Zašto je Putin spreman sjesti za pregovarački sto upravo sada?  

Kuća od karata koju je Putin izgradio: kada će ekonomija Ruske Federacije početi da se urušava.

Kako američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin razmišljaju o susretu u narednim sedmicama, možda bi bilo korisno zapitati se zašto upravo sada Moskva izgleda odlučna da okonča rat u Ukrajini.

Tokom tri godine sukoba, Putin je pokazao cijelom svijetu da ga nije briga za krvoproliće. A ako je njegov cilj bio da uspostavi vladu prijateljski nastrojenu prema Rusiji u Kijevu, još je daleko od toga da to postigne. Međutim, postoji manje proučavana hipoteza koja objašnjava zašto bi ruski predsjednik konačno mogao sjesti za pregovarački sto:

Moskva bi se uskoro mogla suočiti s problemom finansiranja rata.

Uobičajena priča o fiskalnoj situaciji u Moskvi svodi se na to da Rusija ima mali budžetski deficit i nizak nivo javnog duga (skoro 20 posto BDP-a), što osigurava pouzdane fiskalne pokazatelje. Ova analiza važi za većinu ekonomija, ali u slučaju Rusije postoji jedna važna zamka. Sa zapadnim sankcijama koje ograničavaju mogućnost Moskve da pristupi međunarodnim tržištima kapitala, Kremlj ima ograničen manevarski prostor za finansiranje svog malog — ali ipak stvarnog — budžetskog deficita.

S obzirom da je vanjski dug izvan jednačine, prvobitni "plan B" Moskve bio je prisiliti ruske banke da kupuju državni dug. Ova strategija je prilično dobro funkcionirala 2022. i 2023. godine, ali su se pukotine počele pojavljivati prošle godine. Suočene sa konkurentskim pritiskom Kremlja, koji traži stotine milijardi jeftinih kredita za obrambene kompanije, a istovremeno kupuje ogromne količine državnih obveznica, domaće banke našle su se u tako teškom položaju da sada nisu spremne još više se zaduživati. Krajem prošle godine Kremlj je bio primoran da otkaže nekoliko aukcija za izdavanje domaćih dužničkih obaveza zbog nedostatka kupaca.

Stoga, s obzirom da je domaće zaduživanje sve više isključeno iz jednačine, Moskva je pribjegla „Planu C“: da koristi rezerve Ruskog fonda nacionalnog blagostanja (NWF).

 

Na papiru ovo izgleda kao pametna strategija. Likvidan dio ovih rezervi, koji je početkom 2022. godine iznosio skoro 10 triliona rubalja (oko 110 milijardi dolara) u početku se činio dovoljnim da pokrije budžetske deficite uzrokovane ratom tokom nekoliko godina. Međutim, čak i najveća ušteda na kraju ponestane, a u tri godine sukoba, FND-ove likvidne rezerve već su se smanjile za oko 60 posto.

Dakle, za Kremlj se ova godina čini finansijski teškom. U januaru je mjesečni budžetski deficit zemlje premašio ciljnu cifru za 2025. godinu za oko 45 posto.

Ako pogledate ove podatke iz Moskve, oni vjerovatno izgledaju alarmantno. Ukoliko budžetski rashodi ostanu na nivou januara do kraja godine, rezerve FND-a mogu nestati za tri mjeseca. A čak i ako se to ne dogodi – što je vjerovatnije – 2025. godina će najvjerovatnije biti posljednja godina kada će Moskva ovim uštedama moći u potpunosti pokriti svoj budžetski deficit.

Sa finansijske tačke gledišta, Rusija ima malo vremena. Kremlj nema "Plan D" za finansiranje budžetskog deficita, što dovodi u pitanje njegovu sposobnost da finansira rat. Što se toga tiče, fiskalni predah bi mogao biti ono što Putin zaista traži u pregovorima sa SAD, bilo da je riječ o ublažavanju sankcija (kao što je ublažavanje američkih ograničenja na sposobnost Rusije da izdaje vanjski dug) ili pauzi u sukobu (što bi omogućilo Moskvi da napuni svoju blagajnu kroz smanjenje troškova za odbranu).

Još u septembru 2024. godine Kiril Budanov, šef ukrajinske vojne obavještajne službe, predvidio je da će Moskva, zaglibljena u ekonomskim problemima, pokušati nasilno okončati rat 2025. godine. Sada se ove riječi mogu pokazati proročkim.

Razlog zašto bi Putin konačno mogao biti spreman za pregovore izgleda iznenađujuće jednostavan: želi izbjeći ponižavajući bankrot.