Ukrajina: Izazov ratne pravde

Ruska invazija na Ukrajinu predstavlja značajan izazov za funkcioniranje ukrajinskog pravosudnog sistema.

Najvažnija među njima je fizička sigurnost onih koji su uključeni u pravosudne procese, kao i oštećenja i uništavanje objekata pravosuđa. Iz tog razloga su sudovi koji se nalaze na područjima okupiranim od strane ruskih oružanih snaga ili koji su u aktivnim neprijateljstvima prestali sa radom. U prvom mjesecu rata zatvoreno je oko 20 posto sudova u zemlji. Parlament je usvojio zakon kojim se dozvoljava prenos nadležnosti na sudove koji se nalaze u relativno sigurnim regionima.

Neki sudovi poput onih u Černjigovskoj, Kijevskoj i dijelovima Sumske oblasti obnovili su svoj rad od oslobođenja ovih teritorija u aprilu 2022. U skorije vrijeme, određeni sudovi u regiji Harkov na istoku Ukrajine ponovo su počeli funkcionirati, u nekim slučajevima ometana štetnaa nanesenim neprijateljstvima. Prema riječima predsjednika Vrhovnog suda Ukrajine, oko 70 takvih zgrada u Ukrajini je oštećeno ili uništeno do sredine jula 2022. godine. Činjenica da je dio sudskog osoblja napustilo područje u potrazi za sigurnošću ili da bi se borio u ratu može predstavljati još jedan izazov za nastavak rada.

 

Pristup materijalima predmeta predstavlja dodatni izazov, posebno u područjima pod okupacijom ruskih snaga i u slučajevima uništavanja sudskih prostorija, kao rezultat neprijateljstava.

 

Ukrajinski sudovi su se već suočili s ovim pitanjem od 2014. godine u kontekstu predmeta koji se nalaze na nezakonito pripojenom Krimu i u područjima izvan kontrole vlade na istoku Ukrajine. Propust ukrajinskih sudova da ispitaju slučajeve zbog nedostatka pristupa materijalima osporili su pogođeni pojedinci pred Evropskim sudom za ljudska prava (ECHR). U vodećem predmetu o pitanju pod nazivom Khlebik protiv Ukrajine, ECHR je utvrdio da su kašnjenja rezultat okolnosti izvan kontrole ukrajinskih vlasti, koje su poduzele sve razumne mjere koje su im bile na raspolaganju za ublažavanje štetnih posljedica.

Iako ukrajinsko zakonodavstvo predviđa proceduru za obnavljanje predmeta sa izgubljenim dosijeima to možda nije uvijek moguće učiniti u praksi. Ovaj i drugi sigurnosni problemi povezani sa ratom mogu se riješiti povećanom digitalizacijom ukrajinskih sudova. Ukrajina je proteklih godina radila na uvođenju Jedinstvenog pravosudnog informacionog i telekomunikacionog sistema (UJITS), koji predviđa virtuelne sudske postupke, elektronsko podnošenje i čuvanje dokumenata i dokaza i digitalne tokove rada. Rat i rezultirajuće prijetnje fizičkoj sigurnosti sudija, sudskog osoblja i učesnika koji možda oklevaju da putuju u sud i da se lično pojave na sudu zbog aktivnih neprijateljstava ili rizika od zračnih napada, istakli su potrebu za efikasnom implementacijom UJITS-a.  

Čak iako je pogođen i djelimično onesposobljen ratom, ukrajinski pravosudni sistem nastavlja da funkcionira. Jedan važan zadatak sa kojim se sada suočava je procesuiranje ratnih zločina počinjenih od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Sudovi u Ukrajini su već izrekli prve presude za ratne zločine koje su počinili ruski vojnici. U maju je jedan ruski vojnik proglašen krivim za ubistvo civila u regiji Sumi, a dvojica su osuđena za neselektivne napade na civilna područja u regiji Harkov. Uslijedile su osuđujuće presude za napad na civilnu zgradu i pljačku u oblasti Černihiv. Predmet u vezi sa optužbama za ubistvo i silovanje civila u Kijevskoj oblasti čeka procesuiranje.

 

Ovi slučajevi su samo vrh ledenog brega. Od 15. septembra 2022. godine u Ukrajini je zvanično registrovano oko 32.500 optužbi za ratne zločine. Teškoća procesuiranja ovih zločina nije samo u njihovom velikom broju i rasprostranjenosti. Neophodno je poznavanje međunarodnog humanitarnog prava – oblasti koja regulira sredstva i metode ratovanja i postupanja prema civilima i drugim zaštićenim licima.

 

Mora se napomenuti da Krivični zakon Ukrajine (KZU) ne sadrži odredbe o konkretnim ratnim zločinima. Svi takvi slučajevi se procesuiraju po jednoj te istoj opštoj odredbi koja inkriminira ponašanje koje predstavlja kršenje zakona i običaja ratovanja. Dopuna ZKP skupom detaljnih normi o konkretnim ratnim zločinima, kao što je već pokušao ukrajinski parlament 2021. godine, donijelo bi više sigurnosti u procesuiranje ratnih zločina i pružilo sudijama bolji alat za njihovo suđenje.

Međunarodna pomoć ukrajinskom pravosudnom sistemu, na primjer u obliku razmjene znanja ili uključivanja stručnjaka na terenu, ključna je za poboljšanje stručnosti u procesuiranju ratnih zločina.

 

S tim u vezi, dobrodošli su stvaranje Eurojustovog zajedničkog istražnog tima i podrška inicijativama kao što je savjetodavna grupa za ratne zločine koja je osnovana za pomoć jedinicama za ratne zločine u Uredu glavnog tužioca Ukrajine i pravna radna grupa za odgovornost .

 

Konačno, iako se Ukrajina dugo borila sa održavanjem nezavisnog pravosuđa, u protekloj deceniji napravljen je značajan napredak. U svom mišljenju o zahtjevu Ukrajine za članstvo u EU 17. juna 2022., Evropska komisija je istaknula ključne antikorupcijske reforme i jačanje nezavisnosti pravosuđa u Ukrajini posljednjih godina.  

Od najveće je važnosti da Ukrajina zadrži ovaj napredak i garantira integritet i nezavisnost svog pravosuđa. Legitimnost napora Ukrajine da osigura odgovornost za ratne zločine počinjene tokom ruske agresije zavisi od sposobnosti njenog pravosudnog sistema da osigura pravična i nezavisna suđenja.