Zašto se rat u Ukrajini nastavlja uprkos prognozama stručnjaka

U ovom broju postoji velika raznolikost: od "dvije ili tri sedmice" do "nekoliko godina" rata. Zašto veliki i dobro dokumentovani oružani sukob ostaje "terra incognita" za mnoge vojne stručnjake? I zašto uništava mnoge stereotipe o ratovima iz prošlosti?

 

Negativna očekivanja na Zapadu

 

Treba napomenuti da je rat u Ukrajini od samog početka obarao većinu prognoza zapadnih stručnjaka. Uoči invazije, prognose su se bazirale na ogromnom disparitetu u naoružanju i brojnosti oružanih snaga Ruske Federacije i Ukrajine.

Naprimjer, prema broju aviona i tenkova prednost Rusa bila je otprilike 10 puta veća.

Također, Ruska Federacija je imala ogromnu prednost u brodovima i raketama dugog dometa.

Stoga nije iznenađujuće da u prvim danima invazije mnogi zapadni analitičari nisu bili optimisti u pogledu sposobnosti Oružanih snaga Ukrajine da odbiju napad ruske vojske, posebno iz četiri pravca odjednom.

"Postoji nekoliko glavnih razloga koji objašnjavaju zašto je toliko analitičara bilo uvjereno da će se rat završiti za nekoliko sedmica ili mjeseci", objasnila je Natia Seskurija, stručnjakinja na Royal United Services Institute u Londonu (Royal United Services Institute-RUSI) za BBC News Ukrajina.

“Prvo, mnogi su potcijenili želju ukrajinskog naroda da se bori i brani svoju zemlju, tako snažna otpornost društva i otpor su bili iznenađenje. Postojale su i ozbiljne pretpostavke da će Zelenski i njegova vlada podleći pritiscima.”

Drugo, napominje Seskurija, postojala su lažna očekivanja o sposobnosti ruske vojske.

Zbog velikog broja reformi koje je Moskva pokrenula u sektoru odbrane od 2008. godine, došlo je do zabluda o "nepobjedivosti ruske vojske". Ovo je navelo analitičare da spekuliraju da će Rusija dobiti rat, vjerovatno blickrigom i neometano.

Treće, nije bilo očekivanja da će Ukrajina dobiti jaku podršku zapadnih zemalja, posebno zemalja poput Njemačke.

„Mislim da je to bilo iznenađenje čak i za Putina“, kaže analitičar RUSI.

 

Optimizam u Ukrajini

 

Međutim, prve sedmice "ratne magle" promijenile su se u ideju da Ukrajina prilično uspješno obuzdava navpade ruskih trupa. Presudna je bila činjenica da agresor nije uspio opkoliti ili zauzeti glavni grad - Kijev.

U pozadini izvještaja o brojnim porazima ruskih kolona na sjeveru Ukrajine i velikim gubicima ruske vojske, analitički centri promijenili su svoje mišljenje za 180 stepeni i počeli predviđati pobjedu Kijeva, a ne Moskve.

Ukrajinski zvaničnici i vojni stručnjaci su ovdje pokazali najveći optimizam. U proleće 2022. godine pojavio se čuveni izraz- bivšeg savjetnika Ureda predsjednika Aleksija Arestoviča o „dvije ili tri sedmice“. Toliko će vremena, kako je rekao, biti potrebno da se sukob okonča.

Međutim, nekoliko mjeseci kasnije, Arestovič je objasnio da je mislio na kraj "ruske operacije kod Kijeva", a ne na rat u cjelini.

Međutim, daleko od toga da je bio sam u ukrajinskom informativnom prostoru, koji je iznio slična razmišljanja o brzom okončanju rata.

Naprimjer, početkom marta 2022. godine, u komentaru BBC-ja, bivši zamjenik generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, general Igor Romanenko, rekao je da bi rat mogao trajati "još nekoliko mjeseci".

"Vjerujem da bi to moglo trajati od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci. U zavisnosti od toga kako će se situacija razvijati."

Sada - krajem februara 2023. - objašnjava da je mislio na kraj neprijateljstava na sjeveru Ukrajine. On za BBC objašnjava da je već tada vidio uzaludnost ruskih napada u ovom pravcu.

Sada general Romanenko govori o spremnosti Ruske Federacije za dugi rat, dostupnosti ogromne resursne baze i namjerava baciti u bitku dodatnih 150-200 hiljada vojnih rezervi.

„Moram priznati, to je bila moja, a ne samo moja pogrešna procena“, priznaje u intervjuu za BBC Aleksij Melnik, bivši vojni pilot i sadašnji šef vanjskopolitičkih i međunarodnih sigurnosnih programa Centra Razumkov.

U martu 2022. očekivao je da će rusko rukovodstvo zbog velikih gubitaka nakon kratkog vremena započeti pregovore o povlačenju trupa iz Ukrajine.

"Pogriješio sam koliko je rusko stanovništvo bilo neosetljivo na gubitke. Priznajem tu pogrešnu procjenu."

Prema procjenama američkih vlasti, Rusija je tokom godine rata izgubila oko 200.000 poginulih i ranjenih vojnika, a ukrajinski generalštab navodi oko 150.000 poginulih Rusa.

Melnik takvu ravnodušnost ruskog stanovništva prema ogromnom broju mrtvih naziva "apsolutnim fenomenom".

 

Unutrašnje nesuglasice u Rusiji

 

Ispada da je opklada na antiratne proteste u Ruskoj Federaciji bila pogrešna? Melnik upozorava da se ovaj faktor ne odbacuje u potpunosti.

Čak i tako veliki jednokratni gubici kao što je pogibija stotina mobilisanih Rusa na jednom mjestu u Makijevki (regija Donjecka) 1. januara nisu doveli do pobune rođaka, ali postoje određeni preduslovi za javne akcije u budućnosti, rekao je on vjeruje.

Analitičar Centra Razumkov skreće pažnju na lokalne presedane u nekim regijama Ruske Federacije, kada nezadovoljni mobilisani pojedinci snimaju video-snimke i osiguravaju da ih ne šalju na front. Takvi slučajevi se obično bilježe u nacionalnim republikama, naprimjer, u Tatarstanu.

"Ovo još nisu antiratni protesti, ali su već manifestacija nezadovoljstva, manifestacija unutrašnjih trvenja", smatra stručnjak.

Potencijalno, takve manifestacije nezadovoljstva mogu prerasti u proteste većih razmjera. Međutim, to neće biti antiratne, već antivladine akcije, napominje Melnik.

Drugi faktor koji može ubrzati kraj rata je materijalni. Na ruskim proratnim Telegram kanalima i društvenim mrežama nedavno su se počele širiti izvještaji o neplaćanju finansijske podrške mobiliziranom vojnom osoblju. To je izazvalo talas nezadovoljstva među njima.

Zaoštrava se i sukob između privatne vojne kompanije "Wagner" i ruskog Ministarstva odbrane. Šef “Wagnera” Jevgenij Prigožin već je optužio vojni vrh Ruske Federacije da ne želi osigurati municiju njegovim borcima.

"Ne krivim nikoga i ne želim nikome ništa da pokažem, samo kažem: ostavite svoje hirove, svoje principe i dajte mi municiju", traži ruski biznismen blizak Putinu.

Ove unutrašnje razlike rade na slabljenju Rusije. Ali direktne vojne sposobnosti za dugi rat u ovoj zemlji su i dalje dovoljne, kao i mobilizacija ljudskih resursa.

A glavna opasnost je da ovaj rat i dalje ostaje "egzistencijalno pitanje" za ruskog predsjednika Putina, primjećuju svi analitičari.

"Putin više ne donosi racionalne odluke - smatra Natia Seskurija. - On sve više očajnički želi da ne izgubi. Stoga je spreman sve baciti na vojne napore. Zbog toga je teško predvidjeti budući tok događaja iz racionalnog gledišta".

 

Kada će se to uopće završiti?

 

Uprkos nepredvidivoj prirodi rata, mnogi još uvijek pokušavaju odrediti datum njegovog završetka.

Naprimjer, još u septembru 2022. godine bivši komandant američke vojske u Evropi, general Ben Godges, u intervjuu za BBC, predvidio je povlačenje Ruske Federacije sa okupiranih teritorija do kraja prošle godine.

"Ovaj rat će se završiti kada posljednji ruski vojnik pređe taj veliki most preko Kerčkog moreuza. Vjerujem da ukrajinske snage imaju potencijal da potisnu ruske snage na liniju 23. februara - do kraja ove godine. Mislim da to je zaista moguće. Bit će teško, ali mislim da je sasvim moguće."

Njegove nade se nisu ispunile. Ali general Godges već daje hrabro novo predviđanje: ukrajinska vojska može do kraja ljeta osloboditi okupirani Krim i okončati rat ove godine.

Penzionisani ukrajinski general Romanenko, također, ističe 2023. kao moguću poslednju godinu ovog sukoba. Ali napominje da za to postoji nekoliko uslova.

"Moguće je ako se (zapadna) oprema osigura na vrijeme i u odgovarajućoj količini. Ali Zapad uvijek kasni. Sve vrijeme tokom ovog rata."

Melnik, analitičar Centra Razumkov, kaže da sada počinje "odlučujući period" rata.

"Dolazi proljeće, kada će obje strane pokušati napraviti svoju ofanzivu ili kontraofanzivu. I već je apsolutno očigledno da će razmjeri ove eskalacije biti bez presedana."

Od toga kako će se završiti ove ofanzive/kontraofanzive bit će jasna "putanja" daljeg toka rata, kaže analitičar. Ruski predsjednik će, prema njegovom mišljenju, učiniti sve da "zamrzne konflikt". A to Ukrajini ne odgovara.

Ovo je nedavno izjavio ukrajinski lider Volodimir Zelenski. U intervjuu za italijansku publikaciju Il Mondo, on je rekao da je Kijev odlučan da "brzo" okonča rat i ne produžava sukob.

"Spremamo se za brzi rat koji će se završiti pobjedom. Veoma je važno da ne zamrznemo ovaj sukob, kao što je to bio slučaj 2014. godine", rekao je Zelenski.

Prema njegovim riječima, pobjeda Ukrajine trebalo bi da se dogodi već ove godine.