Ukrao ga je i odnio u Moskvu. Kako Rusi pokušavaju prodati ukradeno ukrajinsko žito drugim zemljama

Koliko su žita ruski pljačkaši iznijeli sa okupiranih teritorija Ukrajine, šta se sa tim dešava i kako Vlada planira spriječiti prodaju ukradenog ukrajinskog žita drugim zemljama. Sa svakim danom okupacije ukrajinskih gradova, činjenice o ruskim zločinima su sve brojnije.

Poljoprivrednici iz privremeno okupiranih krajeva pričaju kako su im okupatori krali imovinu i zalihe ili ih tjerali da prodaju svoje usjeve u bescjenje. Stanovnici gradova doživljavaju značajan porast cijena hrane u trgovinama.

Već je poznato da Rusija krade i izvozi stotine hiljada tona žitarica iz oblasti Herson, Zaporožja, Luganska i Donjecka. Isto se odnosi na povrće i poljoprivrednu mehanizaciju u vlasništvu ukrajinskih kompanija.

Konfiskacija žitarica i drugih proizvoda, njihov ilegalni izvoz, pa čak i pokušaji nehotične prodaje ukradenog u inozemstvu, upućuju na tragediju iz 1930.-ih godina prošlog stoljeća - Holodomor. Ruski okupatori ne izmišljaju ništa novo, oni samo imitiraju sovjetske metode.

Uprkos poteškoćama u dobijanju informacija sa ovih teritorija, Ukrajinci imaju priliku dokumentirati zločine kako bi u budućnosti sve zapamtili i natjerali ih da nadoknade štetu. Kako i zašto se žito izvozi sa ukrajinskih teritorija i šta to znači za stanovnike privremeno okupiranih gradova?

Koliko je žitarica na okupiranom jugu

Rat je podsjetio cijeli svijet koliko vrijedi ukrajinsko žito. Prinosi u Ukrajini rastu, iako domaća potrošnja ostaje relativno stabilna. Na primjer, 2020. godine ukrajinski poljoprivrednici požnjeli su 65,4 miliona tona žitarica i mahunarki, od čega je 56,7 miliona tona izvezeno. Prema rezultatima 2019-2020, Ukrajina je zauzela drugo mjesto u svijetu po prodaji ovih proizvoda na stranim tržištima.

EU će ukinuti sva trgovinska ograničenja Ukrajini. Ko može imati koristi od ovoga?

U 2021. godini zabilježena je rekordna žetva od 106 miliona tona. Međutim, nije bilo moguće prodati sve planirane količine u inozemstvu.

U pravilu, poljoprivrednici dio svojih proizvoda čuvaju do proljeća, kada im cijene tradicionalno rastu. Ali ove godine je takav pristup za mnoge od njih bio fatalan.

Činjenica je da je u vrijeme mira oko 60 posto ukupnog izvoza žitarica iz naše zemlje prolazilo kroz morske luke. Više od 70 dana sve su blokirane zbog miniranja Crnog mora i okupacije lučkih gradova.

Zbog smanjenja izvoza iz Ukrajine i niza drugih faktora, cijene žitarica na međunarodnim tržištima su značajno porasle. Tako je cijena tone pšenice krajem aprila bila 50 posto veća nego prije rata u Ukrajini. U ukrajinskim skladištima ostalo je 20 miliona tona žitarica, od čega 1,5 miliona tona - na privremeno okupiranoj teritoriji Hersonske, Zaporoške, Luganske i Donjecke oblasti.

Tako je na privremeno okupiranim teritorijama ostalo oko pola milijarde dolara ukrajinskog žita. I Rusija je odlučila to iskoristiti.

Gdje nestaju zalihe i oprema

Početkom aprila, "lider" okupiranog Krima Sergej Aksjonov, imenovan od strane Kremlja, neočekivano je najavio "stabilno snabdijevanje" poluostrva proizvodima iz oblasti Herson. Kako se ispostavilo, to znači "stabilnu" krađu proizvoda ukrajinskih farmera ili kupovinu nekoliko puta jeftinije.

„Rusi koriste taktiku ranog 20. vijeka da ukradu žito i izvezu ga iz Ukrajine“, rekao je prvi zamjenik ukrajinskog ministra agrarne politike Taras Visocki.

Izvještaji o takvim slučajevima stižu iz svih privremeno okupiranih regija Ukrajine. Naprimjer, u regiji Lugansk, Rusi su uklonili ili uništili trogodišnje potrebe za žitom stanovnika regije. Ovo je jedina regija Ukrajine u kojoj sjetva nije počela.

U regiji Zaporožje žito nestaje iz luka: još u martu je pet potpuno ili djelimično natovarenih transportnih brodova bilo stacionirano u luci Berdjansk, a krajem mjeseca su nestali. Prema riječima mještana, u nepoznatom pravcu su ih odvukli ruski tegljači. Nedavno je gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov rekao da poljoprivrednici Zaporožja žele uzeti 70 posto svoje žetve.

U Hersonskoj oblasti Rusi su opljačkali elevator i izvezli 20.000 tona žita u Rusiju. A sredinom aprila Rusi su prisvojili zemljište i drugu imovinu preduzeća "Agro-Commonwealth" i JP "Commonwealth-South" za 20.000 hektara koji se nalaze u regionu. Ministarstvo agrarne politike je saopćilo da su Rusi već ukrali oko 500.000 tona žitarica - trećinu količine na okupiranim teritorijama.

Ukrajinska hrana za narod Krima

Zajedno sa žitom Rusi uzimaju plastenike i izvoze povrće u Rusiju. To se desilo sa pogonom Agrocoin u Energodaru. Vlasnik kompanije Andrij Čornji rekao je da su naoružani ljudi i bivši lokalni poslanik Andrija Ševčik upali u fabriku. Kompanija je "nacionalizovana", a vlasnik je izgubio kontrolu nad pošiljkama.

Ovdje rublji nije mjesto. Može li Rusija istisnuti grivnu sa okupiranih teritorija?

Stanovnici okupirane oblasti Herson rekli su da su zbog prekida ekonomskih veza sa regionima kontroliranim od strane legalnih vlasti Ukrajine i ograničene logistike prinuđeni prodavati svoje usjeve u bescijenje.

Rusi su jeftino kupljenu robu zajedno sa opljačkanom robom kupovali na okupiranom Krimu kako bi podmirili potrebe lokalnog stanovništva. Takozvani šef administracije grada Armjanska na Krimu Vasilij Teliženko pohvalio se kremaljskoj agenciji TASS da su cijene na lokalnim tržištima pale, a kvalitet proizvoda porastao zbog snabdijevanja „sa druge strane“.

Rusi izvoze i žito na Krim. Šema je slična - krađa ili kupovina u bescijenje.

Prema riječima Aleksandra Hordijenka, predsjednika Udruženja farmera u Hersonu, poljoprivrednicima u okrugu Kahovka ponuđeno je da prodaju žito za 100 dolara po toni, što je 2,5 puta manje od domaćih ukrajinskih cijena i četiri puta manje od svjetskih.

RIA-Melitopolj je 28. aprila objavila video snimak 15 kamiona za žitom sa prikolicama sa slovima "Z" koji se kreću od kopnene Ukrajine ka poluostrvu.

Okupatori izvoze povrće i žito kako bi suzbili posljedice prehrambene krize u zemlji. Za samo godinu dana svjetske cijene hrane porasle su za 25 posto. Očekuje se da će još više rasti zbog rata u Ukrajini, nestašice đubriva i talasa protekcionizma zemalja proizvođača.

U Rusiji je, zbog sankcija i globalnog deficita, inflacija hrane u martu iznosila 18,75 posto. Panična kupovina šećera prije mjesec dana pokazala je da je rusko društvo veoma osjetljivo na rast cijena hrane. Sprečavanje povećanja cijena u prodavnicama jedan je od glavnih faktora stabilnosti Putinovog režima.

Njemački ministar poljoprivrede Džem Ozdemir, također, sugerira da Rusija izvozom žitarica i uništavanjem infrastrukture pokušava ukloniti Ukrajinu kao svog tradicionalnog konkurenta na svjetskom tržištu žitarica.

Pet glavnih prognoza za svijet i jedna za Rusiju: glavna iz izvještaja MMF-a o posljedicama rata

Dok Rusi ispumpavaju hranu i otimaju preduzeća, cijene na okupiranim teritorijama rastu. Stanovnici se žale da su cijene osnovnih životnih namirnica porasle dva do tri puta.

Tako u prodavnicama Energodara kilogram heljde sada košta 90 grivni, riže 70, a 850 ml suncokretovog ulja 120. Snabdijevanje sa Krima je nestabilno i nedovoljno da zadovolji potrebe stanovnika okupiranih područja.

U stvari, Rusi kradu hranu ne samo sa nekontrolisanih teritorija, već iz cijele Ukrajine. Svaki treći ukrajinski paradajz uzgaja se u oblasti Herson. Udio hersonskog luka i krastavca u sveukrajinskoj proizvodnji iznosi 12 posto.

To znači da će se nestašica ukrajinskog povrća osjetiti u cijeloj zemlji, jer se trgovina sa okupiranim teritorijama ne odvija. To će povećati cijene u trgovinama i povećati uvoz poljoprivrednih proizvoda na policama.

Ukrajinska ombudsmanka Ljudmila Denisova rekla je da su ruske akcije na okupiranim teritorijama ratni zločin i kršenje Ženevske konvencije o zaštiti civilnog stanovništva u vrijeme rata.

Prema riječima ministra agrarne politike i hrane Mikole Solskog, prerano je govoriti o tužbama protiv Rusije pred međunarodnim sudovima zbog krađe hrane. Trenutno se evidentiraju samo takvi slučajevi kako bi se pokrenuo mehanizam za nadoknadu štete i kažnjavanje kriminalaca u budućnosti.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, Ukrajina osigurava hranu za 400 miliona ljudi na planeti. Nakon ruske blokade ukrajinskih luka, neke zemlje su izgubile ključnog dobavljača žita.

Naprimjer, u Libanu i Egiptu više od 80 posto žitarica dolazilo je iz Ukrajine i Rusije. Smanjenje isporuka dovelo je ove zemlje u tešku poziciju, posebno u kontekstu globalne krize hrane.

Rusija može iskoristiti krizu pokušavajući da proda opljačkano ukrajinsko žito ugroženim zemljama i ostvari profit. A takvi pokušaji se već dešavaju.

Poznat je pokušaj ruskog broda "Matros Pozinič" da izveze ukradeno ukrajinsko žito u treće zemlje.

Početkom maja na ovaj brod sa isključenom geolokacijom (AIS) na okupiranom Krimu ukrcano je 27.000 tona žitarica. Krajnja destinacija je bio Egipat. Ali zahvaljujući naporima ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova, "Matros Pozinič" nije stigao do luke Aleksandrija. Ukradeno ukrajinsko žito sada je na putu za Liban i Siriju. Ukrajina traži od ovih zemalja da konfiskuju brod čim uđe u njihove luke.

Ruska imovina i novac traže se i konfiskuju širom svijeta. I šta će Ukrajina dobiti od toga?

Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova, ovo je jedini slučaj kada je Rusija pokušala prodati ukradenu robu iz Ukrajine u inozemstvi. Međutim, ministar

Solskyi sugerira da svo žito koje trenutno napušta Sevastopolj dolazi sa okupiranog juga Ukrajine.

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Oleh Nikolenko napomenuo je da Ukrajina radi na tome da svaka ruska kompanija uključena u ilegalne transakcije sa ukrajinskim žitom odgovara za svoje postupke.

Konkretno, radi se o izricanju sankcija protiv trgovaca, brodovlasnika i drugih učesnika u krivičnim djelima.