Oporavak Ukrajine: Svjetska banka procijenila troškove obnove na 486 milijardi dolara
Procjenjuje se da će obnova ukrajinske ekonomije, gotovo dvije godine nakon ruske invazije, koštati nevjerovatnih 486 milijardi dolara, 2,8 puta više od očekivanog ekonomskog učinka u 2023. godini, i daleko više od ranije procijenjenih 411 milijardi dolara, pokazala je nova studija Svjetske banke, Ujedinjenih naroda, Evropske komisije i ukrajinske Vlade.
Procjena objavljena uoči druge godišnjice od početka ruske invazije odnosi se na period od 24. februara 2022. do 31. decembra 2023. godine i kvantificira direktnu fizičku štetu na zgradama i drugoj infrastrukturi, uticaj na živote i egzistenciju ljudi i troškove bolje obnove, saopćila je Svetska banka.
Ta desetogodišnja procjena troškova porasla je sa 411 milijardi dolara prošlog marta, a stambene potrebe su na vrhu liste sa 80 milijardi dolara ili 17 posto, praćene transportom od 74 milijarde dolara ili 15 posto, trgovine i industrije sa 67,5 milijardi dolara ili 14 posto.
"Iznos od 486 milijardi dolara je nesagledivo veliki i, naravno, odražava stvarne potrebe", rekao je Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za Istočnu Evropu.
On je napomenuo da je visoka stopa štete viđena u prvim mjesecima, nakon čega je rat naglo usporio.
U izvještaju se navodi da je direktna šteta od rata dostigla skoro 152 milijarde dolara, a gubici su skoncentrirani u regionima kao što su Donjeck, Harkov, Lugansk, Zaporožje, Herson i Kijev. Poremećaji u ekonomskoj proizvodnji i trgovini, kao i drugi troškovi vezani za rat, kao što je uklanjanje ruševina i oštećenih objekata, vjerovatno bi dodali još 499 milijardi dolara, navodi se u procjeni.
Nova procjena isključuje potrebe za rekonstrukciju koje su već zadovoljene kroz državni budžet Ukrajine ili kroz uplate partnera i međunarodnu podršku.
Gubici koji su navedeni su zapanjujući. Tako je oko dva miliona stambenih jedinica ili oko 10 posto ukupnog stambenog fonda Ukrajine oštećeno ili uništeno, kao i 8.400 kilometara autoputeva, magistralnih puteva i drugih nacionalnih puteva i gotovo 300 mostova.
U izvještaju se navodi da je Ukrajini potrebno oko 15 milijardi dolara da pokrije najhitnije prioritete popravke, obnove i rekonstrukcije u 2024. godini, od čega je oko 5,5 milijardi dolara već pokriveno kroz državni budžet i podršku donatora.
Banerji je pohvalio ukrajinsku Vladu što je iz svog budžeta iscijedila "svaki cent koji je mogla" kako bi pokrila troškove, uključujući socijalne transfere kako bi spriječila da građani dođu u situaciju krajnjeg siromaštva. Također su planirali preduzeti oko 200 odvojenih reformi u oblasti upravljanja, energetike i drugih oblasti.
„Pošto postaje jasno da će rat biti duži nego što je većina nas zamišljala ili se bojala... sami Ukrajinci kažu da moraju izvršiti reforme da bi ukrajinska ekonomija rasla, da bi privukli investicije privatnog sektora... povećali poreske prihode. Ukrajina počinje preuzimati mnogo više upravljanja vlastitom budućnošću", kazao je Banerji.
On je istaknuo da se ukrajinska privreda pokazala izuzetno otpornom u ratu koji traje dvije godine. Vijest da je više od četiri milijarde dolara direktnih stranih investicija uloženo u Ukrajinu u prva tri kvartala 2023. godine pokazala je da strani investitori vide dobre prilike.
Četiri od pet firmi nastavile su poslovati u Ukrajini, uprkos ratu, a mnoge su se oslanjale na digitalne operacije ili premještanje na druge lokacije kako bi zadžale svoje poslovanje.
U izvještaju se navodi da je do decembra prošle godine oko 5,9 miliona Ukrajinaca ostalo raseljeno izvan zemlje, u poređenju sa 8,1 milion prijavljenih u posljednjoj procjeni potreba 2023. godine. Broj interno raseljenih osoba, također, se smanjio na oko 3,7 miliona, u poređenju sa 5,4 miliona u proljeće 2023. godine.