Ukrajina: EU najavio novi paket pomoći od 450 miliona eura za 2023

Sastanak između Evropske komisije i vlade Ukrajine šalje snažan signal nepokolebljive posvećenosti EU da bude uz Ukrajinu koliko god je potrebno, uključujući i novi paket pomoći od 450 miliona eura za 2023. koji je najavila predsjednica von der Leyen. Time ukupna podrška koja je do sada bila dostupna Ukrajini od početka ruskog rata od strane EU, njenih država članica i evropskih finansijskih institucija iznosi oko 50 milijardi eura. Pored toga, Komisija radi na doprinosu od milijardu eura brzom oporavku.

Predsjednica von der Leyen je rekla: „Posjetom Kijevu, EU danas šalje vrlo jasnu poruku Ukrajini i šire o našoj kolektivnoj snazi i odlučnosti u suočavanju sa brutalnom agresijom Rusije. Nastavit ćemo podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno. I nastavit ćemo nametati visoku cijenu Rusiji dok ne prestane sa agresijom. Ukrajina može računati da će Evropa pomoći u obnovi zemlje koja napreduje na svom putu ka pridruživanju EU.”

Uoči samita EU-Ukrajina, na sastanku kolegija i vlade u Kijevu, kojim su predsjedavali predsjednica von der Leyen i premijer Šmihal, dat je pregled tekuće podrške EU Ukrajini u različitim oblastima, uključujući finansijsku, humanitarnu, energetsku, budžetsku podršku, diplomatski pristup, kao i reformske napore Ukrajine da napreduje na svom putu ka EU, kao i dalje korake za unapređenje sektorske saradnje u brojnim oblastima. Predsjednica von der Leyen sastala se i sa predsjednikom Zelenskim kako bi razgovarala o ključnim pitanjima na dnevnom redu EU-Ukrajina.  

 

Dalja podrška i priprema za rekonstrukciju

 

Nakon isplate 17. januara prve rate od tri milijarde eura iz paketa Makrofinansijske pomoći+ (MFA+) do 18 milijardi eura za Ukrajinu 2023. godine, Komisija je objavila novi paket podrške vrijedan 450 miliona eura, uključujući 145 miliona humanitarne pomoći i 305 miliona eura u bilateralnoj saradnji za podršku brzom oporavku infrastrukture, povećanju otpornosti Ukrajine i podršku procesu reformi.

Komisija je potvrdila ukrajinskoj Vladi da uspostavljanje Sekretarijata Višeagencijske platforme za koordinaciju donatora u Briselu dobro napreduje, uključujući pripremu za upućivanje iz zemalja G7 i drugih partnera. Ova najava uslijedila je nakon prvog sastanka Upravnog odbora Platforme za koordinaciju donatora 26. januara, koji su lideri G7 dogovorili u decembru sa Vladom Ukrajine. Platforma za koordinaciju bit će ključna za pomoć u usklađivanju potreba i resursa za popravku, oporavak i rekonstrukciju Ukrajine. Njime će kopredsjedavati EU, Ukrajina i SAD, a u radu će mu pomagati tehnički sekretarijat, sa uredom u Briselu čiji je domaćin Komisija, i uredom u Kijevu čiji je domaćin Vlada Ukrajine.

Na marginama sastanka, predsjednica von der Leyen i premijer Šmihal zaključili su Strateško partnerstvo o biometanu, vodoniku i drugim sintetičkim plinovima. Ovaj Memorandum o razumijevanju će proširiti tekuću energetsku saradnju između EU i Ukrajine na obnovljive plinove kao što su biometan, vodonik i drugi sintetički i održivo proizvedeni plinovi. Reafirmira posvećenost obje strane smanjenju zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, posebno ruskog gasa, i radu na klimatskoj neutralnosti.

Sastanak kolegija i vlade omogućio je razgovare o trenutnim potrebama Ukrajine na terenu, posebno u energetskom sektoru, nakon ciljanog granatiranja vitalne energetske infrastrukture. Mehanizam civilne zaštite EU, kojem se očekuje da će se Ukrajina pridružiti ove godine, olakšava isporuku 2.400 dodatnih generatora, pored 3.000 već isporučenih od početka rata. Ukrajinski fond za energetsku podršku, koji je osnovala Energetska zajednica, na zahtjev Evropske komisije već je dostigao preko 157,5 miliona eura za pokrivanje neposrednih potreba u energetskom sektoru. EU je upravo potpisala sporazum o nabavci preostalih 15 miliona LED sijalica od 35 miliona kupljenih za Ukrajinu, koje su se već počele isporučivati.  

 

Reforme i dalja sektorska saradnja kako bi se Ukrajina približila EU

 

Razgovori su se, također, fokusirali na reformske prioritete i korake koji su neophodni da bi se pomoglo Ukrajini da dodatno uskladi svoje zakonodavstvo sa acquis EU nakon analitičkog izvještaja Komisije, koji dopunjuje Mišljenje Komisije o zahtjevu Ukrajine za članstvo u EU.

Komisija ostaje posvećena pružanju pomoći Ukrajini u daljem iskorištavanju punog potencijala Sporazuma o pridruživanju, uključujući njen Sveobuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini (DCFTA). U tom kontekstu, Prioritetni akcioni plan

Kako bi podržala Ukrajinu, Komisija je predložila dodatne mjere za olakšavanje trgovine, posebno suspenziju uvoznih dažbina na ukrajinski izvoz i sada će predložiti da se takve mjere produže nakon juna 2023. Uspostavljanje koridora solidarnosti je, također, pomoglo Ukrajini da izvozi svoju robu i uvozi ono što je potrebno, sa više od 23 miliona tona žitarica i srodnih proizvoda koji se već transportuju ovim alternativnim putevima.

U oblasti rouminga, Komisija je pozdravila šestomjesečno produženje dobrovoljnih mjera operatera iz EU i Ukrajine za pristupačne ili besplatne pozive između EU i Ukrajine. Zahvaljujući ovom aranžmanu, oko četiri miliona ljudi koji bježe od rata imaju pristupačnu povezanost dok traže sklonište u EU. Novi aranžman sada pokriva i pozive na fiksne brojeve u Ukrajini, kao i nove tipove operatera. Paralelno sa tim, dogovoren je put kako bi se Ukrajina uključila u zonu EU „Putuj kao kod kuće“ nakon što osigura punu implementaciju acquis-a EU u ovoj oblasti.

Komisija je, također, objavila da će se Ukrajina pridružiti ključnim programima EU. Komisija i Ukrajina potpisale su pridruživanje Programu jedinstvenog tržišta (SMP). Ovaj sporazum će Ukrajini pružiti podršku preduzećima, olakšavajući pristup tržištima, povoljno poslovno okruženje, održivi rast i internacionalizaciju. To će omogućiti Ukrajini da koristi posebne pozive u okviru programa za mala i srednja preduzeća, kao i da učestvuje u inicijativama kao što su Erasmus za mlade preduzetnike i Evropska mreža preduzeća. Također će dati mogućnost da apliciraju za finansiranje institucije nacionalne statistike, za proizvodnju i diseminaciju visokokvalitetne statistike za praćenje ekonomske, socijalne, ekološke i teritorijalne situacije.

Uskoro će početi razgovori o pridruživanju Ukrajine drugim ključnim programima EU, kao što je Connecting Europe Facility, koji može podržati Ukrajinu u povezivanju njene energetske, transportne i digitalne infrastrukture sa EU.

Udruživanje Ukrajine s Horizon Europe i Euratom Programom za istraživanje i obuku je ključni instrument za očuvanje i njegovanje ukrajinskog istraživačkog i inovativnog ekosistema. Komisija je objavila da će otvoriti novi ured Horizon Europe u Kijevu do sredine 2023. godine. On će promovirati mogućnosti finansiranja EU, ponuditi tehničku podršku ukrajinskim istraživačima i inovatorima i ojačati mreže između ukrajinskih i evropskih institucija.

 

Predstavnici Evropske komisije razgovarali su s ukrajinskom vladom o podršci EU Ukrajini da obnovi svoje gradove na visokokvalitetan, održiv i inkluzivan način sa zajednicom New European Bauhaus (NEB). U martu će NEB zajedno sa ukrajinskim partnerima (Covenant of Mayors East, Ro3kvit, ReThink) pokrenuti program izgradnje kapaciteta za ukrajinske gradove za pripremu rekonstrukcije. Ove i druge aktivnosti NEB-a u Ukrajini će biti podstaknute kroz novu inicijativu „Feniks“. Kao neposredne korake, on će razviti i staviti na raspolaganje ukrajinskim gradovima vrhunsku ekspertizu NEB zajednice u pristupačnoj i održivoj rekonstrukciji. Također će umrežiti ukrajinske gradove sa istomišljenicima u EU kako bi razmijenili iskustva na njihovom putu do klimatske neutralnosti i veće energetske efikasnosti. Kombinirat će finansiranje iz Misije Horizont Evropa za klimatski neutralne i pametne gradove i iz programa LIFE, uz trenutnu mobilizaciju od najmanje sedam miliona eura za ove pripremne akcije.  

Ruski ničim izazvan i neopravdani agresivni rat protiv Ukrajine nanio je užasnu ljudsku bol i masovno uništavanje gradova i zajednica. EU je odmah mobilizirala podršku ukrajinskoj vladi da nastavi svoje osnovne funkcije, pored hitne i humanitarne pomoći te vojne pomoći koja se pruža Ukrajini.

EU pruža podršku i pozdravlja ljude koji bježe od neopravdane invazije Rusije na Ukrajinu od prvih dana invazije. Dana 4. marta 2022. godine, EU je prvi put pokrenula Direktivu o privremenoj zaštiti, koja ima za cilj osigurati da svi oni koji bježe od rata u EU imaju pravo na boravak, pristup stanovanju, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i radna mjesta. Do danas je EU primila oko četiri miliona ljudi iz Ukrajine. Komisija je, također, uspostavila Platformu solidarnosti i iznijela Plan od 10 tačaka o Ukrajini za koordinaciju napora između država članica i agencija EU i za pružanje ciljane podrške za dobrodošlicu izbjeglicama koje bježe od ruske invazije. U oktobru prošle godine, Komisija je pokrenula pilot inicijativu EU Talent Pool kako bi pomogla ljudima koji bježe od invazije da nađu posao u EU.

Kako bi podržala države članice i regije koje primaju ljude koji bježe iz Ukrajine, Komisija je kreirala Kohezionu akciju za izbjeglice u Evropi (CARE). CARE je uveo maksimalnu fleksibilnost u kohezijsku politiku kako bi omogućio državama članicama da koriste raspoloživa sredstva za 2014.-2020. za mjere podrške izbjeglicama u područjima kao što su renoviranje i prilagođavanje prihvatnih centara ili skloništa, osiguranje mobilnih bolnica, kanalizacija i vodosnabdijevanje, kao i pomaganje ljudima da pristupe obrazovanju, uslugama obuke, zapošljavanja, stanovanja, zdravstva i brige o djeci.

Štaviše, CARE omogućava državama članicama da brzo isplate sredstva kroz pojednostavljenu isplatu od 100 € po osobi sedmično do 26 sedmica za pokrivanje neposrednih potreba izbjeglica kao što su hrana, smještaj, odjeća i troškovi prevoza. CARE je uključio mogućnost da Fond za najugroženije podrži osnovnu materijalnu pomoć poput hrane i odjeće.

Kroz ove inicijative, do 17 milijardi eura je stavljeno na raspolaganje iz budžeta EU za države članice, koje udomljavaju oko četiri miliona ljudi pod privremenom zaštitom.

Do danas, uz podršku Evropske komisije nacionalnim obrazovnim sistemima, blizu 740.000 djece i mladih, koji su morali pobjeći iz Ukrajine, pohađaju vrtiće ili škole u 26 zemalja EU, Švicarskoj, Norveškoj i Lihtenštajnu. Komisija je omogućila maksimalnu fleksibilnost u okviru programa Erasmus+ za integraciju ukrajinskih izbjeglica, promociju evropskih vrijednosti ili borbu protiv dezinformacija i lažnih vijesti.

EU je odlučila da obustavi programe saradnje sa Rusijom i Bjelorusijom i prenese 26,2 miliona eura prvobitno predviđenih za projekte sa ove dvije zemlje za jačanje saradnje država članica sa Ukrajinom i Moldavijom. EU je uvela promjene u pravni okvir 15 programa prekogranične i transnacionalne saradnje prekinutih ruskom invazijom, kako bi osigurala da države članice mogu nastaviti s implementacijom projekata, uključujući podršku izbjeglicama.

Od početka rata, ukupna pomoć Team Europe koju su Ukrajini obećale Evropska unija, države članice EU i evropske finansijske institucije iznosi oko 50 milijardi eura. Ovo uključuje:

 

Više od 30 milijardi eura finansijske, budžetske podrške, hitne i humanitarne pomoći iz budžeta EU, uključujući do 25,2 milijarde eura makrofinansijske pomoći za 2022. i 2023.

Ukupno 7,8 milijardi eura bilateralne finansijske i humanitarne pomoći koju je mobilizirala EU, zajedno sa državama članicama;

Više od 82.000 tona pomoći u robama procijenjene vrijednosti više od 500 miliona eura isporučeno Ukrajini iz država članica EU i partnera putem Mehanizma EU za civilnu zaštitu;

Vojna pomoć od 12 milijardi eura, od čega je 3,6 milijardi eura dostupno u okviru Evropskog mirovnog fonda.

Nakon odluke Evropskog vijeća da Ukrajini odobri status kandidata u junu 2022., Komisija će izvijestiti o napretku Ukrajine u rješavanju reformskih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o njenoj aplikaciji za članstvo u EU kao dio sljedećeg paketa proširenja, za koji se očekuje da će biti objavljen u jesen 2023.