Svi se boje, ali i dalje vrše pritisak: kako je lokalno primirje u Oleškiju postalo test za širi dogovor

U 03:00 27. oktobra 2026. godine, u Hersonskoj oblasti se dogodilo nešto na što se lokalni stanovnici nisu navikli nakon godina rata velikih razmjera: zavladala je tišina.

Ukrajina i Rusija su se dogovorile o privremenom prekidu neprijateljstava u dijelu Hersonske oblasti kako bi omogućile humanitarnoj misiji da stigne do Oleškija, koji je pod ruskom okupacijom. Od tada su napadi u Hersonu i njegovim predgrađima prestali, dronovi su nestali s neba, a zvuk artiljerijskih eksplozija je prestao.

Mještani i vojnici su iznenađeni ovom novom  - ili bolje rečeno davno zaboravljenom  - stvarnošću. Nakon godina neprekidnih neprijateljstava, mir je postao nepoznato iskustvo.

Povremene detonacije se još uvijek mogu čuti, uglavnom tokom operacija čišćenja mina. Opasnost, međutim, nije nestala: ljudi i dalje nalaze na mine, čak i u samom Hersonu.

Valerija, lokalna stanovnica, izjavila je za Ukrajinsku pravdu da je posljednjih dana na cestama primjetno više prometa – autobusa i automobila.

Ipak, nisu svi s olakšanjem dočekali neobičnu tišinu. Za neke stanovnike, primirje je donijelo novu anksioznost. Boje se da će, kada se ono završi, ruske snage donijeti novo oružje u Oleški i nastaviti napade na Herson s još većim intenzitetom.

"Neki ljudi kažu: 'Oh, bit će loše nakon primirja, a Herson će pretrpjeti batine.' Pa šta? Zar ne bismo trebali spašavati ljude? Trebamo li ih jednostavno pustiti da pate?", kaže saosjećajno Valerija.

Pauza u neprijateljstvima, koja bi trebala trajati od 03:00 27. oktobra do 22:59 1. novembra, znači mnogo više od privremenog zatišja duž jednog dijela linije fronta.

Prije svega, to je humanitarna operacija namijenjena otvaranju pristupa Oleškiju koji je pod ruskom okupacijom, dostavi pomoći i omogućiti evakuaciju civila.

Ali istovremeno, to je i važan vojni i politički eksperiment: prvi pokušaj da s testira da li Ukrajina i Rusija mogu ne samo da se dogovore o prekidu vatre, već i da osiguraju da se političke odluke provode na terenu, direktno duž linije fronta.

Ukrajinska pravda je ispitala kako su vršene pripreme za prekid vatre u Oleškom i šta možemo očekivati ​​od njega.

 Papa i Melania Trump interveniraju kako bi spasili Oleški

U septembru 2026. godine, humanitarna katastrofa u Oleškiju, gradu koji je okupirala Rusija počela se pretvarati u pitanje međunarodne diplomatije.

Ukrajinske vjerske organizacije bile su među prvima koje su oglasile uzbunu. Dana 19. septembra, Sveukrajinsko vijeće crkava i vjerskih organizacija apeliralo je na papu Lava XIV, Svjetsko vijeće crkava i druga uticajna vjerska tijela, pozivajući ih na intervenciju.+

Apel je opisao de facto humanitarnu blokadu grada, koji nije primao redovne zalihe hrane od kraja maja.

Predstavnici međunarodnih organizacija gotovo odmah su počeli odgovarati na apel. Među njima su bili Heinrich Bedford-Strohm, moderator Centralnog komiteta Svjetskog vijeća crkava i Michael O'Flaherty, komesar Vijeća Evrope za ljudska prava.

Sredinom oktobra, papa Lav XIV lično se pridružio međunarodnim naporima. Dana 16. oktobra nazvao je Vladimira Putina i predložio privremeno primirje kako bi se omogućila dostava hrane i lijekova i dobrovoljna evakuacija civila.

Tri dana kasnije, Papa je razgovarao o prijedlogu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Dana 20. oktobra, Pina Picierno, italijanska političarka i potpredsjednica Evropskog parlamenta, pridružila se kampanji za skretanje pažnje na Oleški. Započela je štrajk glađu kako bi istaknula situaciju onih koji žive u Oleškom i vršila pritisak za uspostavljanje humanitarnog koridora.

Ključni trenutak u međunarodnim naporima dogodio se 23. oktobra, kada je Bijela kuća neočekivano objavila da je prva dama SAD-a Melania Trump pomogla u postizanju sporazuma između Ukrajine i Rusije o lokalnom prekidu vatre u Oleškom.

Prema novinarima CNN-a, Oleški je prvi put privukao pažnju Melanije Trump u septembru. Na događaju koji je organizovala tokom sedmice Generalne skupštine UN-a, neko je prvoj dami rekao o tragediji koja se odvija u ukrajinskom gradu. Melania se odmah bacila na posao.

Zvanično saopćenje Bijele kuće odnosilo se na privremeni prekid neprijateljstava, isporuku humanitarne pomoći i uspostavljanje sigurnog prolaza za evakuaciju civila.

U početnom saopćenju Bijele kuće navedeno je da će prekid vatre početi 29. oktobra. Međutim, 23. oktobra, i Ukrajina i Rusija su potvrdile da su u toku pripreme za operaciju kojom će se započeti ono što je nazvano "režim šutnje".

Sa ukrajinske strane, Ured ukrajinskog parlamentarnog povjerenika za ljudska prava Dmitra Lubineca koordinirao je rad s Rusijom i međunarodnim partnerima. Iza kulisa, David Arahamija, koji je, također, član ukrajinskog pregovaračkog tima, obavljao je komunikaciju s Bijelom kućom i ruskim institucijama.

U izjavi Melanije Trump nije bilo spomena o tome, ali ju je Arahamija nagovorio da se javno oglasi.

"Rusi su još jednom počeli odustajati od sporazuma", rekao je izvor iz ukrajinskih diplomatskih krugova za Ukrajinsku pravdu. "Preko Davida, naša strana je dogovorila s Washingtonom da Melanija izda saopćenje, efektivno prekidajući Rusima mogućnost da odustanu".

U 03:00 po kijevskom vremenu 27. oktobra, primirje je stupilo na snagu.

Istog dana, Melania Trump je objavila da su strane ne samo uspjele ubrzati primirje za dva dana, već su ga i produžile izvan samog Oleškog kako bi se osigurao siguran prolaz za humanitarne konvoje.

Test mira: druga strana Oleškija

Sporazum o prekidu vatre u Oleškiju ima implikacije koje nadilaze humanitarnu situaciju i protežu se na širu vojnu i političku sferu.

Organizatori namjeravaju da lokalni prekid vatre posluži kao test da li ukrajinske i ruske vojne komandne strukture mogu implementirati političke sporazume o zaustavljanju neprijateljstava.

Izvor uključen u organizaciju prekida vatre rekao je za Ukrajinsku pravdu da se provođenje, čak i tako ograničenog sporazuma u praksi pokazalo izuzetno teškim zadatkom.

Problemi su se pojavili ne samo na ruskoj strani, već i unutar samog ukrajinskog vojnog sistema.

"Zaustavljanje neprijateljstava pokazalo se izuzetno teškim zadatkom", rekao je izvor iz tima Zelenskog za Ukrajinsku pravdu. "Čak i kada vojska postigne dogovor, oni se stalno povlače i odustaju. Već smo tri puta postigli dogovor s našom vojskom, ali su se oni sva tri puta povukli, rekavši: 'Neka nas ponovo pozovu i garantuju da ništa neće poći po zlu nakon što prestanemo s borbama".

Prema izvorima, problem je u tome što politička naredba o prekidu vatre ne znači automatski prekid neprijateljstava na prvoj liniji fronta.

Vojni komandanti moraju naučiti ne samo da izdaju relevantne naredbe, već i da osiguraju da ih svaka jedinica u određenom području poštuje.

Izvor iz kruga bliskog Zelenskom objašnjava: „Želimo da vojsku – i naš Generalštab i ruski – naviknemo na ideju da ako političko rukovodstvo odluči da ćemo zaustaviti i zamrznuti neprijateljstva duž određenog dijela linije fronta, bez otvaranja vatre bilo koje strane, vojska može upravljati procesom. Oni to mogu garantovati. Umjesto da političko rukovodstvo postigne dogovor, a vojska kaže: 'Žao nam je, ne možemo stati, nešto se dešava tamo'“.

Paradoksalno, međutim, ponekad je jednako teško natjerati ukrajinske snage da implementiraju takve sporazume kao i ruske snage.

„Tokom godina, Rusi su ugušili unutrašnji otpor. Imaju krutu vojnu hijerarhiju. Naša vojska, nasuprot tome, je decentralizovana. I neko – neki poznati vojni bloger – može se pojaviti u eteru i reći nešto što će uzrokovati da se cijela stvar raspadne“, kaže izvor.

Ako eksperiment u Oleškiju bude uspješan, njegovi organizatori se nadaju da će ponoviti sličnu operaciju na drugom dijelu linije fronta malo kasnije.

"Želimo to isprobati sada, i ako uspije, onda nakon kratkog intervala želimo organizirati humanitarni koridor i na drugom dijelu linije fronta", objašnjava izvor uključen u organizaciju primirja. "Ideja je naučiti vojsku kako to učiniti  - kako zaustaviti, garantirati siguran prolaz i tako dalje  - kako bismo kasnije, ako se postigne važan sporazum, mogli odmah ga primijeniti".

Stanovnici Oleškog se pripremaju za odlazak

U međuvremenu, u samom Oleškiju su u toku pripreme za evakuaciju, koja bi trebala početi 30. oktobra.

Za one koji žele da se evakuišu, najveća briga je put za izlazak. Ukrajinske vlasti to nisu zvanično objavile, a među lokalnim stanovnicima se razmatraju dvije moguće rute: do teritorije pod kontrolom Ukrajine ili preko Rusije.

Prema uslovima sporazuma koje je objavio Fox News, ruta do Ukrajine će biti preko Rusije. Ukrajinska delegacija, zajedno sa onima koji žele da odu, putovat će iz Oleškija do ruskog grada Anape u Krasnodarskom kraju pod pratnjom ruske vojne grupacije Dnjepar. Odatle će, 31. oktobra, biti prebačeni u Homelj (Gomel) u Bjelorusiji vojnim transportnim avionom kojim upravlja rusko Ministarstvo odbrane. Dmitro Lubinec i predstavnici njegovog ureda, također, bi trebali putovati ovim letom. Sporazum su Lubinec i ruska komesarka za ljudska prava Jana Lantratova potpisali 23. oktobra.

Volonter koji je razgovarao s Ukrajinskom pravdom rekao je da se do sada nekoliko stotina ljudi prijavilo za evakuaciju. Kao što je ranije objavljeno, oko 1.500 ljudi još uvijek je u Oleškiju.

Volonteri sastavljaju spiskove onih koji žele otići, iako je ljudima prethodno rečeno da se registruju u lokalnoj bolnici, koju kontroliraju Rusi i koja je postala glavno središte grada tokom okupacije.

"Te spiskove u bolnici sastavljaju orkovi. Ko bi išao u Rusiju? Ljudi bi se trebali registrovati preko naših ljudi", rekla je Marija, lokalna stanovnica, za Ukrajinsku pravdu.

U bolnici Rusi pribjegavaju zastrašivanju i širenju straha, govoreći ljudima u Oleškiju da će im biti dozvoljeno da ponesu samo jednu torbu sa sobom tokom evakuacije. Okupacijske snage, također, insistiraju da će svi biti odvedeni u Rusiju, gdje će morati proći kroz kampove za filtraciju i druge provjere.

Volonteri koji su razgovarali s Ukrajinskom pravdom rekli su da su glasine o filtraciji samo najnovije ruske lažne vijesti, namijenjene da navedu ljude da svoje odluke o evakuaciji zasnivaju na strahu.

Mnogi ljudi u Oleškiju nemaju komunikacije. Mještani kažu da Rusi, također, namjerno ometaju komunikacije, što otežava organizaciju evakuacije. Stanovnici Oleškija koji znaju za liste za evakuaciju pokušavaju proslijediti informacije onima koji im ne mogu pristupiti.

"Postoje stariji ljudi koji ne mogu napustiti svoje domove i odsječeni su od ostatka svijeta. Njihove komšije dolaze i pričaju im sve o evakuaciji", rekla je Marija.

Spiskove ljudi koji žele otići sastavljaju volonteri i predstavnici ukrajinskih vlasti. Lubinecov ured prikuplja informacije o onima koji trebaju biti evakuirani. Članovi porodice se prijavljuju, kao i sami stanovnici Oleškija: često ljudi koji su već otišli na teritoriju pod kontrolom Ukrajine ili u Evropu dodaju svoje roditelje na liste na daljinu.

Ljudi pokušavaju pronaći rođake koji su još uvijek u Oleškiju i dugo nisu u kontaktu kontaktirajući ih preko poznanika.

Životinje se, također, pripremaju za evakuaciju iz Oleškija. Čak i ljudi koji su ranije ostavili svoje kućne ljubimce u Oleškiju kontaktiraju volontere i mole ih da pokupe životinje.

Četveronožni prijatelji mogu biti evakuisani, ali postoji jedna komplikacija kada su u pitanju psi: moraju nositi brnjice.

"Pronašli smo vreću brnjica u Oleškiju. Ljudi sada pokušavaju da shvate kako da ih predaju drugim vlasnicima kućnih ljubimaca", rekla je za Ukrajinsku pravdu druga lokalna stanovnica, Sofija.

"Tu je stariji par - žena ima težak oblik dijabetesa i ne mogu da dođu do mjesta gdje se nalazi torba. Žele da evakuišu svog psa, koji teži 40 kg. To je miran pas i inteligentan, ali mora imati brnjicu".

"Svi znaju šta mogu očekivati od Rusa"

 Stanovnici Oleškija imaju malo vjere da se evakuacija može uspješno provesti. Ljudi sa strahom zamišljaju razne scenarije, uključujući i mogućnost napada na konvoj.

"Svi znaju kakvi su Rusi. Niko im ne vjeruje ni malo. Koliko su puta proglasili primirje duž različitih dijelova linije kontakta? A koliko su ih puta prekršili?", kaže Marija.

Izjave okupacijskih snaga, također, podstiču nepovjerenje. Rusija je obećala da će sama dostaviti humanitarnu pomoć Oleškiju, a ta vijest je izazvala novi val straha među lokalnim stanovnicima. U prošlosti je bilo slučajeva kada su ruske snage dostavljale municiju pod krinkom "humanitarne pomoći".

"Zastrašujuće je. Mogli bi donijeti više od same pomoći. Mnogo više... Prošli smo kroz ovo prije. Svi znaju da su Rusi prokleti lažljivci", rekao je Mihailo, stanovnik Oleškog, za Ukrajinsku pravdu.

Dok neki stanovnici Oleškog traže bilo kakav način da odu, drugi su toliko razočarani da su odlučili ostati  - na mjestu gdje je nemoguć ne samo normalan život, već i sama egzistencija.

Ovi ljudi se nadaju da će humanitarna pomoć biti dostavljena, što će im omogućiti da izdrže još malo.

"Jedan čovjek kojeg poznajem kaže da više ne može izdržati", rekao je Mihailo. "Više ga nije briga; nema snage da ode. Toliko puta sam mu ponudio priliku da ode, ali on kaže ne. Rekao sam mu: 'Druže, vidi, to je tvoj izbor, ali dobro razmisli...'

I ima mnogo ljudi poput njega koji jednostavno neće otići".

Ljudi su se podijelili u dva tabora: one koji su izgubili nadu nakon više neuspjelih pokušaja da ih "spase", i one u kojima je čak i najmanji tračak nade za novi život počeo tinjati.

U konačnici, na svima je da donesu vlastiti izbor i preuzmu odgovornost za njega. Uostalom, ne može se isključiti da bi nakon nekoliko dana ovog "prvog primirja", borbe na Hersonskom frontu mogle eskalirati do neviđenih razmjera.

"Bit će ozbiljnog ping-ponga", rekao je jedan lokalni volonter za Ukrajinsku pravdu. "Sve će biti zbrisano. Rusi će sada donijeti zalihe municije. Mještani već gledaju kako Rusi dovoze opremu i municiju i pripremaju se za napad na Herson".

Ali jedan od organizatora misije u Oleškiju rekao je za Ukrajinsku pravdu da i dalje vjeruje da bi operacija mogla uspjeti i imati pozitivne posljedice.

"Ako sve bude u redu, ovo će biti prvi primjer istinskog primirja na prilično velikom dijelu linije fronta. To je bila takva borba - vojska, FSB i Bog zna ko još ne rade ništa osim što pokušavaju sabotirati cijelu stvar. Ali vjerujemo da će uspjeti i postaviti presedan".