21.10.2022.

Zastupnici Evropskog parlamenta: Pristupanje zemalja Zapadnog Balkana EU je geostrateški prioritet

Pristupanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji je geostrateški prioritet EU, sada više nego ikada, a ako EU ne postupi u skladu sa tim, treći akteri — poput Rusije, Kine i Turske — će iskoristiti priliku da ponište napredak prema EU  i povećaju vlastiti uticaj u regionu. Takav stav dijeli većina zastupnika Evropskog parlamenta koji su učestvovali u debati o odnosima EU-Zapadni Balkan u svjetlu novog paketa proširenja tokom plenarne sjednice održane 19. oktobra.
 
Zastupnici su se uglavnom složili da EU treba  pojačati napore u ispunjavanju obećanja državama Zapadnog Balkana, kako bi pokazala da je njihova evropska budućnost  izvjesna. Oni su dijelili pozitivnu percepciju novog zamaha politike proširenja, jer će to omogućiti EU da ponovo uspostavi svoj kredibilitet među svojim partnerima sa Zapadnog Balkana, koji je počeo da se gubi kao rezultat sporog i nedosljednog procesa pristupanja.
 
Međutim, zemlje trebaju nastaviti demonstrirati svoju posvećenost procesu pristupanja provođenjem reformi i — u slučaju jedne zemlje posebno — usklađivanjem sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP). Neuspjeh Srbije da donese sankcije Rusiji i da svoju vanjsku politiku u vezi sa ratom u Ukrajini uskladi sa EU bila je jedna od glavnih tema debate. Među temama o kojima se najviše razgovaralo bilo je i pokretanje procesa pristupnih pregovora za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, preporuku statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu i proces liberalizacije viznog režima za Kosovo.
 
Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Várhelyi otvorio je debatu iznijevši najvažnije napomene iz paketa proširenja 2022. i uvjeravanja da će EU ostati ključni partner zapadnobalkanskoj šestorki. On je identificirao COVID, energetsku krizu i migracije kao ključne oblasti u kojima je EU podržala i nastavit će podržavati države kandidate iz regiona u ovom periodu.
 
“Nećemo ostaviti Zapadni Balkan na miru. Ispunit ćemo naša obećanja, i politička i finansijska. Namjeravamo značajno — za 60 posto — povećati naša sredstva za rješavanje migracionih izazova na Zapadnom Balkanu u periodu od 2021. do 2024., što znači više od 350 miliona eura“, rekao je Várhelyi u uvodnom obraćanju.
 
David McAllister (EPP), predsjedavajući Komiteta za vanjske poslove (AFET), naglasio je uticaj ruske agresije na Ukrajinu na preispitivanje EU politike proširenja i „potrebu da se unaprijedi politika proširenja EU, kao jedini i najefikasniji instrument za osiguranje mira , prosperitet i osnovne vrijednosti na kontinentu.” Mekalister je dalje ukazao na druge zaključke AFET komiteta, kao što je neophodnost snažne podrške evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana i prosuđivanje svake zemlje prema njenim zaslugama.
 
Kredibilitet je ključna riječ, prema utisku Catalin Cseh (Obnova).  
“Govorimo o geopolitičkoj tampon zoni. Rusija i Kina to razumiju koliko i mi. Ako ste ozbiljni po pitanju proširenja, moramo istaknuti kontekst koji nas čini jedinim održivim saveznikom u regionu Zapadnog Balkana”, istaknula je Cseh.
 
Većina zastupnika je prepoznala potrebu za ubrzavanjem procesa pristupnih pregovora za Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Isabel Santos (S&D) rekla je da su dvije zemlje "držane kao taoci različitih unutrašnjih procesa EU" i da EU treba poslati jasne poruke.
 
Tineke Strik (Verts/ALE) pozvala je Bugarsku da ispuni svoje obećanje i da se suzdrži od upotrebe veta u slučaju Sjeverne Makedonije. Međutim, bugarski zastušnici iz EPP-a oštro su kritizirali tretman bugarske manjine u Sjevernoj Makedoniji, pri čemu je Angel Džambazki otišao toliko daleko da je počinioce nedavnog napada na bugarski kantri klub u Bitolju nazvao „piromanima koje predvodi vlada“.
Crnoj Gori, lideru u procesu pridruživanja, potrebna je podrška EU da bi prevazišla svoju institucionalnu krizu. Prema Vladimiru Bilčiku (PPE), zemlji je potreban „novi politički početak“. Thomas Waitz (Verts/ALE) je napore Crne Gore u borbi protiv organiziranog kriminala, procesuiranje visokih političara i korumpiranih sudija nazvao zaista izuzetnim i sugerirao da je vlast izgubila podršku DPS-a predvođenog Đukanovićem upravo zbog njihovog napretka u ovim oblastima.
 
Zaostajanje Srbije u poglavlju 31. uzrokovano njenim neprihvatanjem sa politikom EU prema Rusiji izazvalo je veliku zabrinutost među poslanicima.  
„ZVSP možda nije definiran kao ključni kriterijum, ali je danas postao jedan od kritičnih pokazatelja opredijeljenosti zemalja kandidata. To se ne može odbaciti ili tretirati kao sporedna stvar koja će se postepeno usklađivati”, upozorio je Tonino Picula (S&D).  
Specijalni izvjestitelj Evropskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik izrazio je nadu da će se situacija popraviti.  
„Kao prijatelj Evrope i Srbije, želim da Srbija radi sa nama i da bude uz nas. Zaista se nadam da će Srbija raditi sa nama na pretvaranju Zapadnog Balkana u evropski Zapadni Balkan“, rekao je Bilčik.
 
Poslanici su izrazili zabrinutost da građani Kosova mogu izgubiti poverenje u proces pristupanja EU, s obzirom da im nije odobrena vizna liberalizacija, iako je Evropska komisija utvrdila da je Kosovo ispunilo sve uslove još 2018.
 
“Na Kosovu je ponovo viznu liberalizaciju blokirala Francuska i neke druge države. Opet novi uslovi za zemlju. Ovako ćemo izgubiti podršku javnog mnjenja i gubimo je”, upozorio je Thomas Waitz.
 
Bosna i Hercegovina koju je Evropska komisija preporučila za status kandidata dobila je mnogo pohvala poslanika. Međutim, istaknuli su potrebu da EU povrati kredibilitet među građanima Bosne i Hercegovine.  
“Ne možemo napustiti narod Bosne i Hercegovine sada kada su nedavni izbori pokazali da žele istjerati bivše elite”, naglasio je Thomas Waitz (Verts/ALE).
Međutim, postoji snažna potreba da Bosna i Hercegovina nastavi sa reformama i ispuni uvjete Evropske komisije. Štaviše, hrvatski zastupnici iz PPE poručili su da se mora provesti izborna reforma koja će osigurati etničku zastupljenost, a Tomislav Sokol je upozorio da će od toga ovisiti dinamika procesa pridruživanja zemlje.