– Kako kineske zamke dužničkog ropstva' koštaju države milijarde

KAUBOJSKI GRADITELJI Putevi koji ne vode nigdje i napola izgrađeni mostovi

Putevi koji vode nigdje, napuštene željeznice i napola izgrađeni mostovi - Kina je optužena da koristi projekte kao diplomatsku "zamku dužničkog ropstva" kako bi uhvatila u zamku siromašnije zemlje i proširila svoju moć širom svijeta.

Sve veći uticaj i međunarodne ambicije Komunističke partije Kine vide se kroz njenu Inicijativu Pojas i put - u kojoj se države u Aziji i Africi udvaraju ambicioznim obećanjima Pekinga.

Uz obećanja o kreditima i ekspanzivnim infrastrukturnim projektima, kao što su putevi, željeznice i mostovi, mnoge zemlje na kraju dobijaju više od dogovorenog sa Kinom.

Očarani blistavim prodajnim sadržajem, mnogi ne mogu priuštiti da drže korak sa vraćanjem kredita, kada pokuca kineski međunarodni lihvar. A onda građevinski projekti završavaju kao napušteni ili nedovršeni, sve dok se dug ne izmiri - a Komunistička partija Kine je više nego sretna da uzme svoj dio.

Inicijativa je dovela do toga da se Kina dočepala planina bogatih resursima u Tadžikistanu i navodno preuzela udio u ključnoj luci na Šri Lanki.

Stručnjaci su zabrinuti da će, kako se dugovi povećavaju, mnogi od ovih projekata ostati nedovršen, a kineski zajmodavci će preuzeti kontrolu nad zemljištem i strateškom imovinom umjesto otplate.

Zemlje poput Šri Lanke, Kenije, Crne Gore, Laosa i Kazahstana našle su se osakaćene dugovima i oslonjene na Peking.

Inicijativu Pojas i put - koju je predsjednik Xi Jinping nazvao "projekat stoljeća" - zvaničnici Pekinga su proglasili globalnim fondom za razvoj infrastrukture koji ima za cilj da poveže Kinu sa ostatkom svijeta.

Međutim, neki sugeriraju da je to plan za unapređenje kineskih ambicija korištenjem "predatorskih zajmova" i "zamke dužničkog ropstva" kako bi se nacije stavile pod svoju sferu uticaja.

Šef britanskog MI6 Richard Moore opisao je kinesko korištenje novca kao sredstvo da se "ljudi dovedu na udicu".

Govoreći za BBC Radio Four, on je dodao da je ta zemlja također uključila upotrebu "zamki podataka" dok pokušava da izgradi svoju globalnu inteligenciju.

"Ako dozvolite drugoj zemlji da dobije pristup zaista kritičnim podacima o vašem društvu, vremenom će to narušiti vaš suverenitet, više nemate kontrolu nad tim podacima", objasnio je Moore.

"To je nešto od čega, mislim, u Velikoj Britaniji živimo i od čega smo poduzeli mjere da se odbranimo."

Njegovi komentari dolaze u vrijeme kada jedan od pet infrastrukturnih projekata u Africi finansira Kina, a jedan od tri grade kineske kompanije, uz mnoge unosne poslove koji zahtijevaju korištenje kineskih građevinskih firmi, prema East African Monitoru.

Ali rastuća zabrinutost Kine oko održivosti planova uz inicijativu Pojas i put ostavila je infrastrukturne projekte u lošem stanju, kako bi ih siromašne države pokušale popraviti.

Shaun Breslin, profesor politike i međunarodnih studija na Univerzitetu Warwick, rekao je da je Zapadno "nametanje političkih uslovljavanja pomoći i trgovinskih odnosa stvorilo prostor Kini za djelovanje".

„Kina je u velikoj mjeri uspostavila ekonomske odnose bez ograničenja sa ekonomijama u razvoju“, rekao je on za The Sun Online.

Ali sve je više pitanja koliko je mudro previse se osloniti na kineske finansije i završiti u različitim oblicima ovisnosti o dugu prema Kini u različitim zemljama u kojima se realiziraju projekti u okviru inicijative Pojas i put. A to pitanje postaje sve važnije.

Crna Gora je rako dobila katastrofalan put koji su izgradili Kinezi pod nazivom "autoput za nigdje".

Smješteni na vrhu masivnih cementnih stubova koji se uzdižu iznad živopisnog crnogorskog kanjona rijeke Morače, kineski radnici započeli su izgradnju najmodernijeg autoputa do glavnog grada Srbije Beograda.

Radnici su proveli šest godina probijajući tunele kroz čvrste stijene i podižući betonske stubove iznad klisura i kanjona - ali put ne vodi nikuda.

Vlada Crne Gore ne može sebi priuštiti izgradnju ostatka ili otplatu prve rate kineskog zajma od milijardu dolara - i to je primoralo Vladu da poveća poreze i djelomično zamrzne plaće u javnom sektoru.

MMF je procijenio da će projekat koštati još 1,2 milijarde dolara uz izraženu bojazan da bi Kina mogla zaplijeniti zemljište u Crnoj Gori kako bi unovčila svoje dugove.

'PUTEVI NIGDJE'

U međuvremenu, kineska željeznička pruga standardnog kolosijeka Mombasa-Nairobi u Keniji trebala je proći 290 milja od obale te zemlje sve do Ugande.

Ali vodeći projekat nije sasvim stigao do granice i pruga je naglo završila u uspavanom selu oko 75 milja zapadno od glavnog grada Kenije, Najrobija.

Izgradnja je zaustavljena početkom 2019. nakon što je Kina uskratila oko 4,9 milijardi dolara potrebnih sredstava za završetak linije, prenosi Bloomberg.

Izgradnja je obustavljena nakon što je kineski predsjednik Xi Jinping pozvao na strožije propise o finansijskoj održivosti infrastrukturnih projekata.

Kenija sada duguje Pekingu ogromnih devet milijardi dolara za infrastrukturne zajmove - a vlasti su umanjile sugestije da bi komunisti mogli preuzeti luku Mombasa.

Ugandi je, također, rečeno da preda svoj jedini međunarodni aerodrom kineskoj prijestolnici, jer raste strah da bi mogao biti zatvoren od ostatka svijeta.

U Aziji je projekt visokog profila u Kazahstanu stavljen na čekanje nakon kolapsa lokalne banke koja je upravljala kineskim sredstvima.

Željeznički projekat vrijedan 1,9 milijardi dolara trebao je početi sa radom 2020. godine, ali je Kineska razvojna banka zaustavila kreditiranje nakon kolapsa kazahstanske banke gdje su sredstva deponovana.

To znači da je niz betonskih stubova koji se vijugaju kroz glavni grad Nur-Sultan jedini dokaz projekta koji finansiraju Kinezi.

Zvaničnici u Kazahstanu su rekli da će sada morati da se zadužuju kod domaćih banaka da bi završili posao, prenosi Bloomberg.

U međuvremenu, Tadžikistan, koji dijeli granicu sa kineskom provincijom Xinjiang, bio je prisiljen predati teritoriju od 1.158 kvadratnih kilometara Pamirskih planina Kini nakon neplaćanja kredita.

To je značilo da su kineske kompanije preuzele prava na iskopavanje zlata, srebra i drugih mineralnih ruda u regionu.

Laos je postao posljednja žrtva kineske “diplomatije dužničkog rosptva”.

Ova južnoazijska zemlja muči se da otplati kineske zajmove, a na kraju je predala većinsku kontrolu nad svojom nacionalnom električnom mrežom državnoj kineskoj kompaniji China Southern Power Grid Company.

Šri Lanka je, također, bila zarobljena u začaranom krugu uzimanja novih kredita iz Kine i vraćanja starih.

Zemlja nije ispunila kineski ugovor za izgradnju luke Hambantota - a kompanija je zauzvrat dobila 99-godišnji zakup, što je izazvalo bijes zbog mutnih namjera Pekinga.

'KORUMPIRANI DALI'

U osuđujućoj izjavi, bivši američki državni sekretar Rex Tillerson jednom je rekao da Peking "koristi neprozirne ugovore, grabežljivu praksu zajma i

korumpirane ugovore koji uvlače nacije u dugove i potkopavaju njihov suverenitet, uskraćujući im njihov dugoročni, samoodrživi rast".

Ali Linda Calabrese, istraživačica u ODI-ju i kandidatkinja za doktorske studije na Lau China Institutu, rekla je da u slučaju Hambantote "nije pronađen nijedan dokaz o dužničkoj zamci".

"Trenutno postoji mnogo dokaza, u akademskoj literaturi i drugim izvorima, da ne postoji svjesna odluka Kine da uvuče zemlje u dužničku zamku", rekla je ona za The Sun Online.

Kineski zajmodavci daju novac, ponekad po povoljnim stopama, a ponekad po tržišnim stopama, ali žele da vrate novac – nemaju interesa da zarobe zemlje dugovima.

"Najpoznatiji slučaj navodne dužničke zamke, luku Hambantota u Šri Lanki, ispitalo je nekoliko naučnika, a nisu pronađeni dokazi o dužničkoj zamci."

Ipak, strahovi da će Šri Lanka postati "kineska kolonija" ponovo su zapalili nakon što je Kina dobila još jedan ugovor za izgradnju 17 kilometara uzdignutog autoputa na periferiji Kolomba.

Uslovi sporazuma omogućavaju kompaniji China Harbour Engineering Company da posjeduje autoput, zaradi profit, prije nego što ga preda vladi Šri Lanke za 18 godina, prenosi Nikkei Asia.

Jonathan E. Hillman, viši saradnik i direktor Centra za strateške i međunarodne studije u SAD-u, vjeruje da kinesko sumnjivo kreditiranje "pruža put za uticaj".

„Ovo može da izvrši pritisak na zemlje koje zadužuju da naprave dodatne ustupke, kao što je davanje preferencijalnog pristupa prirodnim resursima, budući državni ugovori i diplomatska podrška”, rekao je Hillman.

„Ove vrste ustupaka su vjerovatnije od zapljene imovine jer nisu toliko javno vidljive i direktno povezane s konkretnim projektima.“

Centar za globalni razvoj je 2018. godine označio Džibuti, Kirgistan, Laos, Maldive, Mongoliju, Crnu Goru, Pakistan i Tadžikistan kao "veoma osjetljive na dugove" zbog kineske inicijative Pojas i put.