Treći kineski ministar odbrane pod istragom za korupciju? Štete li Xi Jinpingove "lične ambicije" Narodnoj oslobodilačkoj armiji?
Kineski ministar odbrane Dong Jun je pod istragom za korupciju, kako je objavio britanski list The Financial Times. To ga čini trećim uzastopnim kineskim ministrom odbrane koji se suočava s optužbama za korupciju, što je nanijelo značajan udarac ambicijama predsjednika Xi Jinpinga za modernizaciju vojske.
Kineski ministar odbrane Dong Jun je navodno pod istragom za korupciju u okviru tekuće kampanje Komunističke partije Kine protiv korupcije u vojsci.
Prema pisanju britanskog dnevnika, koji se poziva na američke zvaničnike koji su upoznati s tim, admiral Dong se ispituje u sklopu šire istrage o korupciji unutar Narodne oslobodilačke armije (PLA).
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je te tvrdnje u srijedu, nazvavši ih "samo lovom u mutnom". Uprkos ovim poricanjima, prijavljena istraga protiv admirala Donga naglašava sve veću kontrolu unutar kineskog vojnog vodstva, budući da se dvojica njegovih prethodnika suočavaju s optužbama za korupciju.
Dong je treći uzastopni ministar odbrane koji je na meti, a njegovi prethodnici Wei Fenghe i Li Shangfu su već izbačeni iz Komunističke partije i pod istragom zbog primanja mita.
Admiral Dong pod lupom
Admiral Dong Jun, uhvaćen u zamku širokom kampanjom predsjednika Xija protiv korupcije u Narodnooslobodilačkoj vojsci (PLA), navodno je pod istragom, prema američkim zvaničnicima na koje se poziva Financial Times. Međutim, konkretni navodi ostaju nejasni, a admiral Dong se nije javno osvrnuo na ove tvrdnje.
Admiral Dong, bivši šef mornarice Narodno oslobodilačke armije Kine, posljednji put je viđen u međunarodnoj zajednici 21. novembra, kada je održao govor na 11. sastanku ministara odbrane zemalja članica ASEAN-a u Laosu.
Tamo je odbio sastanak s američkim ministrom odbrane Lloydom Austinom, navodeći stalne tenzije oko Tajvana. Austin je izrazio razočarenje, ističući da je Dong nedavno odigrao ključnu ulogu u poboljšanju vojnih odnosa između SAD-a i Kine, pri čemu su dvije nacije prvi put održale razgovore na nivou zapovjednika u septembru ove godine.
Dok je bio u Laosu, admiral Dong je sarađivao sa čelnicima odbrane Novog Zelanda, Indije, Malezije i generalnim sekretarom ASEAN-a. Međutim, ranije ove godine, Dong nije imenovan u Centralnu vojnu komisiju (CMC) – najviše kinesko vojno tijelo za donošenje odluka – u neobičnom razvoju događaja koji je pokrenuo pitanja o njegovom mandatu.
Obrazac korupcijskih skandala u kineskoj vojsci
Ako je to istina, admiral Dong Jun će postati treći uzastopni ministar odbrane koji će se suočiti s optužbama za korupciju, ističući intenzivirajuću antikorupcijsku kampanju unutar kineske vojske.
Državni mediji su potvrdili da su Dongovi prethodnici, Wei Fenghe i Li Shangfu, izbačeni iz Komunističke partije i da su pod istragom zbog korupcije. Ako istraga protiv Donga bude potvrđena, to bi signaliziralo dalje širenje gušenja pod predsjednikom Xi Jinpingom.
Admiral Dong preuzeo je ulogu ministra odbrane u decembru 2023. godine, zamijenivši generala Li Shangfua, koji je smijenjen nakon samo sedam mjeseci obavljanja dužnosti ministra odbrane zbog navoda da je primao mito u zamjenu za usluge – kršenje vojne i partijske discipline.
Prije Lija, Wei Fenghe je bio ministar odbrane pet godina, ali je na sličan način optužen za zloupotrebu položaja kako bi osigurao neprikladne koristi u kadrovskim aranžmanima.
Očekuje se da će se i Wei i Li suočiti sa krivičnim gonjenjem u onome što postaje jedan od najznačajnijih korupcijskih skandala koji pogađa Narodnu oslobodilačku armiju (PLA).
Naime, Wei je ranije vodio raketne snage PLA, dok je Li nadgledao razvoj naprednog oružja, uključujući raketne sisteme. Same raketne snage bile su pod lupom, a njihov bivši načelnik i načelnik štaba protjerani su i pod istragom od jula 2023. godine.
Istraga se proširila i na državnu odbrambenu industriju, a tri visoka zvaničnika iz organizacija za odbranu od raketnih napada smijenjena su sa svojih pozicija u decembru 2023. godine.
Ovi događaji odražavaju širi doseg antikorupcijske kampanje predsjednika Xi Jinpinga, koja je, čini se, usmjerena na kinesko vojno vodstvo.
Si Đinpingov antikorupcijski nagon u vojsci
Otkako je preuzeo vlast, kineski predsjednik Xi Jinping učvrstio je svoj autoritet historijskim trećim mandatom, pozicionirajući se kao najmoćniji lider nakon Mao Cetunga. Međutim, njegov režim se suočava sa značajnim izazovima, uključujući porast korupcije u vojnim i stranačkim redovima.
Xijeva antikorupcijska kampanja, pokrenuta 2012. godine, u početku se doživljavala kao poticaj za čisto upravljanje. Međutim, kritičari tvrde da je to postalo oruđe za eliminaciju političkih rivala i konsolidaciju lične moći.
Xijev obračun sa korumpiranim generalima u skladu je sa njegovim širim ciljem transformacije Narodnooslobodilačke armije (PLA) u lojalnu vojnu silu svjetske klase. Govoreći na Konferenciji o političkom radu Centralne vojne komisije, on je naveo „duboko ukorijenjene probleme“ unutar PLA, naglašavajući potrebu za „promišljanjem duše“ i „ozbiljnim ispravljanjem“. Također je naglasio: “Cijevi oružja uvijek trebaju biti u rukama onih koji su lojalni i pouzdani stranci, a u vojsci ne smije biti mjesta za skrivanje korumpiranih elemenata”.
Tokom protekle decenije, antikorupcijski napor doveo je do uklanjanja ili istrage brojnih visokih vojnih zvaničnika. Smijenjeno je devet najviših generala, uključujući komandante raketnih snaga PLA i mornarice. U decembru 2023. godine, tri visoka rukovodioca iz državnih kompanija za vazduhoplovstvo i odbranu su uklonjena sa Kineske narodne političke konsultativne konferencije (CPPCC).
Xijeva kampanja naglašava njegovu odlučnost da uskladi Narodnooslobodilačku armiju sa vizijom Komunističke partije, istovremeno eliminirajući korupciju i neslaganje. Međutim, obim gušenja naglašava duboke izazove s kojima se suočava u reformi kineskog vojno-industrijskog kompleksa.
Pukotine u oklopu
Xi Jinpingov cilj transformacije PLA u vojsku "svjetske klase" do 2050. godine suočava se sa značajnim izazovima zbog rastuće korupcije unutar kineskog ministarstva odbrane i industrijske baze. Korupcijski skandal proteže se dalje od pojedinačnih ministara i utiče na kritičnu vojnu infrastrukturu.
Uprkos značajnim ulaganjima u modernizaciju, široko rasprostranjena korupcija narušila je povjerenje u sveukupne sposobnosti Narodnooslobodilačke armije Kine, izazivajući zabrinutost da bi napori da se iskorijeni korupcija mogli usporiti napredak, posebno usred rastućih geopolitičkih tenzija.
Američke obavještajne agencije pomno prate ovaj razvoj događaja, prepoznajući potencijalne strateške implikacije široko rasprostranjene vojne korupcije.
Nedavni Bloombergov izvještaj naglašava zabrinjavajuća pitanja unutar PLA-ovih raketnih snaga, koje nadgledaju kineski nuklearni arsenal. To uključuje incidente kao što su projektili koji se nepropisno pune
vodom umjesto gorivom i silosi projektila sa neispravnim poklopcima, što narušava njihovu funkcionalnost. Razmjere korupcije u ovom kritičnom sektoru izazvale su uzbunu na međunarodnom nivou.
Sistematska korupcija postavlja ozbiljna pitanja o borbenoj gotovosti Narodnooslobodilačke armije Kine, posebno kada Kina povećava vojni pritisak na Tajvan i postavlja teritorijalne pretenzije u Južnom kineskom moru.
Dok je Xi i dalje posvećen vojnoj modernizaciji i potencijalnom ponovnom ujedinjenju s Tajvanom, sveprisutna korupcija prijeti da potkopa ove ambicije. Istrage koje su u toku sugeriraju da je put do istinske vojske svjetske klase i dalje pun sistemskih izazova koji se ne mogu lako riješiti samo primjenom odozgo prema dolje.
Dok je Narodnooslobodilačka vojska Kine pod kontrolom, ostaje temeljno pitanje: može li se kineska vojska zaista transformirati dok se bori s tako duboko ukorijenjenom institucionalnom korupcijom?
ZAKLJUČAK
Još uvijek nepotrvđena od strane kineskih vlasti, istraga protiv aktuelnog ministra odbrane Kine Dong Juna otvara niz pitanja vezanih za kampanju borbe protiv korupcije koja se u Kini provodi od 2012. godine. Ako Dong Jun bude smijenjen to će biti treći minister odbrane Kine smijenjen zbog korupcije u posljednje dvije godine.
U tekstu se ukazuje na mogućnost da je kampanja borbe protiv korupcije u Kini moguće upotrijebljenja i kao efikasno sredstvo kako bi se eliminirali rivali aktuelnog kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
Na primjeru poslovanja kineskih kompanija u regionu Zapadnog Balkana uvjerili smo se da su upravo koruptivne radnje njihov modus operandi. Samo što, za razliku od kineskih, vlasti zemalja Zapadnog Balkana nisu spremne uhvatiti se u koštac sa tim koruptivnim radnjama.