Strmoglav pad kineskih investicija u Australiji prošle godine

Trgovinske veze između Australije i Kine pogoršale su se tokom protekle godine, jer suse dvije zemlje zemlje našle u diplomatskom sporu. Sada se čini da ti problemi, kao i pandemija, pogađaju i investicije.

Kineske investicije u Australiji pale su na nešto više od milijardu australskih dolara (775 miliona dolara) u 2020., što je 62 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, navodi se u izvještaju koji je objavila baza podataka Kineskih investicija Australijskog nacionalnog univerziteta.

To je gotovo 94 posto manje investicija manje u odnosu na vrhunac od 16,5 milijardi australskih dolara (12,8 milijardi dolara) iz 2016. godine, navodi se u studiji.

Kina i Australija su veliki ekonomski partneri u Aziji i Pacifiku. Kina, druga najveća svjetska ekonomija, bila je najveći trgovinski partner Australije u 2018. godini. Ukupna trgovina između dvije zemlje u 2018. godini iznosila je 215 milijardi australskih dolara (158 milijardi dolara), prema službenim statistikama. A neki australijski izvoz, poput željezne rude, i dalje je od vitalnog značaja za pokretanje kineske industrije tokom oporavka nakon pandemije COVID-19.

Australija je posljednjih godina pooštrila svoja pravila o stranim ulaganjima. To je vjerovatno doprinijelo naglom padu investicija u odnosu na 2016. godinu, kada je zemlja ojačala svoju sposobnost da stavi veto na strano vlasništvo nad razvojem glavnih infrastrukturnih projekata.

U studiji se navodi da je pandemija koronavirusa vjerovatno igrala ulogu u prošlogodišnjem padu investicija, jer je veći dio svijeta u potpunosti blokirao ili uveo ozbiljna ograničenja u ekonomskim aktivnostima u pokušajima da obuzda virus.

No, također je navedeno da je pad kineskih investicija u Australiju bio posebno veliki.

"To odražava efekte COVID-19, ali više se radi o kontroli stranih investicija od strane australske vlade, posebno onih iz Kine", navodi se u studiji.

Politički odnosi između Pekinga i Canberre brzo su se pogoršali prošlog aprila nakon što je premijer Scott Morrison pozvao na međunarodnu istragu o porijeklu COVID-19.

Kao odgovor na ovaj poziv Peking je kritikovao svog trgovinskog partnera, a kineski ambasador u Australiji Chen Jingye otvoreno je govorio o mogućnostima njegovih ekonomskih posljedica.

"Možda će obični [Kinezi] ljudi reći 'Zašto bismo trebali piti australijsko vino? Jesti australijsku govedinu?'", rekao je tada Chen Jingye za Australian Financial Review.

Pojedini proizvodi koji čine značajan dio australijskaog izvoza - uključujući drvo, govedinu, neke vrste uglja i na kraju vino – odjednom su se počeli susretati sa poteškoćama prilikom izvoza u Kinu.

Australijsko vino, na primjer, dobilo je carine do 212 posto nakon "antidampinške istrage" kineskog ministarstva trgovine o proizvodu. Čini se da je Kina krajem prošle godine stavila ograničenja na neke vrste australskog uglja, što je izazvalo zabrinutost među zvaničnicima australske vlade.

Čini se da su političke tenzije igrale ulogu u barem jednom velikom poslovnom sporazumu. U augustu je China Mengniu Dairy odustala od svog plana da kupi Lion Dairy, australijski biznis sa pićem, za 430 miliona dolara nakon što je vlada u Australiji rekla da će se vjerovatno protiviti sporazumu.

U to vrijeme, blagajnik Josh Frydenberg Frydenberg rekao je Mengniu Dairy "da bi predložena akvizicija bila u suprotnosti s nacionalnim interesom".