12.11.2022.

Zašto je Rusija produžila važenje „sporazuma o žitu”?

Rusija je 2. novembra najavila da će nastaviti svoje učešće u sporazumu koji omogućava isporuke žitarica iz Ukrajine preko Crnog mora, čime su okončana višednevna previranja kada je vitalni dogovor visio o koncu.
Kriza izvoza žitarica počela je ruskom invazijom u Ukrajini, koja je počela 24. februara i dovela do zastoja u isporuci žitarica preko Crnog mora.
U julu su Ukrajina, Rusija, Turska i UN postigle sporazum o deblokadi izvoza žitarica, nazvan Crnomorska inicijativa za žito.
Tri mjeseca je sporazum funkcionirao bez prekida, a brodovi su prevozili ukrajinsko žito iz crnomorskih luka.
Do poremećaja je došlo 29. oktobra, kada je Rusija saopćila da obustavlja svoje učešće u dogovoru o žitu zbog napada dronom na ruske ratne brodove u okupiranoj luci Sevastopolj. Rusija optužuje Ukrajinu za napad, dok Ukrajina nije komentirala da li je ona odgovorna za napad.
Međutim, 2. novembra Rusija je napravila preokret i rekla da ostaje u sporazumu.
Kratkoročna kriza je naglasila krhkost sporazuma o žitu koji ima odlučujuću ulogu u globalnoj sigurnosti hrane. Ugovor bi trebao isteći za tri sedmice, 19. novembra, osim ako se ne produži.
 
Evo kratkog objašnjenja o stanju ugovora i njegovoj važnosti:
 
Zašto je dogovor zaključen?  
 
Jedan od razloga Rusije za deblokiranje izvoza žitarica bila je njena želja da ukine sankcije protiv svojih đubriva, rekao je ukrajinski politički analitičar Volodimir Fesenko za Kyiv Independent.
Kako bi se ublažila globalna prehrambena kriza, Crnomorska inicijativa za žito je predvidjela da se omogući nesmetan izvoz ruskog đubriva i hrane.
Evropska ograničenja na ruska đubriva su ukinuta. Međutim, Rusija je sama pogoršala krizu ograničavanjem sopstvenog izvoza đubriva sa ciljem zaštite domaćeg tržišta.
 
U međuvremenu, ruski izvoz žitarica nastavlja se nesmetano, a Rusija i dalje krade ukrajinsko žito na okupiranim teritorijama i izvozi ga.
Sklapanjem ugovora o izvozu žita, Putin je nastojao povećati uticaj Rusije u zemljama u razvoju, smatra Fesenko.
Također je nastojao ojačati svoje odnose sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, koji je igrao ulogu arbitra i omogućio Rusiji da nadoknadi sankcije Zapada trgovinom sa Turskom, kaže Fesenko.
Drugi razlog je to što je Putin nameravao poslati signal da je spreman pregovarati sa Zapadom o Ukrajini i drugim pitanjima.
"On želi široki kompromis sa Zapadom", rekao je Fesenko. “...On je zaglibljen u ratu. Zanima ga izlaz.”
Malo je vjerovatno da će Ukrajina priznati nezakonitu aneksiju ukrajinskih teritorija, ali Rusija će možda htjeti zaključiti sporazum o prekidu vatre, a da ih Ukrajina ne prizna, smatra Fesenko.
 
Zašto je Rusija suspendovala svoje učešće u dogovoru 29. oktobra?
 
Rusija postepeno gubi interes za sporazum o žitu. Nakon uspješnih ukrajinskih kontraofanziva u septembru i oktobru, Rusija je dramatično dovela do eskalacije rata najavljujući mobilizaciju vojnih obveznika za rat, nezakonito anektirajući četiri ukrajinske regije i započevši redovne udare na energetsku infrastrukturu.
Eskalacija se poklopila sa vremenom kada je Rusija počela blokirati ukrajinski izvoz žitarica. U sedmicama koje su prethodile zvaničnom povlačenju Rusije iz sporazuma o žitu, ruski predstavnici su stalno odgađali inspekcije brodova sa žitaricama, navode rukovoditelji koje citira Forbes Ukrajina.
Jedan od Putinovih ciljeva u remećenju sporazuma mogao bi biti podizanje cijena i na taj način pomoći ruskom izvozu poljoprivrednih proizvoda, rekao je Fesenko.
Volodimir Dubrovski, glavni ekonomista istraživačkog centra CASE Ukraine, tvrdi da je to dio ruske strategije oštećenja i „gušenja“ ukrajinske ekonomije.
 
Kakve rizike predstavlja povlačenje Rusije?
 
Čak i tokom četiri dana između povlačenja Rusije iz sporazuma i njenog povratka u njega, brodovi su nastavili prevoziti žito iz Ukrajine.
 
Međutim, rusko Ministarstvo odbrane saopćilo je 31. oktobra da ne može da garantirati sigurnost žitnog koridora, što je potaknulo spekulacije da bi Rusija mogla namjerno napadati brodove kako bi poremetila izvoz.
Fesenko smatra da je malo vjerovatno da će Rusija napadati brodove sa žitom, što bi predstavljalo osnovu za novu rundu sankcija i naštetilo odnosima Rusije i Turske. Međutim, "od Putina se ipak može očekivati bilo kakva glupa ili zla akcija", dodao je.
Fesenko je rekao da bi Rusija mogla pogoditi ukrajinske luke ili izvesti neke provokacije kako bi blokirala izvoz žitarica.
Budući da je Ukrajina bila jedan od vodećih svjetskih izvoznika žitarica, smanjena ponuda žitarica rezultirala je porastom cijena hrane na globalnom nivou i izazvala strah od velike gladi u zemljama u razvoju.
Međutim, Dubrovski je rekao da je globalna glad malo vjerovatna, jer ukrajinski udio u svjetskoj opskrbi žitom nije tako veliki.
 
Koliko je dogovor važan za ukrajinsku ekonomiju?
 
Od zaključenja ugovora o žitu, Ukrajina je izvezla 12,9 miliona tona žitarica, prema podacima ukrajinskog Ministarstva za poljoprivrednu politiku i hranu. Ukrajinski izvoz žitarica vrijedan je oko milijardu dolara mjesečno, rekao je Dubrovski.
Malo je vjerovatno da će Ukrajina izvoziti značajnu količinu žitarica na bilo koji drugi način. Malo je kapaciteta za transport žitarica željeznicom ili cestom, rekao je Dubrovski.
Fesenko je dodao da je izvoz žitarica veoma važan za Ukrajinu, jer je on "glavni izvor strane valute" za zemlju.
Međutim, Dubrovskije rekao da su "važni, ali ne i vitalni".
Budžetski deficit Ukrajine iznosi četiri do pet milijardi dolara mjesečno, a strani partneri pokrivaju oko tri do četiri milijarde dolara od tog iznosa i možda će biti ubijeđeni da pokriju više, kaže Dubrovski.
"(Remećenje sporazuma) neće ubiti ukrajinsku ekonomiju", rekao je.