Šta je pozadina sukoba između Rusije i Ukrajine?

Neprijateljstva tinjaju godinama, ali tenzije sada eskaliraju usred strahova od ruske invazije.

Prema Washingtonu, Rusija je rasporedila više od 100.000 svojih vojnika na granici sa Ukrajinom i na pripojenom Krimu u proteklim sedmicama.

Ovo je probudilo strahove u Kijevu i na Zapadu da bi Kremlj mogao započeti novi rat sa svojim susjedom i bivšom pokrajinom koja je odlučila izaći iz moskovske političke orbite.

Vrhovni ukrajinski vojni stručnjak je ranije ovog mjeseca rekao Al Jazeeri da bi Rusija mogla izvršiti invaziju na Ukrajinu već u januaru, otvorivši „kratak i pobjednički“ rat.

Ali Rusija poriče da planira invaziju. Moskva kaže da može pomjerati ruske čete gdje želi i da je svaki njihov čin defanzivne prirode. Ruski zvaničnici, uključujući predsjednika Vladimira Putina, su upozorili NATO protiv širenja prema istoku.

Šta je, dakle, u srcu sukoba koji traje već duže od sedam godina?

Sadašnja Ukrajina, Rusija i susjedna Bjelorusija nastale su na obalama rijeke Dnjepar, prije gotovo 1200 godina u Kijevskom Rusu, sprednjovjekovnoj supersili koja je uključivala veliki dio Istočne Evrope.

Ali Ukrajinci i Rusi su krenuli različitim putevima jezički, historijski i, najvažnije, politički.

Putin, međutim, iznova tvrdi da su Rusi i Ukrajinci „jedan narod“, dio „ruske civilizacije“ koja uključuje i susjednu Bjelorusiju. Ukrajinci odbacuju njegove tvrdnje.

Ukrajina je prošla kroz dvije revolucije u 2005. i 2014, oba puta odbijajući rusku nadmoć i tražeći put da se pridruži Evropskoj uniji i NATO-u.

Putina posebno ljute izgledi da se NATO baze stacioniraju pored njegovih granica i kaže da bi, ukoliko se Ukrajina pridruži Transatlantskom savezu koji predvodi SAD, to značilo prelazak crvene linije.

Podrška pobunjenicima

Nakon ukrajinske Revolucije dostojanstva iz 2014, tokom koje je nakon višemjesečnih protesta konačno svrgnut promoskovski ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič, Putin je iskoristio taj vakuum moći da pripoji Krim i podrži separatiste u jugoistočnim pokrajinama Donjeck i Luhansk.

Pobunjenici su iscrtali dvije autoritarne, ekonomski slabe „narodne republike“, gdje je ponovo uvedena smrtna kazna. Vodili su desetke koncentracionih logora u kojima su disidenti mučeni i ubijani.

Profesor Ihor Kozlovski sa Državnog univerziteta u Donjecku, proveo je gotovo 700 dana u koncentracionim logorima i zatvorima i kaže da su ga mučili separatisti i ruski oficiri koji su mu prepričavali Putinove tvrdnje o „ruskoj civilizaciji“.

„Oficir mi je rekao ‘Ne postoje nacije, postoje civilizacije, a ruski svijet je civilizacija, i za svakoga ko je bio dio nje, bez obzira kako ga zvali, Tatarin ili Ukrajinac, vi ne postojite'“, kazao je on Al Jazeeri.

Ovaj rat – i način na koji separatisti zlostavljaju svoje oponente i loše upravljaju svojim „republičkim“ ekonomijama, ohladili su proruski sentiment u Ukrajini.

„Paradoksalno, Rusija pomaže da se osnaži ukrajinski osjećaj nacije za koju neki ruski političari tvrde da ne postoji“, Al Jazeeri je kazao Ivar Dale, viši politički analitičar pri norveškom Helsinškom komitetu.

Ovaj sukob se pretvorio u najžešći evropski rat. Usmrtio je više od 13.000 ljudi i raselio milione.

U 2014, ukrajinska vojska je bila slabo opremljena i demoralisana, dok su pobunjenici imali ruske „konsultante“ i oružje.

Međutim, ovih dana su Ukrajinci mnogo snažniji vojno i moralno, i hiljade volontera koji su pomogli da se odvrate separatisti, spremne su to ponoviti.

„Kao veteran, uvijek sam spreman da se ponovo pridružim vojsci kako bih branio Ukrajinu u slučaju invazije“, Al Jazeeri je kazao Roman Nabozhniak, koji je volontirao u borbi protiv separatista 2014, i proveo 14 mjeseci na liniji fronta.

Ukrajina je kupila ili dobila napredno oružje od Zapada i Turske, uključujući rakete Javelin koje su se pokazale pogubnim za separatističke tenkove, i Bajraktar dronove koji su odigrali ključnu ulogu u prošlogodišnjem ratu između Azerbejđana i Armenije.

Prvi opoziv bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa pokrenula je njegova obustava vojne pomoći i izvoza oružja u Kijev. Njegov nasljednik Joe Biden bi mogao poslati smrtonosno oružje i savjetnike u narednim sedmicama.

Ukrajina je u međuvremenu, pojačala domaći razvoj i proizvodnju oružja, od kojih je neko jednako efikasno kao i zapadnjačko oružje.

Ekonomska dimenzija

Osim ideoloških i političkih razloga, Putin je očajnički tražio članstvo Ukrajine u bloku o slobodnoj trgovini kojim dominira Moskva i koji je pokrenut 2000.

Euroazijska ekonomska zajednica (EAEC) ujedinila je nekoliko bivših sovjetskih republika i doživljena je kao prvi korak da se oživi SSSR.

Sa populacijom od 43 miliona i moćnom poljoprivrednom i industrijskom proizvodnjom, Ukrajina je trebala biti najvažniji dio EAEC-a nakon Rusije, ali se Kijev odbio pridružiti.

„Da bi kreirao samoodrživo tržište, potrebna je populacija od oko 250 miliona“, kazao je Aleksej Kušč, analitičar iz Kijeva, referirajući se na teorije Nobelovca, ekonomiste Paula Krugmana.

„Krugmanovi modeli su osnova za arhitektoniku bloka, i za uniju [da funkcioniše], Ukrajina i Uzbekistan [sa populacijom od 34 miliona] trebaju biti uključeni. Zato postoje stalni geopolitički ratovi oko ovih nacija“, kazao je Kušč.

Ukrajinska ekonomija je potonula nakon raskidanja veza sa Rusijom, svojim najvećim ekonomskim partnerom.

Ali nakon sedam godina sukoba, recesija je gotova, dok svjetske cijene žitarica i čelika, glavnih izvoznih proizvoda Ukrajine, vrtoglavo rastu i dok ukrajinske kompanije i radnički migranti nalaze nove puteve do Zapada.

Zašto sada?

Putinova popularnost opada jer se Rusi opiru vakcinaciji i osuđuju ekonomske poteškoće koje je izazvala pandemija.

Kremlj pamti njegov visoki rejting od skoro 90 posto nakon aneksije Krima, a novi rat ili eskalacija mogu odvratiti javnost od domaćih problema i povećati Putinovu popularnost.

On također nastoji da obnovi dijalog sa Zapadom, posebno sa SAD-om, a prikupljanje vojske pored Ukrajine je već uspjelo.

U proljeće su deseci hiljada vojnika raspoređeni pored Ukrajine – a u junu je Putin imao svoj prvi sastanak licem u lice sa američkim predsednikom Joeom Bidenom.

Predsjednici su 7. decembra održali dvosatnu video konferenciju, a Biden je zaprijetio Putinu oštrijim ekonomskim sankcijama i premještanjem NATO trupa u Evropu.

Ali Putin i dalje želi da ga vidi lično.

„Definitivno ćemo se sastati, to bih zaista volio“, rekao je Bidenu, prema snimku koji su ruski mediji objavili u utorak.

 

IZVOR: AL JAZEERA