27.10.2022.

Strategija Tužilaštva usmjerena na žrtve i svjedoke za krivično gonjenje zločina seksualnog nasilja u vezi sa sukobom: mogućnosti, izazovi i rizici

Dok su sve oči okrenute ka aktuelnim ruskim ratnim zločinima usmjerenim na civilnu infrastrukturu Ukrajine, Ured glavnog tužilaštva (OPG) bio je zauzet u još jednoj kritičnoj sferi pravosuđa – započinjući vitalni posao koji predviđa njihova Strategija Tužilaštva usmjerena na žrtve i svjedoke zločina seksualnog nasilja u vezi sa sukobom. Dok istraga slučajeva seksualnog nasilja u vezi sa sukobom   spada u nadležnost SSU, tužilačka tijela, uključujući OPG, snose primarni teret nadgledanja istrage i krivičnog gonjenja ovih slučajeva.
 
OPG namjerava ispuniti svoju važnu ulogu kroz trostruku strategiju. Ona predviđa stvaranje vodeće i ključne grupe na centralnom nivou, posebno
specijalizirane grupe istražitelja i tužilaca, uključujući mobilne grupe istražitelja Nacionalne policije, I grupe za zaštitu i podršku žrtvama i svjedocima, koja će uključivati i međunarodne stručnjake kako bi se osigurala pouzdana zaštita i podrška svim preživjelima.  
 
Kako je OPG ispravno prepoznao, u svjetlu njihove "pravne i moralne obaveze da osiguraju efikasnu istragu ovih zločina u skladu sa međunarodnim standardima, kao i obavezu da pruže pravnu i psihološku podršku žrtvama tokom cijelog sudskog procesa", ovi elementi su vitalni.
 
Ono što je najvažnije, Strategija ima podršku niza ključnih partnera, uključujući Ministarstvo unutrašnjih poslova i NPU, vodeće stručnjake za pružanje usluga civilnog društva, Assisto, YurFem i La Strada, Ured specijalnog predstavnika generalnog sekretara za seksualno nasilje u sukobu i niz međunarodnih stručnjaka. Sa glavnom tužiteljicom, Irinom Didenko, upornom tužiteljicom, koja se suočava sa sve većom gomilom slučajeva seksualnog nasilja u vezi sa sukobom, zaduženom za ovu strategiju, čini se da je mandat OPG-a u sigurnim rukama.
Međutim, ispunjavanje svog mandata OPG-a ne zavisi samo od ambicija OPG-a ili njihove stručnosti. Mnogo je vladinih aktera koji djeluju u ovoj sve sudskoj areni.
 
To uključuje Ministarstvo unutrašnjih poslova, SSU, Komitet Vrhovne Rade za ljudska prava, deokupaciju i reintegraciju privremeno okupiranih teritorija u Donjeckoj, Luganskoj oblasti i Autonomnoj Republici Krim, nacionalne manjine i međuetničke odnose, Sektorsku radnu grupu za rodnu ravnopravnost, Fond UN za stanovništvo, Vladinog povjerenika za rodnu politiku, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne politike, Ured Predstavnika međunarodne organizacije za migracije u Ukrajini, Ministarstvo za reintegraciju i Ad hoc parlamentarnu komisiju o istrazi seksualnog nasilja počinjenog kao posljedica agresije Ruske Federacije. Dok ovi vladini akteri stvaraju mogućnosti za poboljšano pružanje usluga i sigurno upućivanje u cilju unapređenja holističke odgovornosti i podrške preživjelima, njihovo širenje izaziva brojne očigledne zabrinutosti.
Efikasno praćenje, dokumentovanje i prijavljivanje zločina seksualnog nasilja i podrška preživjelima zavisi od niza vladinih i nevladinih aktera koji koordiniraju i sarađuju u različitim sektorima.
Međutim, ako uloge službi nisu pažljivo definirane i mandati i stručnost poštovani, ovi rizici se lako mogu pretočiti u mnoštvo konkurentnih, neadekvatnih ili čak opasnih istraga i fragmentirane i neorganizirane podrške preživjelima. Dok, mnogi od gore navedenih aktera imaju različite i odvojene uloge koje obuhvataju koordinaciju, socijalnu, psihološku i finansijsku pomoć, npr. Radna grupa za rodnu ravnopravnost, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo socijalne politike, Ured predstavnika IOM), drugi – posebno u domenu istrage i tužilaštva – izgleda da se zabrinjavajuće preklapaju, ako ne i dupliraju stručnost i nadzorni mandat OPG-a.
Posebno se ističu očigledni istražni mandati Ureda Vladine komisije za rodnu politiku, Međuresorne radne grupe za borbu protiv seksualnog nasilja povezanog s oružanom agresijom Ruske Federacije protiv Ukrajine, Ad hoc parlamentarne komisije (o istrazi počinjenog seksualnog nasilja) kao rezultata agresije Ruske Federacije. Očigledni mandat Ad hoc parlamentarne komisije da istražuje ove zločine (uključujući ovlasti pozivanja svjedoka) kako bi počinitelje priveo pravdi može biti školski primjer rizika. Ostavljajući po strani visokospecijaliziranu prirodu ovih istraga (koje zahtijevaju združenu ekspertizu), čini se da se ne uklapa u mandat OPG-a, stvarajući preklapanja ili čak konfliktne mandate koji izazivaju niz praktičnih zabrinutosti.
Muradov kodeks, globalni, dobrovoljni kodeks ponašanja za one koji prikupljaju informacije od preživjelih od CRSV-a govori o ovim brigama i izazovima. Nazvan po dobitnici Nobelove nagrade za mir, Nadiji Murad, koja je preživjela zločine ISIS-a, Kodeks nastoji voditi istražitelje u njihovom radu i stavlja prava, prioritete, rizike i dobrobit preživjelih u srce istrage. Kao što je jasno navedeno u principu 7.5
Muradovog kodeksa, svaki akter mora razumjeti granice svog iskustva, stručnosti i perspektive. Svako mora iskreno razmišljati o granicama svog znanja, vještina i razumijevanja i mora ostati unutar njih. Ovo je ključno ako pružanje usluga želi da poštuje principe 'ne naškodi', koji uključuje sveti zahtjev da preživjeli moraju biti slobodni, da biraju svoj djelovanje u vezi sa njihovim učešćem u istrazi i krivičnom gonjenju zločina.