Šta znamo o rusko-kineskom partnerstvu nakon sastanka Xi-Putin  

Dvojica autoritarnih lidera sastala su se na marginama samita Šangajske organizacije za saradnju (SCO) u uzbekistanskom drevnom gradu na putu svile, Samarkandu, u misiji koja je imala za cilj signalizirati dublju koordinaciju i jedinstvo između dvije zemlje i reafirmirmirati njihov odnos usred velikih neuspjeha na bojnom polju za Moskvu u gotovo sedmomjesečnom ratu u Ukrajini, koji je doveo do toga da Kina hoda oprezno, ali linijom podrške Kremlju.

Putin je na sastanku 15. septembra nagovijestio da Peking možda nije zadovoljan invazijom Moskve na Ukrajinu, rekavši da razumije da Xi ima "pitanja i zabrinutosti", ali je pohvalio kineskog lidera zbog, kako je nazvao, "uravnoteženog" stava o ratu.

"Mi visoko cijenimo uravnotežen stav naših kineskih prijatelja kada je riječ o ukrajinskoj krizi", rekao je Putin tokom sastanka. "Razumijemo vaša pitanja i zabrinutost u vezi sa ovim. Tokom današnjeg sastanka, naravno, objasnit ćemo naš stav."

U toku njihove rasprave, Xi je Putina nazvao "starim prijateljem", a Putin je ponudio punu podršku stavovima Pekinga u vezi sa Tajvanom i njegovom politikom Jedne Kine, koja priznaje ostrvo koje ima samoupravu, kao dio kontinentalne Kine. Pažljivo čitanje razgovora pokazalo je da Xi nije spomenuo Ukrajinu ili NATO u razgovorima.  

Ovo je prvi sastanak Putina i Xija od februara u Pekingu, samo nekoliko dana prije ruske invazije na Ukrajinu, kada su potpisali zajedničku izjavu u kojoj je navedeno da partnerstvo između dvije zemlje "nema granica".

Uprkos različitim tonovima, lideri su bili željni izraziti svoje protivljenje Sjedinjenim Državama i onome što je Putin smatrao "unipolarnim" svjetskim poretkom, na čelu sa Sjedinjenim Državama protiv kojeg su i Peking i Moskva nastojali krenuti.

"Spremni smo", rekao je Xi, prema očitavanju Kremlja, "zajedno sa našim ruskim kolegama, dati primjer odgovorne svjetske sile i odigrati vodeću ulogu u dovođenju svijeta koji se tako brzo mijenja na putanju održivog i pozitivnog razvoja."

Ali dok su Xi i Putin pokazali produbljivanje veza, put naprijed usred teškog rata u Ukrajini, globalnih ekonomskih šokova i izmijenjenog geopolitičkog pejzaža širom Evroazije daleko je od jednostavnog.

 

Simbolični sastanak

 

Osnovan 2001. godine, ŠOS se sastojao od Kine, Rusije, Kazahstana, Uzbekistana, Kirgistana i Tadžikistana prije nego što se proširio 2017. na Indiju i Pakistan. Samit nudi simbolično mjesto za lidere koji žele produbiti svoje partnerstvo i izraziti protivljenje Zapadu.

 

Xi takođe želi istaknuti svoju moć u inozemstvu nakon što je ojačao svoju kontrolu uoči važnog kongresa Komunističke partije Kine narednog mjeseca, gdje se očekuje da će dobiti treći mandat kao lider.

„Razlog za ovaj sastanak je veoma različit za svaku stranu, ali na kraju se radi o pogledu“, rekao je za RSE Raffaello Pantucci, viši saradnik na londonskom Royal United Services Institute. „Putin želi pokazati Zapadu da nije izolovan i da još uvek ima prijatelje u Aziji. Za Xija, to je prilika da pokaže da je ključni moćnik i poštovan kao lider širom svijeta, kao i kod kuće“.

Tokom cijelog rata, Peking se suzdržavao od osude ruske invazije i nudio je diplomatski spas Moskvi. Kineske naftne kompaniju su najveći kupci ruskih energenata i drugih sirovina sa popustom. Peking je nastavio svoje vojne veze sa Rusijom, učestvujući u velikim ratnim igrama na Dalekom istoku ranije ovog meseca.

I Peking i Moskva vide ŠOS kao sredstvo za suprotstavljanje institucijama predvođenim Zapadom i nude ono što su zvaničnici obje zemlje predstavili kao alternativni svjetski poredak. Čini se da Kina želi odgovoriti Sjedinjenim Državama nakon posjete Tajvanu predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi u augustu, koju je Peking nazvao "provokativnom".

Prema The Wall Street Journalu, odluka da se dio Xijevog prvog putovanja u inozemstvo u skoro tri godine iskoristi za susret sa Putinom bila je dijelom reakcija na posjetu Pelosijeve.

"Obojicu lidera privlači ideja izgradnje nezapadnog međunarodnog poretka," rekao je Pantucci. „ŠOS je na mnogo načina slaba institucija, ali ovo pokazuje kako se oni mogu više angažirati sa njom i drugim institucijama poput nje da ponude alternativni put.  

Ipak, Peking je zauzeo pragmatičan pristup i pokazao da uprkos svojoj deklaraciji o dinamici "bez ograničenja" sa Rusijom, čini se da Kina ima svoje crvene linije.

Kina je do sada poštovala sankcije Rusiji zbog Ukrajine, a neke kineske kompanije su čak prekinule veze sa Moskvom, kako bi izbjegle kršenje mjera i smanjile mogućnost pristupu zapadnim tržištima.

Uprkos sastanku u Samarkandu, Kina nije signalizirala nikakvo odstupanje od ove linije koju je slijedila otkako su ruski tenkovi prvi put ušli u Ukrajinu, krajem februara.

 

Xijev zakon o balansiranju

 

Sve oči bile su uprte u Xija i Putina u ŠOS-u, ali njihov tet-a-tet bio je daleko od jedinog sastanka na marginama samita. Diplomatski skup, zajedno sa Xijevom srednjoazijskom turnejom ove sedmice, predstavlja dugoročnu kinesku spoljnopolitičku strategiju.

Dok je Xi u mnogim aspektima udvostručio odnose Kine sa Rusijom, dok je bio u Uzbekistanu, kineski lider pokušava izbalansirati svoju evroazijsku diplomatiju dok prisustvuje ŠOS-u.

Kina je tokom godina mnogo ulagala u svoje odnose sa zemljama centralne Azije, a Peking nastoji dalje njegovati te veze dok je u ŠOS-u, pošto je već potpisao niz trgovinskih i investicionih paktova sa zemljama u regionu.

Usred posljedica rata, zemlje Centralne Azije -- posebno Kazahstan -- su postale pomalo neugodne zbog invazije Moskve na Ukrajinu i sve većeg pritiska Kremlja.

Peking je pokušao pokazati osjetljivost na ove zabrinutosti, a Xi je započeo svoju regionalnu posjetu 14. septembra u Nur-Sultanu, gdje se sastao sa svojim kolegom, Kasimom-Džomartom Tokajevim i rekao da će Kina "nastaviti odlučno podržavati Kazahstan u zaštiti njegove nezavisnosti , suvereniteta i teritorijalnog integriteta."  

"S jedne strane, Kina će pružiti diplomatsku podršku Rusiji i široke obaveze prema antanti Pekinga i Moskve, čiji je glavni razlog i fokus protivteža Washingtonu", kaže Evan Feigenbaum, potpredsjednik Carnegie fondacije za međunarodni mir i bivši zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD.

„Sa druge [strane], Kina će nastaviti da se de facto pridržava zapadnih sankcija kako bi izbjegla stavljanje mete na vlasta leđa, a koristit će priču o 'miru' i 'stabilnosti' sa ciljem smirivanja centralnoazijskih nacija i partnera na 'globalnom jugu' koji su zabrinuti zbog rata Moskve u Ukrajini", dodao je Feigenbaum .

 

Dugoročna smjena

 

Ne kao eksplicitno ekonomski ili vojni blok, ŠOS je prvobitno bio zamišljen kao forum preko kojeg bi Kina i Rusija mogle upravljati svojim zajedničkim autoritetom nad Evroazijom i poboljšati odnose sa svojim susjedima. Ali ukrajinski rat je izbacio tu strategiju iz ravnoteže.

Nakon invazije ruska ekonomija se smanjila, njeni odnosi sa susjedima su narušeni, a njen uticaj oslabio, dok je Moskva postala sve više zavisna od Kine i ekonomski i politički.

Tokom njihovog sastanka u Samarkandu, Putin je izrazio poštovanje prema Xiju hvaleći kineskog lidera, rekavši da poštuje njegov "uravnotežen stav" o ratu u Ukrajini, podržavajući politiku Jedne Kine u Pekingu i suprotstavljajući se "provokacijama" Sjedinjenih Država u Tajvanskom moreuzu.  

Analitičari su godinama upozoravali da bi odnosi između Pekinga i Moskve mogli postati sve više neuravnoteženi u korist Kine, što bi dovelo do toga da Rusija postane mlađi partner u svakoj budućoj dinamici.

"Nema sumnje da se ravnoteža moći između njih promijenila. Nekada su stvari bile mnogo jednakije između [Xija i Putina]", rekao je Pantucci. "Ovo je trend koji traje već neko vrijeme i ovaj sastanak je njegova dodatna afirmacija."