20.03.2023.

Šta u stvarnosti znači potjernica MKS-a za Vladimirom Putinom?

Naloge koje je izdao Međunarodni krivični sud, a koji se odnose na ruskog predsjednika Putina i povjerenicu za prava djece u Rusiji, Rusija ne priznaje - ali oni šalju signal zvaničnicima.  
 
Zašto je izdan nalog Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje Vladimira Putina?
Sud je izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i povjerenice za prava djece Rusije Marije Aleksejevne Lvove-Belove u vezi sa prisilnom deportacijom djece iz Ukrajine u Rusiju, koju su zatim u velikom broju usvojile ruske porodice.
Prisilna deportacija stanovništva priznata je kao zločin prema Rimskom statutu kojim je uspostavljen Sud. Rusija je bila potpisnica Rimskog statuta, ali se povukla 2016. rekavši da ne priznaje nadležnost suda.
Iako Ukrajina sama nije potpisnica suda u Hagu, ona je MKS-u dodijelila nadležnost da istražuje ratne zločine počinjene na njenoj teritoriji.
Četiri posjete glavnog tužitelja MKS-a, Karima Khana, tokom prošle godine dovele su do presude da "postoje razumni razlozi za vjerovanje da Vladimir Putin snosi individualnu krivičnu odgovornost" za otmice djece.
 
Šta to znači u stvarnosti?
 
Budući da Rusija ne priznaje Sud i ne izručuje svoje građane, malo je vjerovatno da će Putin ili Lvova-Belova u skorije vrijeme biti predati u nadležnost nadležnost MKS.
Ali izdavanje naloga je veoma značajno iz više razloga. To šalje signal visokim ruskim zvaničnicima, kako vojnim, tako i civilnim,  koji bi mogli biti podložni krivičnom gonjenju bilo sada ili u budućnosti i dodatno bi ograničili njihovu mogućnost da putuju u inostranstvo, uključujući prisustvo na međunarodnim forumima.  
 
Uživaju li šefovi vlada imunitet?
 
Iako MKS ne priznaje imunitet šefovima država u slučajevima koji se odnose na ratne zločine, zločine protiv čovječnosti ili genocid, u važnom presedanu, Južna Afrika je odbila da izvrši nalog MKS-a za hapšenje sudanskog diktatora Omara al-Bashira tokom posjete 2015. godine.
Pretorija je tvrdila da "ne vidi obavezu prema međunarodnom pravu i Rimskom statutu da uhapsi šefa države [ICC] kao što je Omar al-Bashir", a vlasti nekoliko drugih zemalja koje je posjetio, također, su odbile da ga uhapse.
Hapšenje bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinocheta u Londonu 1998. godine prema međunarodnoj potjernici koju je izdao španski sudija Baltasar Garzón ilustruje poteškoće u vezi sa takvim pitanjima imuniteta.
Pinochet je tražio imunitet kao bivši šef države, zahtjev koji su britanski sudovi odbacili, ali je na kraju britanski ministar unutrašnjih poslova Jack Straw dozvolio Pinochetu da se vrati kući zbog lošeg zdravstvenog stanja.
 
Koja je poenta potjernice?
 
Iako se Putin sada čini sigurnim u svoju vlast i sigurnan od izručenja, budući lider Kremlja mogao bi odlučiti da je više politički poslati ga u Hag nego zaštititi.
Dobar primjer je Slobodan Milošević, bivši predsednik Jugoslavije, kojega je Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju teretio za niz optužbi za ratne zločine u jeku rata na Kosovu 1999. godine.
Tako je 2001. godine, usred borbe između ključnih suprotstavljenih ličnosti u Srbiji nakon Miloševićevog pada sa vlasti, premijer Zoran Đinđić ignorirao sudsku odluku o zabrani izručenja i naredio prebacivanje Miloševića u Hag, rekavši: „Svako drugo rješenje osim saradnje sa Hagom bi zemlju dovelo do katastrofe.”
Miloševićevo hapšenje, prije njegovog izmještanja u Hag,  uslijedilo je nakon pritiska na jugoslovensku vladu da pritvori bivšeg predsjednika ili rizikuje da izgubi značajnu američku ekonomsku pomoć i zajmove od Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
 
Da li je vjerovatno da će uslijediti drugi nalozi?
 
Sudija je dodao da bi tužitelj MKS mogao formirati slučajeve novih optužbi protiv Putina, čime bi proširio naloge.
Human Rights Watch je odluku o izdavanju naloga za hapšenje Putina opisao kao "poziv na buđenje drugima koji čine zločine ili ih prikrivaju".
 
Balkees Jarrah, pomoćnik direktora međunarodnog pravosuđa u toj nevladinoj organizaciji, rekao je: „Sa ovim nalozima za hapšenje, MKS je Putina učinio traženim čovjekom i poduzeo prvi korak da okonča nekažnjivost koja je predugo ohrabrivala počininitelje zločina u ratu Rusije protiv Ukrajine. ”