Zašto je Zapad odjednom tako odlučan

Posljednjih sedmica već je doneseno nekoliko konkretnih odluka koje bi trebale promijeniti ne samo tok samog rata, već i odlučnost Rusije da ga nastavi.

Za početak, treba podsjetiti na nedavnu odluku Bijele kuće da Ukrajini dozvoli korištenjei američkog oružja za napad na rusku teritoriju, iako još uvijek isključuje napade duboko izvan pograničnog područja.

Ovo je fundamentalna odluka, jer omogućava uništavanje ruske vojne imovine izvan Ukrajine i značajno mijenja ofanzivne sposobnosti Moskve. Američki predsjednik Joe Biden podsjetio je na ovu odluku u Francuskoj, gdje se sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

U Berlinu, na uglavnom simboličnoj konferenciji o oporavku Ukrajine, prisutni su govorili ne samo o oporavku, već i o nabavci novih sistema protivvazdušne odbrane i potrebi da se suprotstave novim ruskim napadima na ukrajinsku infrastrukturu.

Još jedna važna odluka donesena je u vezi sa zamrznutom ruskom imovinom na Zapadu na sastanku G7 u Italiji. Radi se o tome da se prihodi od imovine u vrijednosti od 50 milijardi dolara stavljaju na raspolaganje Ukrajini. Sama imovina za sada će ostati i dalje zamrznuta, a ova sredstva će biti osigurana kao zajam namijenjen Ukrajini. U saopćenju objavljenom nakon sastanka G7 poslan je jasan signal Moskvi: ako se rat nastavi, sredstva bi na kraju mogla biti potpuno zaplijenjena.

I, naravno, odluka o novim sankcijama, inače, ne samo protiv Moskovske berze i drugih važnih ruskih institucija, već i protiv kineskih kompanija koje aktivno sarađuju sa Rusijom i pomažu obnavljanju i razvoju vojno-industrijskog kompleksa ove zemlje. I ovo je signal ne samo Moskvi, već i Pekingu.

Zašto se Zapad ponaša tako neobično odlučno? I zašto je jedna fundamentalna odluka dopunjena drugom? Možda zato što zapadni lideri pokušavaju ruskom diktatoru Vladimiru Putinu oduzeti monopol na eskalaciju?

Uostalom, ranije je ulog podigao ruski lider kada je uvjeravao svoje zapadne kolege da njihova pomoć Ukrajini neće dovesti do kraja, već do eskalacije sukoba. I nastavili su se uzalud nadati da će Putin shvatiti uzaludnost svojih namjera u pogledu njegovog pokušaja da prisvoji Ukrajinu i potražiti realne načine da okonča rat. Iz nekog razloga, ruski lider nije žurio da to shvati.

Strpljenje Zapada počelo je blijediti oko druge godišnjice invazije Rusije na Ukrajinu, kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron okupio zapadne lidere na sastanku u Jelisejskoj kući. Tamo je Macron jasno  rekao da je zadatak Zapada stvoriti osećaj jasne strategije u odnosu na Rusiju i govorio o mogućnosti raspoređivanja NATO trupa u Ukrajini.

 

Da, to je bila samo verbalna eskalacija, ali ipak veoma važna, pogotovo što Macron nije odustao od svojih namjera i sada pokušava okupiti pravu „koaliciju instruktora“ za obuku ukrajinskih vojnika u Ukrajini. Ali sada je “eskalacija riječi” dopunjena “eskalacijom akcija”, koja je važna za promjenu toka rata.