Zabranjen uvoz ruskog dizela i drugih naftnih derivata u Evropsku uniju

 

Evropa je uvela zabranu uvoza ruskog dizel goriva i drugih rafiniranih naftnih derivata, smanjujući energetsku ovisnost o Moskvi i nastojeći dodatno smanjiti zaradu Kremlja od fosilnih goriva, kao kaznu za invaziju na Ukrajinu.

 

Zabrana je stupila na snagu 5. februara i dolazi zajedno sa utvrđenom gornjom cijenom koju su dogovorile zemlje saveznice Grupe sedam (G7) - Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Japan i Kanada.

Cilj je omogućiti ruskom dizelu da nastavi da se može izvoziti u zemlje kao što su Kina i Indija čime bi se izbjegao iznenadni rast cijena koji bi naštetio potrošačima širom svijeta, dok bi se smanjio profit kojim se finansira budžet Moskve i rat.

Dizel je ključan za ekonomiju jer se koristi za pogon automobila, kamiona koji prevoze robu, poljoprivredne opreme i fabričkih mašina. Cijene dizela su povećane zbog oporavka potražnje nakon pandemije COVID-19 i ograničenja kapaciteta prerade, što je doprinijelo inflaciji za druge robe širom svijeta.

Nove sankcije stvaraju neizvjesnost oko cijena, jer 27-člana Evropska unija pronalazi nove zalihe dizela iz SAD-a, sa Bliskog istoka i iz Indije kako bi zamijenila one iz Rusije, koja je u jednom trenutku isporučila 10 posto ukupnih evropskih potreba za dizelom. Nabavka iz pobrojanih zemalja podrazumijeva duža putovanja nego iz ruskih luka sa raspoloživim tankerima.

Neil Atkinson, bivši analitičar Međunarodne energetske agencije, rekao je za Al Jazeeru da sankcije EU na ruske proizvode vjerojatno neće imati veliki uticaj na cijene, barem u početku.

To je zato što kompanije širom svijeta gomilaju zalihe ruskih proizvoda, prije dobro promovirane  zabrane, rekao je Atkinson.

"Postoji mogućnost da ako je rast potražnje veoma snažan u azijskim ekonomijama... mogli bismo otkriti da bi nedostatak ulaganja u dijelove infrastrukture naftne industrije mogao dovesti do nestašica i skokova cijena", rekao je Atkinson.

 

Granica cijena G7

Granica cijena G7 od 100 dolara po barelu za dizel, mlazno gorivo i benzin će se nametnuti tako što će se zabraniti uslugama osiguranja i transporta da rukovanje dizelom po cijeni iznad granice. Većina tih kompanija ima sjedište u zapadnim zemljama.

Ovo ograničenje slijedi gornju granicu cijene ruske nafte od 60 dolara po barelu koje je stupilo na snagu u decembru i trebalo bi funkcionirati na isti način. I poklopci za dizel i ulje mogli bi se kasnije zategnuti.  

Granica cijena dizela neće se odmah osjetiti, jer je postavljena otprilike na onaj nivou na kojem se ruski dizel trguje. Glavni problem Rusije sada će biti pronalaženje novih kupaca, a ne izbjegavanje gornje granice cijene. Međutim, ograničenje ima za cilj spriječiti ruske dobitke od bilo kakvih iznenadnih skokova cijena rafiniranih naftnih proizvoda.

Analitičari kažu da bi u početku moglo doći do skoka cijena, dok tržišta budu rješavala promjene. Ali kažu da embargo ne bi trebao uzrokovati skok cijena ako ograničenje funkcionira kako je predviđeno i ruski dizel se nastavi izvoziti u druge zemlje.

Dizel gorivo od početka decembra na benzinskim pumpama košta 1,80 eura po litru (7,37 dolara po galonu) od 30. januara, prema sedmičnom izvještaju o tržištu nafte koji je objavila izvršna komisija EU. Cijene na bezniskim pumpama u Njemačkoj, najvećoj ekonomiji EU, pale su 31. januara 2,6 centi na 1,83 eura po litru (7,48 dolara po galonu).

Zabrana predviđa grace period od 55 dana za dizel utovaren u tankere prije nedjelje, što je korak koji ima za cilj spriječiti potrese na tržištu. Zvaničnici EU kažu da su uvoznici imali vremena da se prilagode otkako je zabrana objavljena u junu prošle godine.  

Rusija je samo u decembru zaradila više od dvije milijarde dolara od prodaje dizela Evropi, jer se čini da su se uvoznici opskrbili dodatnim kupovinama prije zabrane.

Evropa je već zabranila ruski ugalj i većinu sirove nafte, dok je Moskva prekinula većinu isporuka prirodnog gasa.