27.11.2022.

Uticaj Rusije na Zapadnom Balkanu

Zemlje zapadnog Balkana su tradicionalno u fokusu ruskih interesa.

Zemlje zapadnog Balkana su tradicionalno u fokusu ruskih interesa. Ruska Federacija ima snažne historijske veze sa Zapadnim Balkanom i ima relativnu privlačnost meke moći za njih, ali njen uticaj i ekonomski uticaj u regionu opadaju, jer ulaganja i pomoć EU-27 i drugih igrača, kao što je Kina ,  veći su od ruskih investicija.
 
Geopolitička konfrontacija
 
Zapadni Balkan, zajedno sa evropskim susjedstvom, pojavio se kao front u geopolitičkoj konfrontaciji Rusije sa Zapadom. Neki tvrde da je ova konfrontacija duboko ukorijenjena u zajedničkoj geografiji (Robert Kaplan), drugi da je izraz različitih političkih sistema, vrijednosti i ideologija (Zbigniew Brzezinski). Bžežinski vjeruje da je neuspjeh Amerike da se angažuje sa Rusijom nakon završetka Hladnog rata imao suprotan rezultat, dajući Rusiji energiju da se usredotoči na osiguranje svoje autoritarne vladavine na vlastitoj teritoriji i na obnavljanje svog uticaja u državama bivšeg Sovjetskog Saveza i šire.
Balkanski barometar 2021. pokazuje stalnu podršku članstvu u EU širom Zapadnog Balkana, sa 62 posto građana koji podržavaju pristupanje EU 2020. (59 posto u 2019. i 56 posto u 2018.). Međutim, razočaranje sporim napretkom ka pristupanju EU i ekonomska stagnacija stvaraju prostor za druge geopolitičke igrače. Svih šest zemalja Zapadnog Balkana i dalje je na putu za pridruživanje EU, ali napredak je u posljednje vrijeme zamrznut, a samo dvije zemlje – Crna Gora i Srbija – su zapravo u pregovorima o pridruživanju.
Štaviše, čini se da je ruski rat protiv Ukrajine podstaknuo javno mnjenje EU-27 u korist brzog pristupanja EU Ukrajine, ali ne i Zapadnog Balkana. Uprkos uspješnim samitima EU-Zapadni Balkan (posljednji u Zagrebu 2020. i na Brdu 2021.), neke zemlje, poput Albanije i Sjeverne Makedonije, tek su otvorile pregovore o pristupanju. Uzavrele etničke tenzije, visoka nezaposlenost, egzodus mladih i klimavi ustavni aranžmani u zemljama kao što je Bosna i Hercegovina (BiH), stvaraju priliku Rusiji da iskoristi svoj već značajan uticaj u regionu.
 
Meka moć Rusije i ekonomski uticaj
 
Kulturne i historijske veze daju Rusiji značajnu meku moć, posebno među Srbima. Historijske veze sežu još od panslovenskog pokreta u 19. vijeku i podrške Rusije za srpsku nezavisnost od Otomanskog carstva. Rusija je ušla u Prvi svjetski rat na strani Srbije; u sukobu na Kosovu* osudila je NATO bombardovanje Srbije i odlučno se protivila nezavisnosti Kosova. Rusija koristi svoj status stalne članice Vijeća sigurnosti UN u korist Srbije. Moskva je 1994. i 2015. godine stavila veto na dvije rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a koje osuđuju nasilje bosanskih Srba, a potonja rezolucija kvalificira masakr u Srebrenici 1995. godine kao genocid. Tokom pandemije, ova meka moć se manifestirala i kao „diplomatija vakcine“.
Iako su se ruske investicije u regionu povećale u apsolutnom iznosu, ruski ekonomski otisak, kao udio u ukupnoj ekonomiji na Zapadnom Balkanu smanjio se ili stagnirao nakon međunarodnih sankcija zbog ruske aneksije Krima. Iako je ruski ekonomski uticaj u velikoj meri koncentriran u energetskom sektoru, njegov udio kao procenat BDP-a opada širom regiona. Energetski uticaj Rusije najveći je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i BiH, gdje osigurava oko 100 posto potreba za gasom i posjeduje nekoliko sredstava, poput mreže benzinskih pumpi Lukoil. Gaspromov gasovod Južni tok bi učvrstio dominaciju Moskve na tržištima gasa, ali je obustavljen u decembru 2014. nakon što je Evropska komisija presudila da je u suprotnosti sa zakonodavstvom EU.
Sa druge strane, Kosovo, Crna Gora i Albanija trenutno troše malo ili nimalo ruskog gasa, a buduće isporuke će vjerovatno dolaziti iz Azerbejdžana, a ne iz ruskih polja, preko Transjadranskog gasovoda (TAP). Crna Gora će vjerovatno morati čekati nekoliko godina prije nego što se priključi Jonsko-jadranski plinovod (IAP). Planirano je da IAP prenosi prirodni gas iz albanskog Fiera preko Crne Gore i BiH do Splita u Hrvatskoj. Cjevovod dugačak 520 km bio bi dvosmjeran i imao bi godišnji kapacitet od pet milijardi kubnih metara. Investicioni okvir za zapadni Balkan procjenjuje da će izgradnja IAP-a u dužini od 94 km na teritoriji Crne Gore koštati 207 miliona eura. U Fieru, IAP bi se povezao na TAP, izgrađen za transport prirodnog gasa iz polja Shah Deniz II u Azerbejdžanu u Evropu. Prve isporuke azerbejdžanskog gasa Italiji preko TAP-a obavljene su 2021. U Sjevernoj Makedoniji, očekuje se da će azerbejdžanski gas početi da se takmiči sa ruskim isporukama od 2023. Izvan energetskog sektora, gdje rusko prisustvo postepeno opada, ekonomsko prisustvo Rusije kroz trgovinu je manji od onog u EU-27 (vidi sliku 1). Međutim, stručnjaci upozoravaju da najveće prisustvo Rusije u strateškim sektorima čini vlade regiona ranjivim na njen pritisak i naglašava rizik od preuzimanja države.
 
Progresivno usklađivanje sa vanjskom politikom EU: slučaj sankcija Rusiji
 
Zemlje Zapadnog Balkana se, također, suočavaju sa 'asimetričnim napadom' na demokratiju, koji su pokrenuli ruski mediji, poput novinske agencije Sputnjik, koja je osnovala predstavništvo u Beogradu 2014. Uprkos kampanjama dezinformiranja iz sovjetskog doba i diplomatskim naporima, većina stanovništva Zapadnog Balkana podržava pristupanje EU i prozapadnu politiku. U prošlosti je srpsko javno mnjenje podržavalo bliže veze sa Rusijom: anketa koju je sredinom 2016. proveo magazin NSPM pokazala je da je 72 posto za savez sa Rusijom, u poređenju sa samo osam posto za NATO. Međutim, anketa iz februara 2022. godine pokazala je da polovina Srba želi ostati neutralna kada su suočeni sa izborom između EU i Rusije. Ovo vanjskopolitičko usklađivanje postalo je vrlo vidljivo u februaru 2022. godine, kada su se Albanija, Kosovo i Sjeverna Makedonija pridružile sankcijama EU protiv Rusije, dok je Crna Gora najavila da će ih usvojiti u aprilu. Vlada Srbije usvojila je zaključke u kojima je izrazila podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine, ali se uzdržala od primjene sankcija EU.
Rusija je i dalje najveći snabdjevač oružjem Srbije, ali je u sve većoj konkurenciji sa Kinom. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 29. maja 2022. godine saopćio da je njegova zemlja potpisala sporazum o novom trogodišnjem gasnom ugovoru sa Rusijom.
 
Stav Evropskog parlamenta
Parlament podržava izglede svih zemalja Zapadnog Balkana za EU. Predsjednica Parlamenta Roberta Metsola je 26. aprila 2022. primijetila da EU mora „razmisliti o načinima za ubrzanje procesa proširenja na Zapadnom Balkanu“, jer je „stabilnost u neposrednom susjedstvu vitalna za stabilnost same EU“. Parlament je izrazio zabrinutost zbog uticaja Rusije u regionu i njenih pokušaja da destabilizira i region u cjelini i pojedine zemlje u njemu (na primer, BiH). Parlament je zabrinut da ruske investicije u regionu predstavljaju velike rizike za korupciju i zarobljavanje države. Također je pozvao Srbiju da svoju vanjsku politiku bliže uskladi sa EU.
Parlament očekuje da će Evropska služba za vanjske poslove i Evropska komisija poboljšati koordinaciju i pozabaviti se dezinformacijama i hibridnim prijetnjama koje nastoje potkopati izglede regije za EU.