Sukob u Ukrajini: Koliku je štetu Rusija napravila snabdijevanju električnom energijom?

Širom Ukrajine, raketni udari i dronovi ostavili su milione bez struje, grijanja i vode. Koliko je ljudi ostalo bez struje?

Nakon što su se suočile sa zastojima na bojnom polju, ruske snage su se skoncentrisale na napade na ukrajinske energetske objekte, skladišta goriva i vodovode. Ukrajinska nacionalna energetska kompanija Ukrenergo kaže da je šteta na električnim instalacijama tolika da se 50 posto potražnje za električnom energijom ne može zadovoljiti. Oko šest miliona ljudi ostalo je bez struje, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. Pogođene su elektrane širom zemlje - od glavnog grada Kijeva do Odese na jugu i Vinice na zapadu. Nestanak struje je značio da su mnogi ljudi ostali bez grijanja, a temperature padaju ispod nule u mnogim dijelovima Ukrajine. Drugi dobavljač električne energije, Yasno, kaže da će se Ukrajinci vjerovatno suočiti sa prekidima u snabdijevanju električnom energijom do marta. EU je donirala sredstva za kupovinu opreme kao što su generatori i strujni kablovi za obnavljanje napajanja, preko ukrajinskog fonda za energetsku podršku. Velika Britanija je, također, dala novčanu podršku u nastojanjima da se normalizira snabdijevanje električnom energijom.

Kako su pogođene nuklearne elektrane? Tri nuklearne elektrane su za dva dana isključene iz mreže zbog zračnih udara. Eksperti UN-a su, također, zabrinuti da bi granatiranje oko nuklearne elektrane Zaporožja - najveće u Evropi - moglo dovesti do radioaktivnog zračenja.

Granate su pale u blizini reaktora i pogodile zgradu za skladištenje radioaktivnog otpada u elektrani, ali još nisu izazvale ozbiljnu štetu. Ukrajina i Rusija krive jedna drugu za granatiranje.

Zašto Rusija cilja na elektroenergetski sistem?

Napadi na elektroenergetsku infrastrukturu imaju za cilj narušiti moral ukrajinskog civilnog stanovništva, kaže Marina Miron, istraživač odbrane na Kraljevskom koledžu u Londonu. "Rusija misli da ako se ljudi smrzavaju i budu očajni, mogu se pobuniti protiv svoje vlade", kaže ona. Međutim, Olena Zelenska je za BBC News rekla da su Ukrajinci spremni da se bore i bez struje, ako to dovede do nezavisnosti njihove zemlje i izgleda da se pridruži Evropskoj uniji. Ukrajinska vlada poziva civile da evakuišu neka područja u kojima su objekti poput elektrana posebno pogođeni, umjesto da tamo pokušavaju preživjeti zimu. Savetuje se ljudima koji žive u oblastima Herson i Mikolajiv, na jugozapadu Ukrajine, da odu u zapadne i centralne oblasti zemlje. Kako su ruski napadi oštetili zdravstvene službe?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da je zabilježila 703 napada, ili prijetnje napada, na zdravstvene ustanove u Ukrajini od početka invazije Rusije u februaru. Stotine bolnica i zdravstvenih ustanova "više nisu u potpunosti operativne, nedostaju im gorivo, voda i struja za zadovoljavanje osnovnih potreba", kaže dr Hans Kluge, regionalni direktor WHO za Evropu. Kaže da ovo ugrožava milione života. Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je na otvaranje "zdravstvenih koridora" za isporuku pomoći područjima pod ruskom okupacijom, kao što je Donbas, i područjima koja su nedavno ponovo okupirale ukrajinske snage, kao što je oblast Herson.

Da li su napadi na vlasti i zdravstvene ustanove ratni zločin? Prema Ženevskim konvencijama, napad na civile ili infrastrukturu vitalnu za njihov opstanak može se protumačiti kao ratni zločin. Dr Kluge je napade na zdravstvene ustanove nazvao "kršenjem međunarodnog humanitarnog prava i pravila ratovanja". Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da su ruski raketni i dronovski napadi na elektrane i druga postrojenja u Ukrajini "čin čistog terora". Ona je rekla da su "ciljani napadi na civilnu infrastrukturu" ratni zločini.