Kako je svijet reagirao na ishod pregovora Ukrajine i SAD i šta kažu u Rusiji
Deblokada vojne pomoći Kijevu i spremnost na 30-dnevno primirje na frontu postali su ključni rezultati sukoba između predstavnika Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, koji su se odigrali 11. marta u Džedi u Saudijskoj Arabiji. Kako je svijet reagirao na ove sporazume?
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nazvao je razgovore sa Amerikancima "konstruktivnim", a rezultat "pozitivnim". Prema njegovom mišljenju, sada Rusija treba pokazati svoju spremnost za mir.
"Ukrajina je spremna za mir. Rusija mora pokazati svoju spremnost da okonča rat ili nastavi rat. Vrijeme je za potpunu istinu", rekao je predsjednik.
Američki predsjednik Donald Trump, također, je nazvao potencijalni prekid vatre "veoma važnim dostignućem".
"Ako uspijemo natjerati Rusiju da to uradi, bit će sjajno. Ako ne, onda ćemo samo nastaviti (boriti se) i ljudi će ginuti. Mnogo ljudi", rekao je on novinarima.
Reakcija Zapada
Zapadni lideri su uglavnom pozitivno reagovali na sporazume u Džedi. Britanski premijer Keir Starmer rekao je da je čestitao Zelenskom i Trampu na "ovom divnom iskoraku".
"Ovo je važan trenutak za mir u Ukrajini i sada svi trebamo udvostručiti napore da što prije postignemo snažan i siguran mir. Kako su navele američka i ukrajinska delegacija, lopta je sada na ruskom terenu. Rusija mora pristati na prekid vatre i prekid neprijateljstava", rekao je šef vlade.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron istaknuo je da pozdravlja napredak postignut u pregovorima između Sjedinjenih Država i Ukrajine.
Napisao je i da je sada "lopta definitivno na ruskom terenu".
Šefica Ministarstva vanjskih poslova Njemačke Annalena Berbock nazvala je događaje u Džedi "prekretnicom".
"Rezultati današnjih pregovora između Ukrajine i Sjedinjenih Država mogu postati važna prekretnica u ukrajinskoj potrazi za trajnim mirom i sigurnošću. Njemačka će zajedno s našim partnerima podržati ukrajinski narod na ovom putu. Sada Rusija mora zaustaviti svoj agresivni rat".
Ursula von der Leyen, šefica Evropske komisije, pozdravila je rezultate pregovora, posebno odluku Bijele kuće da obnovi vojnu pomoć Kijevu.
"Ovo je pozitivan događaj koji može biti korak na putu ka sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru u Ukrajini. Sada je lopta na ruskom terenu. EU je, zajedno sa svojim partnerima, spremna u potpunosti učestvovati u mirovnim pregovorima".
Šefica evropske diplomatije Kaya Callas pozdravila je pregovore i poručila da će EU učiniti sve da postigne pravedan i trajan mir.
Američki senator Lindsey Graham, član Republikanske stranke, rekao je da bi odbacivanje predloženog primirja od strane Kremlja trebalo biti osnova za uvođenje oštrijih sankcija Ruskoj Federaciji.
"Davno je prošlo vrijeme da Rusija osjeti ogromnu ekonomsku bol svoje brutalne invazije na Ukrajinu. Pozdravljam predsjednika Donalda Trumpa za njegove napore da okonča ovaj varvarski rat što je prije moguće."
Poljski premijer Donald Tusk nazvao je razgovore u Džedi "važnim korakom ka miru", latvijski predsjednik Edgar Rinkevičs je istaknuo da je Ukrajina pokazala stvarnu spremnost za pravedan i trajan mir, a predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda je naglasio da će "osiguranje mira i garancija sigurnosti biti ključni prioritet u budućnosti".
Kako je reagirala Rusija
Ruske vlasti su oprezno komentarisale rezultate razgovora u Džedi. Kako je u srijedu rekao glasnogovornik Kremlja Dmitro Peskov, "Rusija pažljivo proučava izjave nakon pregovora između Sjedinjenih Država i Ukrajine" i očekuje detalje pregovora od državnog sekretara Marka Rubija i pomoćnika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza.
„Rusija ne želi žuriti sa pitanjem predloženog primirja, prvo moramo dobiti informacije od SAD“, rekao je Peskov.
Kremlj je saopćio i da su kontakti planirani u narednim danima, tokom kojih bi moglo doći do dogovora o telefonskom razgovoru Putina i Trampa.
Prethodnog dana izjava glasnogovornice ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marije Zakharove također nije sadržavala pojedinosti.
"Glavne vijesti za nas će doći odavde (iz Rusije, - ur.). Formiranje pozicije Ruske Federacije se ne odvija u inozemstvu uz pomoć određenih sporazuma ili napora nekih strana. Formiranje pozicije Ruske Federacije odvija se unutar Ruske Federacije", odgovorila je na pitanje o pregovorima između Sjedinjenih Država i Ukrajine.
Zaharova je, također, potvrdila da će se sastanak predstavnika Kremlja i Bijele kuće vjerovatno održati u bliskoj budućnosti.
Potpredsjednik Savjeta Federacije Ruske Federacije Konstantin Kosačov rekao je da će Rusija prihvatiti sporazume samo pod svojim uslovima.
"Uslovi su američki, a ne ukrajinski. Ukrajinci se slažu sa onim što im se kaže... Rusija napreduje, pa će prema tome biti drugačije sa Rusijom. Bilo kakvi sporazumi (uz svo razumijevanje potrebe za kompromisima) su pod našim uslovima, a ne američkim. I to nije hvalisanje, već shvatanje da se pravi sporazumi i dalje pišu tamo, na frontu. To treba shvatiti i u Wahingtonu", rekao je za TASS.
Šef parlamenta anektiranog Krima, Volodimir Konstantinov, generalno je izjavio da je Ruska Federacija ta koja treba da dobije "sigurnosne garancije".
"Mir će doći tek kada Rusija dobije pouzdane sigurnosne garancije. I što prije američki predsjednik Trump to shvati, to će biti bliže ispunjenju svog obećanja o brzom miru", naglasio je Konstantinov.
Neki političari u Ruskoj Federaciji direktno su izjavili da su sporazumi postignuti tokom pregovora u Džedi neprihvatljivi za Moskvu.
Konkretno, poslanik Državne dume iz Komunističke partije, član komiteta za odbranu Viktor Sobolev, rekao je da primirje od 30 dana nije od koristi za Rusiju, jer će za to vreme ukrajinska vojska navodno moći da se pregrupiše, ojača svoje trupe i dobije dodatno oružje.
"Ovo koristi samo Ukrajincima... Uopće nam ne treba", rekao je novinarima.
Takozvani Z-blogeri i rusko vojno osoblje, također, su oštro negativno reagirali na potencijalno primirje.
Naprimjer, dopisnik VDTRK Aleksandar Sladkov napisao je da ne vjeruje u poštovanje uslova primirja.
"Lično se ne sjećam primirja koje je Ukrajina ispoštovala. Danas Kijev i njegovi zapadni lideri govore da Rusija nije ispoštovala primirje u Donbasu - to je bolesna glupost... Bit ću veoma, veoma neprijatno iznenađen ako se primirje postigne bez naše pobjede", napisao je on na svom Telegram kanalu.
Aleksandar Koc, urednik Kosomolske Pravde, smatra da je neisplativo za Rusku Federaciju uvesti prekid vatre tokom uspešne ofanzive u Kurskom regionu. Prema njegovom mišljenju, Ukrajina će tokom jednomjesečne pauze gomilati oružje i nastaviti rat.
"Drugim riječima, oni (SAD) ponovo otvaraju protok oružja i obavještajnih podataka. Ukrajina sve to prikupi u roku od mjesec dana. I onda je Rusija kriva za nastavak rata?", pita se on.
Telegram kanal "War Informer" (613 hiljada pretplatnika) mogući dogovor Kremlja direktno naziva primirjem "budalaštinom".
"Ovaj prijedlog nije ništa drugo do uslovni "Minsk-3" sa prekidom vatre duž linije kontakta bez garancija kraja sukoba, ali uz nastavak naoružavanja Ukrajine od strane Evrope i SAD. Dakle, pristanak na sličan prekid vatre suspendovan u vazduhu uz dugotrajno naoružavanje neprijatelja, ali bez pritiska na njega na zemlji i u vazduhu, bio bi glupost najvišeg vojnog lidera Rusije".
Pregovori u Džedi poklopili su se sa uspješnom ofanzivnom operacijom Rusa u regionu Kursk. Za manje od nedelju dana ruska vojska je uspela da gotovo potpuno eliminiše mostobran oružanih snaga na ovom području.
Prethodno je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao teritoriju Kurska "veoma jakim adutom" u pregovorima sa Rusijom. Kremlj je sa svoje strane isključio održavanje bilo kakvih mirovnih pregovora do potpunog povlačenja ukrajinskog garnizona iz regije Kursk.