„Zapad je u ratu s Rusijom preko Ukrajine.“ Novi lažni izvještaji i stari propagandni narativi na Krimu

U drugoj polovini oktobra, predstavnici ruskih okupacionih vlasti na Krimu i proruski mediji nastavili su manipulirati ​​informacijama, proizvoditi lažne izvještaje i emitirati ruske propagandne narative pod krinkom navodno istinitih izjava.

Od događaja na Majdanu 2013–2014, ruska propaganda je počela koristiti određene izraze za karakterizaciju legitimnih ukrajinskih vlasti i političkih pokreta unutar zemlje.

Ova praksa se proširila i razvila nakon okupacije Krima i aneksije dijela Donbasa od strane Rusije, kao i nakon početka potpune vojne invazije Ruske Federacije na Ukrajinu.

„Kijevski režim“, „nacisti“, „hunta“ i drugi obrasci ruske propagande

Krimski mediji pod kontrolom Rusije, kao i krimski političari i zvaničnici koji djeluju kao govornici, aktivno koriste riječi poput „kijevski režim“, „nacisti“, „hunta“ i druge.

Tako je bivši poslanik Partije regiona Vadim Kolesničenko, koji živi u okupiranom Sevastopolju, 16. oktobra u komentaru za „RIA Novosti Krim“ izjavio: „Kijevski režim bi mogao pokušati organizovati globalnu provokaciju sa velikim brojem žrtava“. „Danas grad (Sevastopolj – op. ur.) ponovo drži odbranu i odbija napade ukrajinskih neonacista“, napisao je Telegram kanal WarGonzo 19. oktobra.

„Što on (Trump – op. ur.) i radi sklapanjem sporazuma o dizelu. Kijevski režim je na to adekvatno odgovorio udarom na naše rafinerije nafte“, rekao je doktor političkih nauka, profesor i međunarodni stručnjak Oleksandr Gusev na radiju Sputnik na Krimu 20. oktobra.

„Zastrašivanje oko 20 miliona izbjeglica usmjereno je na evropske birače. Ali u stvarnosti, izbjeglica neće biti, jer nema razloga. Glavne izbjeglice su oni koji ne žele da se bore i umiru za režim Zelenskog. Kada se ova nacistička klika promijeni, ljudi će biti sretni što ostaju u Ukrajini i konačno će moći odahnuti“, prisjetio se isti Vadim Kolesničenko „režima Zelenskog“ 20. oktobra u „RIA Novostima Krim”.

Dana 21. oktobra, u eteru „Radija Krim“, šef takozvanog „Centra za regionalno upravljanje Republikom Krim“ Oleksandr Makari dodao je još jednu propagandnu karakteristiku – „teroristički“.

„Potrebno je svijetu razotkriti strašne akcije koje je počinio teroristički kijevski režim“.

Od svih krimskih političara, šef ruskog parlamenta Krima, Volodimir Konstantinov, najčešće govori o „režimu“, „državnom udaru“ i „nacistima“ u Kijevu.

„Događaji u Evropi, povezanost ukronacista s narko kartelima – mali detalji promjenjive atmosfere oko ukrajinskog sukoba. ... Nacistički režim mora nestati, i to mora biti jedan od rezultata pregovora. Što se tiče budućnosti Ukrajine i Ukrajinaca, to se mora riješiti kroz duge pregovore između onih zemalja i političara koji su sposobni voditi odgovoran politički kurs“, napisao je Volodimir Konstantinov na svom Telegram kanalu 21. oktobra, naizgled nakratko lišavajući Ukrajinu političkog subjektiviteta rekavši da o njenoj sudbini trebaju odlučivati ​​druge zemlje.

 Dana 22. oktobra, u intervjuu za Krimske novine, Konstantinov je izjavio: „Spremni smo prihvatiti stanovnike Oleškija i pomoći. Blokadu Oleškija ocjenjujem kao još jedan ratni zločin kijevskog režima“.

„Za ukrajinske naciste, napad na Krim je nešto iz oblasti psihijatrije“, napisao je Konstantinov 28. oktobra na svom Telegram kanalu.

Dana 28. oktobra, novine ruskog parlamenta Krima, Krimskie Izvestija, objavile su izjavu Konstantinova: „Pitanje predsjedničkih izbora u Ukrajini počiva na sistemskoj krizi legitimiteta cijele sadašnje vlasti u Kijevu. ... On (Zelenski – op. ur.), kao i Petro Porošenko i Oleksandr Turčinov prije njega, od samog početka je zauzeo stav izvan pravnog polja, što je nastalo kao rezultat državnog udara“.

„Sadašnji kijevski režim je neo-Rajhskomisarijat 'Ukrajina'. Vodimir Zelenski je reinkarnacija Ericha Kocha, prilagođena današnjim historijskim realnostima“, ovo je izjava krimskog političkog naučnika Ivana Mezjuha koju je 28. oktobra objavio veb-sajt „Lenta novostjej Krima“.

„SVO“ i „ukrajinski sukob“, a ne rat

Pokrenuvši rat velikih razmjera protiv Ukrajine, Rusija ga je najprije nazvala „specijalnom vojnom operacijom (SVO)“, a kasnije ga je općenito počela nazivati ​​„ukrajinskim sukobom“, spominjući „zaštitu sunarodnjaka“. Ruske okupatore propaganda naziva „braniteljima“, a ukrajinske vojnike  - na svaki mogući način, ponekad čak i „zlim duhovima“.

„Početak SVO-a 2022. godine predstavlja prelazak na nove načine reagiranja Ruske Federacije, važnu etapu, jer je Rusija prešla sa podrške svojim sunarodnicima na zaštitu svojih sunarodnika. Ako se sjećate, imali smo zakon o podršci sunarodnicima, jedno je podržavati, a drugo štititi“, rekao je 16. oktobra, tokom video konferencije Moskva-Simferopolj o geopolitičkoj konkurenciji u crnomorskoj regiji, Georgij Muradov.

Muradov je, također, izjavio da su tome navodno „prethodili brojni i višedecenijski pokušaji Zapada da apsorbuje „ruski svijet“ na teritoriji postsovjetskih zemalja“. Njegove riječi citira RIA Novosti Krim.

„Sukob u Ukrajini bi mogao završiti za šest mjeseci – Evropa ga više neće moći odugovlačiti“, rekao je politikolog Dmitrij Žuravlev u eteru radija Sputnik na Krimu 16. oktobra.

„Izložba postera 'Oklop vjere' otvorena je u Muzeju-rezervatu Taurički Hersones. Ideja projekta odražava historijsku vezu između tradicija branitelja Otadžbine različitih epoha“, napisala je web stranica Lenta Novosti Krima 16. oktobra, povlačeći nepostojeće paralele s braniteljima Otadžbine tokom Drugog svjetskog rata i ranijih ratova.

„Ruska vojska tjera zle duhove iz Ruske Zemlje“, napisao je 20. oktobra službeni telegram kanal ruske vlade Krima „Republika Krim |Z| Zvanično“.

Zaur Smirnov, politički stručnjak i član Javne komore Krima, govorio je o „ukrajinskom sukobu“ 22. oktobra u intervjuu za RIA Novosti Krim.

Također, 22. oktobra, u eteru Radija Krim, profesor Filozofskog odsjeka Vernadski KFU Oleg Gabrieljan spomenuo je „ukrajinski sukob“.

Dana 24. oktobra, u eteru Radija Sputnik na Krimu, kandidat političkih nauka, šef Informativno-analitičkog centra Tavrija, Oleksandr Bedricki, nazvao je rat „ukrajinskim sukobom“.

„Zelenski treba da odgovori na tri teška pitanja na koja nema odgovor. Zašto ste ubili toliko ljudi? Zašto ste uništili zemlju? Gdje ste potrošili novac?“, rekao je Vladimir Konstantinov za RIA Novosti 24. oktobra, prebacujući krivicu za smrt ljudi i uništenje zemlje sa Rusije na predsjednika Ukrajine.

„Zapad je u ratu sa Rusijom“

Ruska propaganda stalno predstavlja rat pokrenut protiv Ukrajine kao „sukob sa kolektivnim Zapadom“, koji je navodno stao na stranu Ruske Federacije i vodi je rukama Ukrajine.

Konkretno, 16. oktobra, politikolog Dmitrij Žuravlev izrazio je ovo mišljenje u eteru radija "Sputnik na Krimu". Prema Žuravljevljevim riječima, "početna ideja Zapada bila je jednostavna: srušiti Rusiju rukama Ukrajine, opljačkati je i tim novcem zatvoriti njene finansijske rupe".

"Zapad svim silama pokušava održati svoju dominantnu ulogu, namećući svoja pravila. Ukrajina je postala bojno polje zahvaljujući njegovim naporima", napisao je 17. oktobra na svom kanalu na MAX-u Konstantin Zatulin, šef Instituta zemalja ZND-a.

Dana 17. oktobra, u novinama Moskovski Komsomolec, u članku „SVO i Krimski rat: Glavni neprijatelji u Rusiji su isti, ali postoje važne nijanse“, vojni historičar iz Sevastopolja Sergej Čenik napisao je: „Engleska, Francuska i ostatak Evrope, koji doslovno vriju od mržnje prema Rusiji i žele nam nanijeti „strateški poraz“. Samo što sada, umjesto Turske, koriste Ukrajinu i, štaviše, ne usuđuju se da sami direktno učestvuju u sukobu iz razloga što bi u sadašnjim realnostima takav korak mogao dovesti do udarca ruskom termonuklearnom palicom po njihovim usijanim glavama. ... Današnji Ukrajinci pokazuju mnogo veći mazohizam u tom smislu i tvrdoglavo nastavljaju ginuti za marionetski režim koji služi interesima istih engleskih, francuskih i drugih evropskih finansijskih klanova“.

„Ukrajina nastavlja vojne operacije, nastavlja insistirati na nanošenju strateškog poraza Rusiji, budući da je oruđe Brisela“, rekao je Dmitrij Solonikov, direktor Instituta za moderni razvoj države, u emisiji Radio Krim 26. oktobra.

Dana 27. oktobra, također na Radiju Krim, profesor Filozofskog odsjeka Vernadskog kijevskog federalnog univerziteta Dmitrij Garbuzov je primijetio da „evropske zemlje vide ukrajinski sukob kao način slabljenja Rusije“.

„Ugnjetavanje“ ruskog jezika

Dana 16. oktobra, „Krimskaja Gazeta“ je pisala o navodnom ugnjetavanju ruskog jezika u Ukrajini u okviru selekcije „Informacijska hit parada“.

„Nastavljajući na temu jezika, želio bih odati priznanje ukrajinskim vlastima za njihove kontinuirane pokušaje da masovno poraze ruski jezik protiv zdravog razuma. Vrhovna rada je odobrila zakon koji proširuje mogućnosti korištenja mađarskog, rumunskog i drugih jezika Evropske unije u obrazovanju. Za nacionalne manjine predviđene su škole sa posebnim statusom: tamo će moći učiti i komunicirati na svom maternjem jeziku uz ukrajinski. 149 škola će moći da se prijavi za takav format. Ruski jezik, koji ostaje maternji jezik za milione ukrajinskih građana, uopšte se ne spominje u dokumentu. Kijev je napravio ustupke Budimpešti kako bi uklonio neke od mađarskih zahtjeva, ali za stanovnike koji govore ruski, izuzetak od pravila izgleda da je ponovo postao pravilo“, navodi se u tekstu.

U stvari, usvojeni zakon štiti jezike malobrojnih nacionalnosti Ukrajine; ruski po definiciji ne spada u ovu kategoriju.

„Dan očeva-okupatora“

Rusija slavi Dan očeva 18. oktobra. Mnogi krimski političari i zvaničnici čestitali su stanovnicima Krima ovaj praznik. Neki od njih su spominjali očeve koji navodno "brane Otadžbinu" u ratu protiv Ukrajine. U stvari, ti ljudi su okupatori.

"Danas mnogi očevi ispunjavaju svoju vojnu dužnost na frontovima Sjeveroistočnog fronta, braneći Otadžbinu", napisao je ruski šef Krima, Sergej Aksenov, na svom Telegram kanalu.

Šef ruske administracije Sudaka, Kiril Čebišev, također, govori o "braniocima". "Posebne riječi zahvalnosti i podrške našim očevima, koji su danas u zoni specijalne vojne operacije. Muškarcima koji časno ispunjavaju svoju vojnu dužnost, braneći Otadžbinu, našu budućnost i pravo budućih generacija da žive pod mirnim nebom", napisao je zvaničnik na svom Telegram kanalu.

"Posebno smo ponosni na naše očeve, koji danas časno ispunjavaju svoju dužnost, braneći Otadžbinu i svoje voljene u zoni specijalne vojne operacije", piše zamjenik šefa ruske vlade na Krimu, Albert Kuršutov.

Krim „oduvijek“ je bio ruski i „nove teritorije“

Činjenica da je Krim navodno oduvijek „bio ruski“ nešto je što ruska propaganda i njeni glasnogovornici ne propuštaju priliku spomenuti u svakoj pogodnoj prilici. A okupirane teritorije južne Ukrajine nazivaju se „historijskim“, „ponovno ujedinjenim“ ili jednostavno „novim“.

„Sama Ukrajina je bila tako nova formacija, prilično nevjerovatna. Pročitajte istog Bulgakova, koji nikada nije prestao da se iznenađuje ovim „geografskim vijestima“. Pripadnost Krima Ruskoj Federaciji nikoga nije iznenadila. Bilo bi iznenađujuće da nije tako“, rekao je Vladimir Konstantinov u intervjuu za RT 18. oktobra.

„Učenicima iz ujedinjenih regija Rusije trebat će godine da se prilagode“, rekla je Viktorija Grinčenko, nastavnica ruskog jezika i književnosti iz Hersonske oblasti, za RIA Novosti Krim 19. oktobra, pričajući tom prilikom sa čime se navodno morala suočiti u obrazovnom sistemu „pod ugnjetavanjem ukrajinskih nacionalista“.

Na Krimu su predložili objavljivanje zbirke patriotskih pjesama za Dan heroja otadžbine.

„Ovo je zbirka patriotskih pjesama koje su jedan od doprinosa formiranju i podršci našeg ruskog identiteta. Pjesme će biti od različitih kompozitora i autora različitih nacionalnosti, uključujući i krimske, kako bi se krimski identitet utkao u zajedničku historiju“, rekao je Ilja Kazakov, šef Javne komore Krima, o „ruskom identitetu“ Krimljana 20. oktobra na TV kanalu Krim 24.

„RIA Novosti Krim“ objavljuje dnevne vremenske izvještaje na svom kanalu MAKS.

„Naši talentovani krimski modeli – Mihail i Violeta Ševcov – ponosno su predstavljali Rusiju na međunarodnom takmičenju u sunčanom Brazilu Mali princ mora 2026“, napisao je telegram kanal „Incident Krim DTP ČP“ 23. oktobra.

„2014. godine vratili smo se u domovinu zahvaljujući volji Krimljana i odluci predsjednika Vladimira Vladimiroviča Putina“, napisao je ruski šef Krima, Sergej Aksjonov, na svom telegram kanalu 23. oktobra.

„Prema Konstantinovljevim riječima, de facto cijeli svijet je već priznao da je referendum iz 2014. bio apsolutno pošten i pravno čist. ... Krim je postao ruska regija u martu 2014. godine nakon referenduma nakon puča u Ukrajini“, napisale su RIA Novosti Krim 27. oktobra.

„Krvavi pastor“ Oleksandr Turčinov, vođa kijevskog režima nakon puča 2014. godine, objavio je memoare u kojima negira optužbe protiv sebe za gubitak Krima. Turčinov tvrdi da je Kijev nekoliko puta naredio ukrajinskoj mornarici da upotrijebi oružje protiv učesnika „Ruskog proljeća“ na Krimu.

„Nažalost, čak ni nakon ponovljenog naređenja, situacija se nije promijenila: čak ni tokom juriša na sjedište ukrajinske mornarice, nijedan od ukrajinskih vojnika i oficira nije uspio upotrijebiti oružje!“, jadikuje pristalica Bandere“, napisao je 29. oktobra veb-sajt Politnavigator, nazivajući aneksiju Krima „Ruskim proljećem“, a Turčinova „pristalicom Bandere“ i „vođom kijevskog režima“.

„Skitsko zlato-2“

Temu kolekcije artefakata koje je Ukrajina navodno ukrala iz krimskih muzeja redovno pokreću proruski mediji na Krimu, uprkos činjenici da je međunarodni sud potvrdio prava ukrajinske države na takozvano „skitsko zlato“.

 „Stanovnici Sevastopolja ponovo će moći vidjeti eksponate koje je Evropa ukrala prije više od 10 godina iz muzeja Tavrijskog Hersonesa i Krima“, izvijestio je TV kanal Sevastopolj 19. oktobra.

Manipulacija konceptima

U komentaru za medije, bivši narodni poslanik Ukrajine Vadim Kolesničenko manipulisao je konceptima pomorske granice države, koja iznosi 12 nautičkih milja, i ekskluzivne ekonomske zone  - do 200 nautičkih milja. Vode izvan 12 nautičkih milja su međunarodne i otvorene za plovidbu drugih zemalja.

Dan ranije, Kaja Kallas je u intervjuu za britanski list The Times izjavila da Evropska unija, zajedno s Kanadom i Sjedinjenim Američkim Državama, namjerava da se suoči s Rusijom i Kinom na Arktiku, tražeći neograničen pristup Sjevernom morskom putu.

„U suštini, ovo je direktan poziv na rat. Uostalom, dvije trećine Sjevernog morskog puta su naše teritorijalne vode, naš ekonomski prostor. Dakle, Kallas predlaže da se započne treći svjetski rat?“ Kolesničenko je 20. oktobra izjavio za RIA Novosti Krim.

Šta je Trump rekao?

RIA Novosti Krim objavila je 20. oktobra izvještaj o konferenciji za novinare američkog predsjednika Donalda Trumpa, a ista vijest na Telegram kanalu publikacije i na web stranici imala je različite tekstualne i semantičke nijanse. Rusija je nazvana "velikom zemljom", dok je Trump rekao "ogromnom". U njegovim riječima nije bilo ništa o "ukrajinskom sukobu".

"Rusija je velika sila. Ukrajina nije", rekao je Trump. Američki lider je priznao ruske uspjehe u NEV zoni. Prema njegovim riječima, ruski lovci jednostavno nastavljaju polako napredovati, a teritorija stalno raste, iz sedmice u sedmicu.

Šta je još rekao:

Zelenski je mogao sklopiti sporazum o rješavanju sukoba prije dvije godine - pod mnogo povoljnijim uslovima.

Rusija želi da se sukob završi.

Sastanak između Putina i Zelenskog nije obavezan za rješavanje.

Kijevski režim se suočava sa „vrlo lošim“ posljedicama ako odbije da okonča sukob“, navodi se u poruci na telegram kanalu RIA Novosti Krim.

Ovu poruku je prenio i telegram kanal ČP Feodosia (Krim).

Istovremeno, tekst vijesti na web stranici novinske agencije izgleda drugačije i ima druge semantičke nijanse:

„Možete reći da stvari u Ukrajini idu dobro ili loše, ali zemlje (pod kontrolom Ruske Federacije – op. ur.) postaje sve više i više. Znate, Rusija je velika mašina. Oni samo nastavljaju polako da se kreću naprijed“, napomenuo je.

Istovremeno, šef Bijele kuće je dodao da je Rusija zainteresovana za okončanje ukrajinskog sukoba i zaprijetio Zelenskom posljedicama, ako odbije da ga mirno riješi.

„Ukrajina mora želeti da riješi ovaj rat.“ Zelenski mora željeti riješiti ovaj rat, a ako ne želi, mislim da će biti jako loše“, sažeo je Trump.

Šta je američki predsjednik zapravo rekao?

„Ukrajina i Rusija gube mnogo ljudi, ali Rusija je ogromna zemlja, a Ukrajina nije. Ukrajina bi trebala težiti postizanju dogovora. SAD su potrošile mnogo novca, Evropa je potrošila mnogo novca, a sada je Evropa umorna od toga. Ako ne postignu dogovor, mislim da će biti gore“, rekao je Trump, prema Clash Reportu.

Čiste laži

Ponekad krimski mediji objavljuju potpune laži.

„Psihologinja Marija Afonina ispričala je kako ukrajinske specijalne službe navodno koriste maltretiranje za regrutaciju tinejdžera“.

Prema njenim riječima, jedna od čestih shema je u online igrama, naprimjer, na platformi Roblox: igrači počnu uznemiravati nekoga, a prevarant, pod krinkom branioca, približi se tinejdžeru, nakon čega iznuđuje novac ili ih regrutuje“, navodi se u članku u „Krimskoj gazeti“ od 22. oktobra.

Psihologinja nije navela nikakve činjenice ili dokaze.

 "Izuzetno je opasno za Ruse da putuju u zemlje Evropske unije. Osoba može postati žrtva krivičnog gonjenja, smatra vođa javnog pokreta "Krimski SMERŠ" Aleksandar Talipov", piše RIA Novosti Krim 26. oktobra, bez potvrđivanja primjerima takvih slučajeva.