26.04.2023.

Solncev se uzdiže nad Donjeckom. Šta znači smjena "premijera DNR".

Okupirani Donbas je poligon za buduće domaćine ruskih regiona

Okupirani Donjeck, čiji je gaulajter (izraz za regionalne vođe koji odgovaraju direktno najvišem rukovodstvu, u ovom slučaju ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu) odnedavno u stalnom iščekivanju velike kontraofanzive Oružanih snaga, također je doživio neočekivani kadrovski potres. Umjesto Vitalija Hocenka, kojeg je Vladimir Putin imenovao za guvernera ruske oblasti Omsk, novi takozvani "premijer DNR" postao je Hocenkov donedavni zamjenik tokom njegove skoro desetomjesečne misije u Donbasu, još jedan državljanin Ruske Federacije Jevgenij Solncev . "Glavkom" je analizirao nijanse biografije novog čelnika ruske okupacione administracije u dijelu Donjecke oblasti, koju je privremeno zauzela Rusija i došao do dva ključna zaključka.
Prvo, rodom iz Voronježa i sistema RŽD, Solncev je, u stvari, kompromisna figura između dvije najmoćnije „kule Kremlja“ – FSB-a i uticajne koju predvodi prvi zamjenik šefa Putinove administracije, mentor okupiranih teritorija Ukrajine, Sergej Kirijenko. Osim toga, treća "kula" ostaje potpuno zadovoljna - vojni toranj, koji je Solnvev, u fotelji "vicepremijera DNR", aktivno pomogao da zaradi na takozvanoj "rekonstrukciji" Mariupolja.
I, drugo, na primjeru bivšeg „šefa vlade DNR“ Hocenka, koji je direktna Kirijenkova kreatura, vidimo kako je uređen pravi „maturski“ kurs Kirijenkove „škole guvernera“. Upravo u okupiranom Donbasu se obučavaju ruski zvaničnici. Tako da su se oni u takvoj ekstremnoj praksi oslobodili nepotrebnih kompleksa u komunikaciji i sa podređenima i sa običnim ljudima i bili potpuno spremni za represivni stil upravljanja na novim guvernerskim pozicijama negdje u Sibiru, na Uralu ili u nekoj drugoj zemlji. 
Ko je kome marioneta?
Čisto formalno, ruskom okupacionom administracijom u regionima ukrajinskog istoka i juga koje trenutno okupira ruska vojska upravljaju lokalni kolaboracionisti. Odnosno, građani Ukrajine koji su izdali državu i služe okupatorima itd. U slučaju Donjecke oblasti, takvu ulogu ima "šef DNR" Denis Pušilin, kojeg čak i sam Putin prihvata u svoj kabinet.
Ali, gospodar Kremlja to radi uglavnom zbog televizijske slike. Kao što se, naprimjer, dogodilo posljednji put 6. aprila, kada je Pušilinov dolazak na poklonjenje u Putinov bunker iskorišten da se još jednom najavi niz propagandističkih prijetnji, iskrenih zabluda i običnih gluposti. A "šef DNR" je bio, kako kažu, za odlikovanje.
U stvarnosti, svime u okupaciji upravlja posebno poslani kadrovski kontingent raznih ruskih zvaničnika iz Rusije, od kojih mnogi svoju "ratnu misiju" doživljavaju kao neku vrstu brzog lifta za karijeru. Praktično svuda su se ovi Varjazi iz Ruske Federacije naselili u takozvanim "vladama" osvojenih teritorija, a fotelja "premijera DNR" uopće nije izuzetak, već najveća nagrada u ovoj "nominaciji". Šta više, borba "kula Kremlja" za Donbas, njegove stvarne vođe i odgovarajuće finansijske tokove nastavlja se trajno, započeta prije devet godina, a od prošlog proljeća - novom snagom.

Kule Kremlja. Takmičenje u Donbasu
Prije ruske agresije, „vladom DNR“ i svim značajnim industrijskim sredstvima u ORDLO-u upravljali su direktni štićenici FSB-a preko formalno južnoosetijske firme „Vneštorgservis“. Sve teme su se spojile na tadašnjeg kustosa sa Lubjanke čitavog okupiranog Donbasa, načelnika 5. službe (službe za operativno informiranje i međunarodne odnose) FSB Ruske Federacije, general-pukovnika Sergeja Besedu. 
Razgovor sa njegovim komšijom u zatvorenom prigradskom selu Akulinino (njihova imanja razdvaja lokalna rijeka karakterističnog imena Zlodejka), drugi general-pukovnik FSB-a Sergej Čemezov bio je pravi korisnik Vneštorgservisa. Sa istim Čemezovim, koji je dugi niz godina bio na čelu državne korporacije za oružje Rostec, a 1980-ih, tokom zajedničkog rada u DDR-u u Drezdenskoj rezidenciji KGB-a SSSR-a, živio je sa Putinom u istom hodniku i nije bio samo u dobrim odnosima sa njim. Međutim, prošlogodišnji neuspjeh ruskog blickriga "Kijev za tri dana" promijenio je sve, a general Beseda je čak i uhapšen. Umjesto toga, Sergej Kirijenko preuzeo je prve uloge u upravljanju okupiranim ukrajinskim teritorijama.
Ovaj prvi zamjenik šefa administracije predsjednika Ruske Federacije do februara 2022. godine uglavnom je bio angažiran na unutarpolitičkim procesima u Rusiji. Uključujući izborna pitanja, vladajuću "Jedinstvenu Rusiju", poraz opozicije, sistematsku obuku zvaničnika itd. Međutim, već u junu 2022. Vitalij Kočenko će postati novi "premijer DNR". On je direktni štićenik Kirijenka, a posebno je 2019. bio finalista omiljenog takmičenja zvaničnih talenata Kirijenka - "Lideri Rusije". A ovo takmičenje u modernoj Ruskoj Federaciji nije neka vrsta virtuelne, već više od prave "škole guvernera". Opet, iz podneska ljubitelja hardverskih igrica Kirijenka, koji je također jedan od mogućih Putinovih nasljednika.
Profesionalni pripravnici "škole guvernera"
Čime se Hocenko od Kirijenka istakao u Donjecku u posljednjih 10 meseci, osim što je krajem marta primio "orden časti" iz ruku svog pokrovitelja? Ali praktično ništa, jer nećete nikoga iznenaditi čisto propagandističkim pojavljivanjem u javnosti u kamuflaži i patetičnim Z-govorima - to je ono što je prije njega radio sve kremaljski gaulajter. 
Međutim, danas se nastanio u Omsku, Sibir, za sada u statusu administrativnim čelnika tamošnjeg regiona, za Hocenka se već može reći da je on zapravo postao prvi ruski guverner koji, ne iz glasine, već iz vlastitog iskustva, zna kako da počini prave ratne zločine. A slično iskustvo će uskoro biti posebno potrebno u mnogim regijama Ruske Federacije. Inače, još jedan primjer vrlo posebne okupacione prakse ruskog zvaničnika imenovan je prije nekoliko sedmica u at. Guverner Čukotke Vladislav Kuznjecov. On ima dviie važne tačke u svojoj biografiji:

- bio je finalista takmičenja "Lideri Rusije" (Hocenkov drug iz razreda u četvrtom toku "škole guvernera");
- od juna 2022. do marta 2023. bio je na poziciji „Prvog potpredsjednika Vlade Narodne Republike Kine“.
Vrativši se novom "premijeru DNR" Solncevu, on je zajedno sa Hocenkom stigao u Donjeck, također, pre 10 mjeseci - u prvom junskom talasu varjaških osvajača. Prije toga bio je pomoćnik ruskog ministra građevinarstva i stanovanja Ireka Faizulina, ali je gotovo cijeli svoj odrasli život radio u građevinskim granama ruske državne željezničke korporacije RŽD. Na poziciji "zamjenika premijera DNR" bio je odgovoran i za transport, izgradnju i stanovanje, na temu "obnove" Mariupolja, slažući se sa ruskim Ministarstvom odbrane i posebno sa "Vojno-građevinskom kompanijom" Šojguovog zamjenika Timura Ivanova, poznat po svojoj ljubavi prema luksuzu i glamuru. Inače, sada Solncev aktivno promovira distribuciju ključeva novih stanova u Mariupolju, koji su uništili Rusi.
U okupiranim regionima Donjecka oblasti kruže glasine o Solncevu o njegovoj posebnoj vezi sa FSB-om i novopridošlim general-majorom FSB-a iz Rusije - sadašnjem "šefu FSB-a Ruske Federacije za DNR" i bivšem šefu Odjeljenje FSB u Saratovskoj oblasti, Oleg Bolomožnov. Istovremeno, Solncev je i diplomac "škole guvernera", odnosno u srodstvu sa Kirijenkom. Dakle, po svemu sudeći, on je kompromitirana figura. Sa jedne strane, uz njegovu pomoć, Lubjanka je donekle povratila izgubljene pozicije u "DNR", nakon sramnog neuspjeha generala Besede.
Međutim, sa druge strane, grupa uticaja Kremlja na čelu sa Kirijenkom, koja u posljednje vrijeme dobija na težini, u principu nije ništa izgubila. Štaviše, sankcionirani Solncev bi vrlo brzo mogao biti vraćen u Rusiju na još jednu gubernatorsku funkciju, čime bi se ojačala regionalna pozicija Kinder Surprisea (tako se zvao sadašnji prvi zamenik šefa Putinove administracije tokom svog mandata premijera Ruske Federacije u 1998 - "Glavkom").
Na šta bi se saradnici trebali pripremiti
Jasno je da su svi okupatorski ruski zvaničnici, vrativši se na rusku teritoriju, uvjereni u svoju nekažnjivost. Rekli su da ih Rusija nikada neće predati ukrajinskom ili međunarodnom pravosuđu, iako u slučaju rušenja Putinovog režima sve neće biti tako jasno. Ali za vrhunske saradnike, topla mjesta u zvaničnim kancelarijama možda neće biti ni u ruskom zaleđu. 
Shvativši da Putin može samo da se "trese i baca", neki od izdajnika ozbiljno su razmišljali o rezervnim aerodromima. Na primjer, hersonski izdajnik Volodimir Saldo drži hladnokrvnost samo za propagandne kamere. Iza kulisa, o čemu svjedoči presretanje nekih njegovih telefonskih razgovora, on se stalno žali svojim poznanicima na život u Gauleiteru i nerazumijevanje od strane njegovih novih ruskih gospodara.
I, na primjer, isti vođa "DNR" Pušilin prije nekoliko mjeseci (upravo u vrijeme kada je Herson oslobođen od ruskih osvajača) od strane ukrajinskih oružanih snaga kupio je zemljište u brazilskom gradu Garopaba, koji se nalazi na obali Atlantskog okeana. Ispostavilo se da se u dokumentima vodi  kao brazilski državljanin kao Denis Volodimirovič Pušilin. Odnosno, za registraciju brazilskog državljanstva i imovine, ovaj terorista i ratni zločinac je koristio... ukrajinski strani pasoš.
Ali nemaju svi saradnici takve mogućnosti kao Pušilin. A ima ih na hiljade u svim privremeno okupiranim područjima ukrajinskog istoka i juga. Naprimjer, gradonačelnik ovog grada Ivan Fedorov naveo je jasno utvrđen broj od sedam stotina izdajnika samo u okupiranom Melitopolju i okrugu. „Ako govorimo o Melitopolju i okrugu, onda je u našem registru prikupljeno 700 ljudi za saradnju sa neprijateljem (koji je postao saradnik, koji je pomogao u organizaciji pseudoreferenduma). To su ljudi koji su počeli preuzimati škole i školovati djecu i oni koji su otišli u lažnu poreznu, penzionu i tako dalje. Ovih 700 ljudi je provjereno, postoje činjenice o saradnji u vezi sa njima, krivični postupak je u toku i sumnje će biti iznesene”, rekao je Fedorov i precizirao da među predstavnicima vlasti nije pronađeno više od desetak saradnika.
Pavlo Kirilenko, šef Donjecke OVA, također insistira na neizbježnosti kažnjavanja za bilo kakvu, a ne samo menadžersku kolaborativnu aktivnost nakon deokupacije ukrajinskih teritorija koje trenutno okupira Rusija. U intervjuu za Glavcom jasno je objasnio: „Neophodno je razdvojiti one koji su bili primorani da ostanu na privremeno okupiranoj teritoriji i jednostavno tamo prežive, i one nastavnike, vaspitače, doktore koji su aktivno koristili svu rusku propagandu, a onda će kažu da su bili primorani na to pod pritiskom."

Prema njegovom mišljenju, to je posao specijalnih službi, koje nastavljaju aktivno prikupljanje dokaza čak i u uslovima kada je dio teritorije privremeno okupiran. „Takvi ljudi (koji su aktivno sarađivali sa okupatorima – prim. aut.) jednostavno nemaju pravo da ostanu na ovoj teritoriji nakon deokupacije. "Zaboravi i oprosti" - to se neće dogoditi, jer takav pristup može imati strašne posljedice u budućnosti", rekao je Kirilenko. 
Ali dodao je da onima čija odgovornost neće potpasti pod Krivični zakon Ukrajine, već će biti samo na nivou savjesti i morala, treba dati priliku da odu u državu koju su tako podržavali. Odnosno neka idu da gospodare Ruskom Federacijom ili onim što je od nje ostalo.