Zašto su vlasti Krima pod ruskom kontrolom započele novu fazu "nacionalizacije" imovine ukrajinskih državljana

Nema dovoljno novca za rat? 

Šef ruskog parlamenta okupiranog Krima Vladimir Konstantinov najavio je slijedeći talas takozvane "nacionalizacije" imovine ukrajinskih državljana na poluostrvu. Rekao je da neće moći unaprijed objaviti novi popis imovine koju će okupacione vlasti oduzeti. 
„To je zbog činjenice da ukrajinski vlasnici, kada saznaju za naše planove, počinju da se aktiviraju, traže da povuku profit“, citira Konstantinova agencija RIA Novosti. Imovina koja je već "nacionalizirana" na okupiranom Krimu od početka ruske invazije bit će stavljena na aukciju u drugoj polovini 2023. Prema preliminarnim procjenama ruskih vlasti Krima, tokom 2022-2023. godine od građana Ukrajine i ukrajinskih pravnih lica trebalo bi biti zaplijenjeno najmanje 500 predmeta.

Kako je Rusija ostavila Ukrajincima imovinska prava na Krimu do 2022. godine? 

Koliko masovni proces sada može biti? Koje su šanse da budete sankcionirani zbog kupovine "nacionalizirane" imovine? O ovoj temi za Krym.Realii, govorili su šef Regionalnog centra za ljudska prava Roman Martinovski, bivši potpredsjednik Vlade Krima Andrej Senčenko i predsjednik Komiteta ekonomista Ukrajine Andrej Novak.
 
Talas za talasom

Ovo je već četvrti ili peti talas takozvane "nacionalizacije" ukrajinske imovine na Krimu, kaže predsjednik Regionalnog centra za ljudska prava Roman Martinovski. Prvi se, prema njegovim riječima, dogodio 2014-2015. Tada su, odmah nakon aneksije Krima, ruske vlasti poluostrva objavile da su "nacionalizirale" 330 objekata državne i sindikalne imovine. Ali u stvarnosti je više, siguran je Martinovski.
"Oko 4.000 preduzeća i organizacija koje su bile u državnom vlasništvu (Ukrajina - Republika Kirgistan), o njima se ništa ne govori, ali je jasno da ih je čekala ista sudbina", uvjerava stručnjak.

Krajem 2016., početkom 2017. počela je nova faza zapljene, kaže Martinovski. Ovoga puta ruske vlasti na Krimu su ciljale imovinu privatnih lica.
„One (ruske vlasti Krima) su na osnovu sudskih odluka zaplijenile zemljište i srušile nekretnine. Ovaj proces je vrlo aktivno trajao od 2017. do 2019. godine“, kaže Roman Martinovski.
U tom periodu Regionalni centar za ljudska prava uspio je potvrditi oduzimanje oko 4.000 predmeta na osnovu tzv. "sudskih odluka".
„Još najmanje 256 objekata na teritoriji Krima je srušeno na osnovu toga što ljudi navodno nezakonito posjeduju zemljišne parcele ili zgrade koje ne ispunjavaju građevinske standarde Ruske Federacije“, napominje Martinovski.
Slijedeća faza je uslijedila u martu 2020. Tada je stupio na snagu ukaz predsjednika Rusije Vladimira Putina da je "stranim državljanima" zabranjeno posjedovanje zemljišta u većini regija okupiranog Krima - primorskoj i susjednoj kopnenoj Ukrajini.
“Tada su se pominjale različite brojke – od 10.000 do 12.000 parcela. Da, bilo je vremena da ljudi na neki način riješe pitanje sa parcelama, onda je počela agresija, a danas se, recimo, situacija stabilizirala. I nemamo informacija da je bilo koji broj parcela zaplijenjen na ovaj način“, kaže Martinovski. 
Sadašnje izjave o "nacionalizaciji" na okupiranom Krimu navodno su odgovor na odluku ukrajinskog parlamenta Vrhovna rada, koja je odobrila zapljenu ruske imovine, kaže Martinovski.
“Navodno su kao odgovor na to najavili da će biti oduzeto 700 ili 500 predmeta. Zvali su se konkretna prezimena naših privrednika, poslanika itd.“, kaže Martinovski.

Političari sa Krima su na nišanu

Krimski parlament pod ruskom kontrolom glasao je za novu takozvanu "nacionalizaciju" u oktobru 2022. A rusko izdanje "Komersant" objavilo je oduzimanje imovine brojnim ukrajinskim političarima sa Krima. Na listi se nalaze Sergej Kunjicin, Refat Čubarov, Mustafa Džemilev i Andrej Senčenko.
Bivši zamjenik premijera Krima, a sadašnji šef javne organizacije "Moć prava" Andrej Senčenko, komentarisao je za Krym.Realii da mu je sva imovina Krima konfiskovana tokom prvih godina okupacije Krima.
„Oni su 2014. svu imovinu, naprimjer, zgradu u kojoj se nalazila moja kancelarija u centru Simferopolja, proglasili vlasništvom Republike Krim i predali je jednom od odeljenja FSB. A FSB tamo sjedi devet godina. I tako, ili su uzeli sve što su mogli, ili su to proglasili vlasništvom svoje operetne republike pa prodali, pravili nekakvu aukciju. To me ne plaši toliko. Koliko sam shvatio, isto se desilo Refatu Čubarovu, sa njegovom elitnom nekretninom. I sami pitajte Kunitsina. Sve je to glupost", rekao je Senčenko. 
Šef ruske vlade na okupiranom Krimu Sergej Aksenov ranije je najavio da će prihod od prodaje imovine oduzete od Ukrajinaca biti upotrijebljen za rat protiv Ukrajine. Međutim, Andrej Senčenko smatra da sljedeća preraspodjela imovine na Krimu neće imati veliki uticaj na finansiranje ruske vojske. Prema riječima političara, okupatorska vlast na Krimu prvenstveno se bavi drugim pitanjima.
„Ovo su izjave za njihove kustose FSB-a, kažu, sad će se nešto desiti, oni su takvi prokremljovski patrioti. Zapravo, nemoguće je zaraditi na ovome, jer je sve odavno pokradeno. Imaju još jedan problem, čitav vrh okupacione vlasti, kako da iznesu ono što su opljačkali sa Krima“, rekao je političar.
Senčenko je uvjeren da su krimski zvaničnici pod kontrolom Rusije svjesni neizbježnosti povratka Krima Ukrajini.
„Postoje eksterne bravure, ali i unutrašnja nesigurnost u svoju budućnost i strah da postoji šansa da budu stavljeni na optuženičku klupu ukrajinskog suda, ili nepoznata sudbina na teritoriji Rusije, jer možete završiti sa rupom u glavi u jarku, a sve ono što si opljačkao za devet godina, pojedini korisnici Facebooka će to podijeliti“, rekao je Senčenko.

Mogu li vlasnici ne biti zabrinuti?

Sa pravne tačke gledišta, "nacionalizacija" na Krimu je pravno beznačajna, a imovina koja bi trebala biti zaplijenjena je toksična, smatra predsjednik Komiteta ekonomista Ukrajine Andrej Novak.  
„One (ruske vlasti Krima) mogu raditi šta hoće, sa stanovišta svojih ciljeva, svojih gestova za stanovništvo, ali svi razumijemo da ruske vlasti na Krimu moraju razmišljati ne o nacionalizaciji ukrajinske imovine, nego kako će napraviti još jedan "gest dobre volje", rekao je Novak.
Ukrajina će nakon deokupacije vratiti Krim u pravni okvir, a sva oduzeta prava, uključujući i prava vlasnika imovine, bit će vraćena, kaže ekonomista.
“Ne bih savjetovao nijednom vlasniku ukrajinske imovine na Krimu i drugim okupiranim teritorijama da se brinu. Sva imovina koja je evidentirana i potvrđena bit će vraćena legalnim ukrajinskim vlasnicima“, uvjerava Novak.

"Kupovina bilo kakve imovine na privremeno okupiranim ukrajinskim teritorijama, uključujući Krim, je bacanje novca", kaže Novak. "Pametni ljudi, biznismeni, to jasno razumiju i sada će biti praktično nemoguće naći kupca za takozvane nacionalizirane objekte na Krimu ili drugim privremeno okupiranim teritorijama", smatra stručnjak.
Siguran je da ruski propagandisti mogu reći da nacionalizacija ide dobro, ali očekivati da će se time napuniti ruska blagajna za finansiranje rata - ne isplati se. 
"Moramo se prema tome odnositi smireno i posmatrati kao proces koji se može nazvati posljednjim grčevima prije leta, prije "gesta dobre volje" bjekstva sa Krima", rekao je Andrej Novak. 
Ranije je u intervjuu za Krym.Realii stalna predstavnica predsjednika Ukrajine na Krimu Tamila Taševa izjavila da Ukrajina, osim ruskih pasoša, ne namjerava  priznati djela koja krše ljudska ili državna prava. To uključuje odluke o "nacionalizaciji" ili konfiskaciji imovine te utvrđivanju nasljedstva.