Šta se dešava sa ruskom ekonomijom?

 

Zapadni saveznici Ukrajine uveli su stroga ograničenja ruskoj ekonomiji od početka invazije Rusije. Jedanaest paketa sankcija obuhvatilo je ruski bankarski sistem, industriju i energetski sektor.

Ograničenja su se ticala izvoza robe dvostruke namjene u Rusiju, koja bi se mogla koristiti za proizvodnju oružja. Međunarodne korporacije počele su masovno napuštati rusko tržište.

 

Od početka invazije prošlo je 20 mjeseci, entuzijazam partnera za uvođenje novih paketa sankcija je donekle splasnuo, a ograničenja koja su već uvedena postepeno gube na djelotvornosti. Štaviše, ruska privreda pokazuje znake umjerenog oporavka, što je omogućilo ruskom Ministarstvu finansija da izdvoji rekordnu ratnu potrošnju u budžetu za 2024. godinu.

 

Kijevska škola ekonomije (KSE) nedavno je objavila izvještaj o stanju ekonomije Rusije u oktobru 2023. Izvještaj pokazuje da su se Rusi prilagodili životu pod sankcijama i da uspijevaju zaobići ograničenja pa čak i ostvariti prihod usred visokih cijene nafte.

Šta se dešava u ruskoj ekonomiji i koje bi nove sankcije mogle ometati sposobnost Kremlja da finansira rat?

 

Sankcije na rusku naftu

 

Ograničenja za rusku naftu stupila su na snagu 5. decembra 2022. Zemlje G7 su, zapravo, ograničile maksimalnu cijenu po kojoj se "crno zlato" može kupiti od Rusa na 60 dolara po barelu. Očekivalo se da će ovaj potez smanjiti sposobnost Kremlja da finansira rat, a ne da dovede do nestašice nafte na globalnom tržištu.

Ovaj mehanizam implementiran je uz posredovanje zapadnih osiguravača. Činjenica je da tankeri prevoze većinu nafte koju Rusi ne transportuju naftovodima. Nadalje, svaki tanker mora imati odgovarajuće osiguranje, inače plovilo ne može ući u luke. Upravo zbog toga su saveznici Ukrajine zabranili kompanijama da sklapaju polise osiguranja, ako prodajna cijena nafte koju prevoze prelazi utvrđenu granicu.

Ovo ograničenje se u početku činilo prilično efikasnim, jer su prosječne cijene ruske nafte pale na 50 do 52 dolara po barelu. Međutim, njegova cijena je stalno iznad 60 dolara po barelu od jula i premašila je 80 dolara u septembru.  

Rusija je uspjela zaobići mjere formiranjem takozvane "flote u sjeni". Ruska Federacija je, zapravo, kupila ili iznajmila stare tankere širom svijeta i koristila ih za isporuku svoje nafte. Ključno je da i ti tankeri imaju polise osiguranja, ali ne i kod zapadnih kompanija. Stoga izvozna cijena te nafte nije regulirana zapadnim sankcijama.

Od augusta, tankeri koji nisu bili osigurani od strane EU ili G7 kompanija isporučili su ukupno 65 posto ruske nafte transportovane morem. Ovo u poređenju sa samo 20 posto u aprilu 2022.

Kremlj je, također, uspio pronaći alternativu zapadnim tržištima osim što je zamijenio zapadne tankere. EU, SAD i Velika Britanija su činile 55 posto kupovine ruske nafte početkom 2022. Sirovine su transportovane uglavnom u Kinu, Indiju i Tursku od početka 2023. godine.

Naravno, ova diverzifikacija izvoznih destinacija ima svoje nedostatke. Rusija ne prodaje naftu za američke dolare, već za manje konvertibilne valute. Indija, naprimjer, plaća u rupijama. Posljedično, ovo ostavlja ruske izvoznike nafte zaglavljene sa milijardama rupija, koje zapravo mogu koristiti samo za nabavku robe iz Indije.

Ipak, ruski prihodi od nafte stalno rastu posljednjih mjeseci. Sve je to zahvaljujući rastu globalnih cijena nafte i rastućoj sposobnosti Rusije da zaobiđe ograničenja cijena uz pomoć "flote u sjeni".

Kako izvozni prihodi rastu, tako rastu i poreski prihodi u rusku kasu. U septembru su dostigli bilijardu rubalja.

 

Stanje ruskog budžeta

 

Godina 2023. počela je dobrim vijestima za Ukrajince: deficit ruskog saveznog budžeta rastao je brže nego što se očekivalo, dostigavši 80 posto godišnje prognoze za tri mjeseca.

Međutim, stvarni finansijski problemi u Rusiji počeli su nešto ranije. Ruski budžetski deficit premašio je četiri biliona rubalja u decembru 2022. To se dogodilo u prvom mjesecu ograničenja izvoza nafte.  

Rekordni deficit primorao je rusku vladu da traži dodatne izvore finansiranja. Nažalost, Rusija još uvijek ima značajne finansijske rezerve koje mogu podržati njene javne finansije.

"Moramo priznati da se Rusija spremala za rat ne samo vojno, već i finansijski. Naprimjer, smanjila je zavisnost od dolara i eura u strukturi svojih zlatnih i deviznih rezervi. Osim toga, akumulirala je oko 180 milijardi dolara u Fondu nacionalnog bogatstva“, objašnjava Julija Pavitska, koautor KSE izvještaja o stanju ruske ekonomije.

Ruska vlada je finansirala svoje rashode direktno iz Fonda u decembru 2022. godine, najkritičnijem mjesecu za ruski budžet, sa 2,4 biliona rubalja. Preostali deficit pokriven je domaćim zaduživanjem, koje su uglavnom osiguravale ruske državne banke.

Ruska vlada je, također, koristila sredstva iz Fonda 2023. godine, ali u mnogo manjoj meri, pokrivajući rashode u vrednosti od 560 milijardi rubalja u periodu januar-septembar.

Povlačenje sredstava iz Fonda nacionalnog bogatstva imalo je efekta. Iako je njegova veličina ostala praktično netaknuta u rubljama od početka ove godine, pala je sa 182,6 milijardi na 140 milijardi dolara u stranoj valuti.

Koliko god bilo impresivnih 140 milijardi američkih dolara, većina imovine Fonda ima nisku likvidnost. Fond drži skoro 43 milijarde američkih dolara u relativno likvidnoj imovini, kao što su euro i kineski juan. Još 30,6 milijardi dolara je zlato. Ostatak su dionice domaće Sberbanke u većinskom državnom vlasništvu i druga imovina za koju je potrebno vrijeme da se proda. Drugim riječima, ruskoj vladi ponestaje mogućnosti da brzo podrži budžet ovim Fondom.

Potreba da se ruski savezni budžet podrži sredstvima iz Fonda pala je 2023. godine kako se situacija za Kremlj počela popravljati. Budžetski deficit se smanjivao, a u pojedinim mjesecima bilo je čak i suficita. Shodno tome, godišnji plan deficita je u periodu januar-septembar dostigao 58 posto, u poređenju sa 80 posto u prvom kvartalu.

 

Oporavak izvoza nafte i devalvacija rublje su tome doprinijeli. Potonje nije bilo odlučujući faktor za rast prihoda ruskog budžeta. Viši nivo globalnih cijena nafte značio je da su ruski prihodi od nafte i plina porasli u dolarima.

Stabilizacija javnih finansija otvorila je put ruskom Ministarstvu finansija da planira povećanje potrošnje u budžetu za 2024. godinu. Najveći dodatak očekuje se u odbrani, sa povećanjem potrošnje na rat protiv Ukrajine za 68 posto - sa ovogodišnjih 6,4 biliona rubalja na 10,8 biliona rubalja.

 

Šta je sa rubljom i finansijama?

 

Zapadne sankcije ne samo da su iscrpile ruski državni Fond, već su dovele i do devalvacije rublje. Problemi sa deviznim prihodima od prodaje nafte i druga ograničenja doveli su do toga da je kurs dolara u Rusiji u ljeto porastao na više od 100 rubalja za dolar  i već dva mjeseca fluktuira oko ove psihološke granice.  

Centralna banka Ruske Federacije ima nekoliko opcija da podrži rublju. Većina njegovih likvidnih rezervi (otprilike 310 milijardi američkih dolara) zamrznuta je u EU, Velikoj Britaniji i SAD-u. Ostatak od 570 milijardi američkih dolara je uglavnom zlato.

Devalvacija rublje je Ruse pogodila ne samo psihički, već je već uticala na stopu rasta cijena. Ruske statističke službe su početkom godine objavile da je godišnja inflacija pala ispod cilja Centralne banke od četiri posto. Međutim, to je prvenstveno zbog visoke komparativne baze iz 2022. godine, kada su stope rasta cijena dostigle 16 do 18 posto.

Štaviše, Rosstatovi podaci o inflaciji sami po sebi izazivaju sumnju u njihovu pouzdanost. Tokom godine servis je više puta mijenjao strukturu tržišne korpe na osnovu koje izračunava stopu rasta cijena.

Ruska Centralna banka odgovorila je na porast inflacije postepenim podizanjem svoje ključne kamatne stope. Njena veličina će u konačnici uticati na cijenu kreditiranja i cijenu zaduživanja ruske vlade na domaćem tržištu. To bi moglo usporiti ekonomski rast u budućnosti.

 

Koliko će rasti ruska ekonomija?

 

Zapadne sankcije imale su negativan kratkoročni uticaj na rusku ekonomiju. Prema podacima Svjetske banke, on je pao za 2,1 posto u 2022. godini. Međutim, Rusi trenutno uspijevaju da se prilagode životu pod međunarodnim ograničenjima.

 

Vodeće svjetske finansijske i ekonomske organizacije očekuju rast ruskog BDP-a za 0,8 do 2,2 posto u 2023. godini.

Jedan od najvećih podsticaja koji radi na obnavljanju ruske ekonomije trenutno su vojne nabavke. Sredstva koja Kremlj koristi za opremanje okupacione vojske i proizvodnju projektila, municije i teške opreme pomogla su povećanju proizvodnje u srodnim industrijama.

Pored toga, na relativno visoku stopu rasta bruto domaćeg proizvoda u Rusiji utiče niska baza za poređenje iz prethodne godine. Očekuje se da će ovaj efekat nestati 2024. godine, a stopa rasta ruske ekonomije će se blago usporiti.

 

Šta treba učiniti?

 

Ruska ekonomija pokazuje znake oporavka od sankcija. To znači da će Putinov režim moći da akumulira više resursa za nastavak rata koji je doveo do sankcija.

Stoga Zapad treba raditi na nametanju novih i oštrijih ograničenja Rusiji kako bi osjetila cijenu rata. Posebnu pažnju treba posvetiti energetskom sektoru. Konkretno, trebalo bi sniziti gornju granicu cijena ruske nafte. To će smanjiti budžetske prihode od prodaje udjela nafte koju još uvijek izvoze zapadni tankeri.

Dodatni korak ka sankcijama koji su predložili analitičari Kijevske škole ekonomije je uvođenje ograničenja na kupovinu ruskih tankera kako bi se ograničila njena sposobnost da popuni svoju "flotu u sjeni".

Nažalost, razvoj "flote u sjeni" tankera postao je efikasan mehanizam za Rusiju da zaobiđe energetske sankcije. Međutim, moguće je pokušati proširiti sankcije na ovu flotu. Da bi to učinile, zapadne zemlje bi trebale zahtijevati da ruski tankeri imaju zapadno osiguranje od ekološkog rizika za prolaz kroz njihove teritorijalne vode.

Većina ruske nafte i naftnih derivata izvozi se preko luka na Baltičkom i Crnom moru. Izlaz iz ovih mora je kroz prilično uske tjesnace koje kontroliraju zemlje NATO-a. Štaviše, i same ove zemlje imaju veliki interes da osiguraju da tankeri flote u sjeni imaju visokokvalitetno osiguranje, jer je većina ovih plovila stara (više od 15 godina) i rizik od nesreće tokom transporta nafte je prilično visok.

Potencijalno, proširenje zahtjeva za osiguranjem za ruske tankere moglo bi ih podvrgnuti kontroli cijena i značajno ograničiti prihode Rusije od prodaje nafte i naftnih derivata.

Pored proširenja ograničenja na naftu, Zapad bi mogao pogoditi još jednu komponentu ruskog izvoza energije – tečni prirodni gas (LNG). Analitičari KSE kažu da Rusija i dalje izvozi u EU ovog goriva u vrijednosti od osam milijardi dolara. Na kraju krajeva, Rusija koristi ta sredstva za rat protiv Ukrajine.

Među prijedlozima o kojima se već raspravlja u sklopu sljedećeg paketa sankcija je i zabrana izvoza ruskih dijamanata. Prema proračunima KSE-a, ovo vrijedi oko četiri milijarde američkih dolara godišnje.  

Među finansijskim sankcijama, najbolnija za Rusiju može biti dalja izolacija njenog bankarskog sistema od globalnog finansijskog tržišta isključivanjem više banaka iz SWIFT sistema. Uz to, Ukrajina i dalje insistira na stavljanju Rusije na crnu listu Grupe za finansijsku akciju protiv pranja novca (FATF).

Konačno, Zapad bi trebao ojačati kontrolu nad kršenjem postojećih antiruskih sankcija. Prekršitelji bi trebali biti odgovorni, jer su pomogli Rusiji da zaobiđe ograničenja. Također je potrebno ojačati saradnju sa trećim zemljama kako one ne bi postale posrednici u zaobilaženju sankcija.