Sve značajnija uloga Kine u ratu Rusije protiv Ukrajine

Stoga nije iznenađujuće da Peking nije osudio opći rat Rusije protiv Ukrajine koji je počeo 24. februara 2022. godine, niti se pridružio Zapadu u sankcioniranju Moskve kako bi je kaznio za agresiju na Ukrajinu.

Umjesto toga, povećanje trgovine između dvije zemlje ublažila je uticaj eliminiranja Kremlja iz globalnog finansijskog sistema - Kina i Rusija su dostigle novi rekord u ukupnoj trgovini u 2022. godini, dostižući 190 milijardi dolara, prema podacima kineske carine.

Pomorske snage dviju zemalja učestvovale su u zajedničkim vojnim vježbama u Istočnom kineskom moru prošlog februara. Xi je Putinu u decembru rekao da je spreman "povećati političku saradnju" sa Rusijom.

Posljednjih sedmica, SAD su obajvile da vjeruju da je Kina već pružila neoružanu vojnu pomoć Rusiji i sada razmatra slanje oružane pomoći kako bi pomogla ruskim ratnim naporima u Ukrajini.

Ipak, Peking javno tvrdi da je neutralna strana u ruskom ratu u Ukrajini, a kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi je rekao da “dosljedno podržavaju temeljne principe objektivnosti i nepristrasnosti, bez favoriziranja jedne ili druge strane, niti dodavanja ulja na vatru, a još manje, traže sebičnu korist od situacije.”

 

Evo šta znamo o umiješanosti Kine u ruski rat protiv Ukrajine.

 

Kako Kina gleda na rusku invaziju?

 

Jurij Poita, šef azijsko-pacifičkog odjela u ukrajinskom Istraživačkom centru za istraživanje vojske, konverzije i razoružanja, kaže da iako Kina nije javno zauzela stranu u ratu, pobjeda Ukrajine se smatra suprotnom kineskim nacionalnim interesima u Pekingu.

"Ako Ukrajina pobijedi, to znači da pobjeđuju Sjedinjene Američke Države u geopolitičkom smislu", rekao je za Kyiv Independent. "Tada Kina može zaboraviti na svoju dominaciju na Tajvanu", misleći na kineske teritorijalne pretenzije

prema susjednom ostrvu, koje vidi kao dio kontinentalne Kine. Tajvan održava svoju nezavisnost.

Poita kaže da Kina propovijeda alternativnu viziju svjetskog poretka koji predvode SAD i aktivno nastoji narušiti američko prisustvo u Evropi i Aziji. Potpuna pobjeda Ukrajine u ratu zahvaljujući podršci SAD ima potencijal da ojača američke saveze i pošalje jasnu poruku svijetu o američkoj moći.

„Naprotiv, ako Ukrajina izgubi, niko više neće vjerovati Amerikancima, to bi bio vrlo ozbiljan udarac za imidž“, dodao je Poita.

Petro Ševčenko, analitičar i doktorant na Univerzitetu Jilin u Kini, kaže da bi Kina mogla donijeti odluku i pružanju oružane pomoći Rusiji zbog njene konfrontacije sa SAD, u želji da utiče na ravnotežu snaga u svijetu.

„Kina je egocentrična i na sve gleda sa stanovišta svoje velike strategije. Želi se vratiti na status velike sile i velikog carstva”, rekao je Ševčenko.

Peking bi, također, mogao biti zabrinut zbog potencijalnih posljedica poraza Moskve, uključujući unutrašnju krizu unutar Rusije, promjenu režima ili čak raspad Rusije na nekoliko država.

„U slučaju potonjeg, Kina bi se morala suočiti sa dugoročnim problemima na svojim granicama, jer bi kontrola ruskog nuklearnog arsenala postala neizvjesna“, kaže Poita.

 

Da li je Kina pružila vojnu pomoć Rusiji?

 

Prema američkim navodima, kineske kompanije su već pružile neoružanu podršku Rusiji. Iako američki zvaničnici nisu eksplicitno rekli kakvu je vrstu neoružane pomoći Kina pružila, izvori su za NBC vijesti rekli da je pomoć mogla uključivati opremu ili pancire.

Američki državni sekretar Antony Blinken je 23. februara rekao da su kineske kompanije Rusiji dostavile predmete dvostruke namjene, što znači one koji se mogu koristiti u vojne i u civilne svrhe, ali nije naveo primjere ili dokaze da je kineska vlada odobrila podršku.

Kineski izvoz mikročipova i drugih elektronskih komponenti i sirovina u Rusiju, od kojih neki imaju vojnu primjenu se povećao otkako je Moskva napala Ukrajinu, navodi se u izvještaju neprofitne organizacije Centra za napredne odbrambene studije.

Blinken je rekao da SAD sada vjeruju da Kina razmatra snabdijevanje Rusije oružjem kako bi joj pomogla u ratu u Ukrajini.

Rusija je u više navrata tražila dronove i municiju od Kine od početka  invazije, objavio je CNN pozivajući se na izvore bliske američkim obavještajnim službama.

"Mi smo ovo veoma pažljivo pratili", rekao je Blinken za CBS.

 

SAD pokušavaju odvratiti Kinu od slanja oružane pomoći Rusiji tako što javno iznose informacije, slično onome što je činila u mjesecima koji su prethodili ruskoj invaziji na Ukrajinu, prema direktoru CIA-e Billu Burnsu.

27. februara, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan iznio je dilemu sa kojom se Kina suočava.

"Iz naše perspektive, ovaj rat predstavlja stvarne komplikacije za Peking. I Peking će morati donijeti vlastite odluke o tome kako dalje, da li pružati vojnu pomoć", naglasio je Sullivan. „Ako krene tim putem, to će imati realnu cijenu za Kinu“.

Ševčenko je rekao da bi Kina, ako bi Rusiji isporučila oružanu pomoć, to vjerovatno učinila na "posredan i tajanstven način", naprimjer, preko trećih zemalja poput Bjelorusije, Irana ili Sjeverne Koreje.

Kineska podrška Rusiji bi, također, mogla uključivati transfer vojne tehnologije ili stvaranje nekog zajedničkog vojnog poduhvata na ruskoj teritoriji, objasnio je Ševčenko.

Peking oštro poriče bilo kakve planove da Moskvi osigura oružje, okrivljujući SAD i NATO za širenje, kako je rekao, "lažnih informacija".

"NATO treba prestati blatiti Kinu neutemeljenim špekulacijama o Ukrajini, napustiti stari hladnoratovski mentalitet igre sa nultom sumom i blokovske konfrontacije i zaustaviti raspirivanje sukoba", rekao je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin.

 

Šta bi se moglo dogoditi ako Kina pošalje Rusiji  oružje?

 

Ako bi Peking isporučio oružje Moskvi, još uvijek je teško predvidjeti uticaj na situaciju na bojnom polju u Ukrajini, smatraju stručnjaci, jer su vrsta i količina oružja koje bi Kina mogla isporučiti, također, neizvjesni.

Stručnjaci sugeriraju da bi Zapad trebao održati pritisak na Peking i naglašavaju da bi isporuka oružja imala teške posljedice.

U intervjuu za NBC News 19. februara, Blinken je upozorio visokog kineskog diplomatu Wang Yija da bi pružanje oružane pomoći Rusiji "imalo ozbiljne posljedice u našim odnosima". Američka ambasadorica pri UN  Linda Thomas-Greenfield nazvala je snabdijevanje oružjem "crvenom linijom" u intervjuu za CNN istog dana.

Poita je rekao da EU treba istaknuti potencijalnu ekonomsku štetu u odnosima sa Kinom ako nastavi podržavati ruski rat u Ukrajini.

“I to ne bi trebale biti samo nejasne izjave. EU mora pokazati Kini da pružanje oružane pomoći Rusiji može dovesti do obustave zajedničkih projekata i trgovine ili Kina može izgubiti pristup tržištima EU, IT sektoru itd.”, rekao je Poita.

Poita, također, smatra da bi NATO trebao objaviti početak procedure za članstvo Ukrajine u alijansi.

“Kina doživljava Ukrajinu kao dio postsovjetskog svijeta, a time i kao pripadnika ruske sfere uticaja. Pokretanje procedure za članstvo u NATO ukazalo bi na to da Zapad vidi Ukrajinu kao sastavni dio, a ne samo tampon zonu”, rekao je stručnjak.

Drugim riječima, “sve akcije protiv Ukrajine će se smatrati akcijama protiv Zapada”.

Koja je vizija Kine da okonča ruski rat u Ukrajini?

 

Na godišnjicu ruske invazije 24. februara, Kina je iznijela svoju viziju za “političko rješenje” rata, pozivajući na mirovne pregovore.

Kinesko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je mirovni plan od 12 tačaka. U dokumentu se poziva na prekid neprijateljstava i nastavak mirovnih pregovora, uz napomenu da će Kina "nastaviti igrati konstruktivnu ulogu u tom pogledu". Plan ne poziva izričito Moskvu da povuče svoje trupe iz Ukrajine.

Ševčenko je rekao da „ako bi Kina željela naglasiti da je neophodno zaštititi teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, rekla bi da ruske trupe moraju biti protjerane“.

Prijedlog, također, poziva sve strane da poštuju suverenitet svih nacija, čuvaju nuklearna postrojenja, olakšavaju izvoz žitarica i štite civile i ratne zarobljenike. Poziva se na napuštanje "hladnoratovskog mentaliteta" i "zaustavljanje jednostranih sankcija", retorike koju Peking često koristi da kritikuje odgovor Zapada na ruski rat.

U prijedlogu se kaže da bi se sve strane trebale „suprotstaviti potrazi za sopstvenom sigurnošću u po cijenu sigurnosti drugih i da spriječe blokovsku konfrontaciju“, jezik koji je Kina koristila da potencijalno opravda navodne razloge Rusije za invaziju na Ukrajinu, kao neophodnu za rusku sigurnost.

Prema Ševčenku, uvjeravanje Ukrajine ili Zapada u svoju viziju nikada nije bio glavni cilj za Kinu. Predstavljanjem plana, Peking je želio sačuvati obraz kao polsjedicu kritika zbog svog stava o invaziji i da se prikaže kao globalni mirotvorac.

“Interesi Ukrajine nisu uzeti u obzir u ovoj viziji. Trenutno je samo Rusija spremna prihvatiti kineski plan, jer zamrzavanje rata i prelazak za pregovarački sto ide u prilog njenim ciljevima”, rekao je Ševčenko.

Wall Street Journal je 21. februara objavio da kineski lider Xi Jinping planira posjetiti Moskvu i sastati se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u narednim mjesecima, kao dio snažnijih napora da se promoviraju predloženi multilateralni mirovni pregovori.

 

Kako su Ukrajina, SAD i EU odgovorile na viziju Kine?

 

Predsjednik Volodimir Zelenski iznio je svoje mišljenje o kineskom mirovnom planu na konferenciji za novinare 21. februara.

"Imamo svoj dokument, našu formulu mira, koju je veliki broj država već podržao i očekujemo dalju podršku za to... Mislim da je važno imati jedan stav", rekao je Zelenski.

Ukrajinski mirovni plan od 10 tačaka, koji je Zelenski predstavio na samitu G20 u novembru 2022. godine, uključuje trenutno povlačenje ruskih trupa sa ukrajinske teritorije, uspostavljanje tribunala za ratne zločine, oslobađanje svih zarobljenika i prisilno preseljenih ljudi i prevenciju ekocida.

Zapad je sa skepticizmom dočekao kinesku viziju. Njemački kancelar Olaf Scholz otvoreno je kritizirao kineski mirovni plan, jer  ne uključuje povlačenje ruskih trupa sa ukrajinske teritorije.

"Iz moje perspektive, ne postoji prepoznatljiva linija koja kaže: ruske trupe, također, se moraju povući", rekao je Sholz o planu tokom posjete Indiji 25. februara.

Scholz je priznao da je osuda povećanog rizika od nuklearnog oružja uključenog u plan "izuzetno tačna". Međutim, rekao je da ne može biti "diktiranog mira na ruski način".

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg doveo je u sumnju kineski mirovni plan, ukazujući na neuspjeh Kine da eksplicitno osudi rusku invaziju.

Američki predsjednik Joe Biden, također, je odbacio kineski plan, ističući da će on vjerovatno ići samo u korist Rusije.

"Ako Putin tome aplaudira, kako bi to moglo biti dobro?" rekao je Biden. „Ne šalim se. Ja sam smrtno ozbiljan.”

"Nisam vidio ništa u planu što bi ukazivalo da postoji nešto što bi bilo od koristi bilo kome osim Rusiji, ako bi se slijedio kineski plan", rekao je Biden.

Također je doveo u pitanje ideju da bi Peking mogao pregovarati o miru protiv ruskog općeg rata.

 

"Ideja da će Kina pregovarati o ishodu rata koji je potpuno nepravedan rat za Ukrajinu jednostavno nije racionalna", rekao je Biden.