Sankcije i Rusija. "Anuška" je već prosula ulje

 

Rekli su da je tokom rutinskih radova na agregatu stanice Portova gasovoda Sjeverni tok — 1 došlo do izlijevanja nafte. Stoga je Gazprom najavio da će zaustaviti radove na neodređeno vrijeme, uz obrazloženje da ga je nemoguće popraviti zbog zapadnih sankcija Rusiji.

Moskva pribjegava očiglednoj gasnoj ucjeni Evropske  unije. Ona postavlja ultimatum — ili ukinite sankcije ili neće biti gasa.

 

Sankcije daju rezultate

 

Agencija Bloomberg je početkom septembra objavila podatke zatvorenog izvještaja o pravom stanju ruske ekonomije. Za rusku vladu pripremljen je tajni izvještaj, koji pokazuje izuzetno negativan uticaj zapadnih sankcija nametnutih ruskoj ekonomiji zbog invazije Ukrajine. Prognoza je veoma razočaravajuća, rekao bih katastrofalna.

 

Rusiju čeka teška zima. A onda dvije ili čak tri godine duboke recesije, sa godišnjim ekonomskim padom od više od 11 posto. Dakle, ni do 2030. godine ruska ekonomija neće dostići predratni nivo. Ništa slično u Rusiji nije bilo od raspada SSSR-a.

Danas Ruska Federacija već osjeća kumulativni efekat sankcija. Tokom više od 200 dana velikog rata,  koalicija država na čelu sa SAD (neka vrsta sankcija Ramstein) već je uvela sedam paketa sankcija Rusiji.  A trenutno se razmatra i priprema osmi.

Umjesto toga, u Ruskoj Federaciji postaju krajnje nervozni i pribjegavaju strategiji unutrašnjih nemira u evropskim zemljama, terora u Zaporoškoj nuklearki i već otvorenoj ucjeni gasom.

 

Maske su pale

 

Ruska retorika je manje-više nedvosmislena i predvidljiva – laži plus ucjene. Proruske snage okupile su se širom EU. Gledamo kako se otvara proruska konzervirana roba u jednoj ili drugoj evropskoj zemlji. Organiziraju se demonstracije na kojima se traži ukidanje sankcija i razumijevanje za cijene gasa i energenata, a time i poskupljenja robe široke potrošnje.  

Sve ovo moderira Kremlj. Slične akcije i izjave se aktivno reemitiraju na sva tri glavna federalna propagandna kanala Ruske Federacije. Gledajte, kažu ruski propagandisti, Evropljani su konačno prosvijetljeni i traže da nam se ukinu sankcije.

Iako u stvarnosti cijene ne rastu zbog zapadnih sankcija Rusiji, već zbog ruskih gasnih ucjena Evrope.

 

Zašto je država agresor toliko zabrinuta?

 

Odgovor je u onim sankcijama koje su već uvedene, kao i u praćenju njihovog negativnog uticaja na rusku ekonomiju. Takav dokument svake dvije sedmice priprema Kijevska škola ekonomije za međunarodnu radnu grupu Jermak-McFaul za jačanje sankcija protiv Ruske Federacije.

 

Podsjećamo da je ova radna grupa stvorena na inicijativu predsjednika i glavna je ekspertska platforma za izradu liste i redoslijeda sankcija Rusiji za veliki napad na našu zemlju. Grupa uključuje vodeće međunarodne i ukrajinske stručnjake. Akcioni plan grupe za antiruske sankcije uključuje naftne i gasne, transportne, finansijske, pojedinačne sankcije, kao i sankcije protiv velikih ruskih državnih monopolističkih kompanija.

Osim toga, sankcije predviđaju strogu kontrolu i maksimalno ograničenje izvoza visoke tehnologije iz razvijenih zemalja u Rusiju, uključujući tehnologije dvostruke namjene, koje se mogu koristiti za proizvodnju oružja ili vojne opreme.

Prema ovom akcionom planu, sankcijama će biti obuhvaćene i zemlje koje budu sarađivale sa Rusijom u sankcioniranim sektorima ili sa sankcioniranom nomenklaturom roba i usluga - to su takozvane sekundarne sankcije. A zemlje i biznisi koji će sarađivati sa Ruskom Federacijom u sektorima i oblastima koji su i dalje dozvoljeni, moraju dostaviti sva dokumenta nadležnim organima.

Važno je da Plan predviđa produbljivanje koordinacije implementacije sankcija između zemalja u svakoj fazi njegove implementacije.

Na čitav paket sankcija u sektoru nafte i gasa - a uskoro će biti i embarga na rusku naftu - nakon zabrane uvoza ruskog uglja od 1. augusta u EU i od 10. augusta u Veliku Britaniju, izvoz ruski ugalj preko mora je zapravo stao.

Sankcije koje su stupile na snagu zabranjuju operaterima iz EU da osiguravaju zalihe uglja, čime se onemogućuje njihovo preusmjeravanje u Kinu i Indiju, gdje je ugalj, inače, veoma tražen.

Osim toga, postignut je dogovor, posebno unutar G-7, da se ograniči cijena ruske nafte. Možemo reći da je civilizirani svijet odlučio da čvrsto stane na sankcije, implementira ovo ograničenje cijena i uskrati Rusiji prihode od nafte i gasa.

A mi već gledamo kako cijena nafte počinje da pada.

U finansijskom sektoru, sankcije su uvedene nizu ruskih banaka iz TOP-30, državnih ruskih i bjeloruskih kompanija.

Zamrznuta je i imovina najvišeg rukovodstva Ruske Federacije, visokih zvaničnika i njihovih rođaka. U cijelom svijetu zabranjena je kupovina ruskih vrijednosnih papira, čak i na sekundarnom tržištu.

Švicarska je proširila djelokrug zabrane primanja depozita iz Rusije, kako fizičkih tako i pravnih lica. Australija je najavila namjeru da zabrani uvoz ruskog zlata, što su SAD, EU, Kanada i Velika Britanija već učinile.

Što se tiče pojedinačnih sankcija, na listi je već oko hiljadu ruskih zvaničnika najvišeg nivoa, a startaka je sa 13 visokih zvaničnika i njihovih rođaka, među kojima je i Alina Kabaeva - Putinova ljubavnica.

Što se tiče sekundarnih sankcija, zamjenik američkog ministra finansija Wally Adeyemo upozorio je turske kompanije da rizikuju da budu pogođene američkim sankcijama ako posluju sa ruskim pojedincima pod sankcijama.

Osim toga, mnogi globalni trgovci naftom i banke prekinuli su saradnju sa indijskom kompanijom za preradu nafte Nayara Energy, ogrankom Rosnjefta.

Među transportnim sankcijama je i zabrana pristupa ruskim brodovima lukama u EU i SAD. Norveška je nastavila postojeću zabranu pristupa svojim lukama.

Što se tiče izvoza visokih tehnologija u Rusiju, SAD su izdale nove uslove za licenciranje za izvoz kompjuterskih mikrokola ne samo u Rusiju, već i u Kinu (uključujući Hong Kong).

Norveška je zabranila da četiri organizacije izvoze robu i tehnologije dvostruke namjene, proširila listu robe i tehnologija zabranjenih za izvoz u Rusku Federaciju, što može doprinijeti vojnom i tehnološkom jačanju države agresora.

Ovo su glavni pravci sankcija koje je grupa Jermak-McFaul preporučila da se uvedu protiv Rusije i koje su implementirane. Jednostavno ne postoji fizička mogućnost, niti potreba da se navede čitav spisak i intenzitet uticaja ovih sankcija na Rusiju.

 

Efekat sankcija

 

Rezultat sankcija je već prilično opipljiv i bolan. Rusko Ministarstvo finansija nedavno je izvijestilo o najvećem padu prihoda ruskog budžeta u posljednjih 11 godina. U julu je ruski budžet pao za 26 posto na godišnjem nivou. Prihodi od poreza na naftu i gas pali su za 22 posto, a mimo nafte i gasa za 29 posto. Naplata PDV-a smanjena je za 40 posto, a porez na dohodak za 32 posto.

Prema rezultatima iz jula trenutni deficit je jednak 33 posto mjesečnog budžeta Ruske Federacije. Sve su to vidljivi dokazi da sankcije uvedene protiv Rusije funkcioniraju prilično dobro.

Osim toga, prvi put u više od 20 godina Putinove vladavine u Ruskoj Federaciji bilježi se pad rejtinga popularnosti federalnih kanala. Odnosno, frižider ruskog državljanina, koji je počeo da se prazni, počeo je korak po korak da osvaja svoje pozicije televizije koja je puna propagande.  

Zato je Kremlj sada histeričan. Zato Kremlj pribjegava najbrutalnijim ucjenama, ponašajući se kao terorista. Među prijedlozima je i dio o priznavanju Ruske Federacije kao državnog sponzora terorizma.

To su već učinili parlamenti Litvanije i Latvije, na čemu smo zahvalni ovim hrabrim zemljama koje se graniče sa Ruskom Federacijom i koje su pod stalnom prijetnjom.

Ali ključna odluka i vodstvo jeSAD. Tamo se vodi prilično teška i suštinska rasprava. Rezoluciju kojom se Rusija priznaje kao sponzor terorizma usvojio je američki Senat, a ovo pitanje se razmatra i u Kongresu.

State Department je o ovom pitanju bio tih nekih mjesec i po dana. Američki predsjednik Joe Biden je prekinuo šutnju. On je naveo da Rusiju ne treba priznati kao državnog sponzora terorizma. Glasnogovornica Bijele kuće Karin-Jean-Pierre pratila je argumente u prilog stavu američkog predsjednika.

Ali uprkos tome, u srijedu, 14. augusta, američki senatori Richard Blumenthal (Demokratska stranka) i Lindsey Graham (Republikanska stranka) predstavili su još jedan prijedlog zakona o priznavanju Rusije kao državnog sponzora terorizma.

Za razliku od rezolucije koju je prethodno usvojio Senat, a koja je bila preporuka, novi nacrt zakona, ako bude usvojen, zahtijeva od administracije predsjednika Bidena da prizna Rusku Federaciju kao državnog sponzora terorizma. Tako će, ukoliko odluka bude usvojena, Ruska Federacija dobiti odgovarajući status i pridružiti se Kubi, Sjevernoj Koreji, Iranu i Siriji.

Kasnije je glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price na brifingu rekao da administracija američkog predsjednika Bidena razgovara sa Kongresom o mogućnosti uvođenja takvih sankcija Rusiji koje bi bile slične proglašenju države sponzorom terorizma.

Dok se u SAD vodi oštra, ali prilično produktivna diskusija, svjedočimo radikalnoj promjeni stavova mnogih zemalja.

Ako su na početku ruske invazije na Ukrajinu neke zemlje EU zauzele poziciju čekanja i suzdržavanja od antiruskih ekonomskih sankcija, a još više od snabdijevanja Ukrajine oružjem, sada u prekinule  iščekivanje.

Ako Rusija ne osigura gas, onda Njemačka neće zatvoriti svoje nuklearne elektrane zimi. To će se desiti uprkos činjenici da je njemačka energetska strategija desetljećima predviđala potpuno odbacivanje nuklearne energije.

Štaviše, nemačka skladišta gasa su popunjena 82 posto, a njemačka vlada je izdvojila 60 milijardi eura pomoći domaćinstvima i preduzećima kao pomoć za rastuće cijene gasa.

No, najviše je impresionirala predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je prije neki dan u Evropskom parlamentu održala govor o stanju Unije i objavila strategiju za suzbijanje ruske agresije i ucjene gasom. Ona je napomenula da je Rusija pokrenula ovaj rat ne samo protiv Ukrajine, već i "protiv naše energetske industrije, protiv naše ekonomije, protiv naših vrijednosti".

Ursula von der Leyen nazvala je ponašanje Rusije ratom protiv evropske budućnosti. Predsjednik je naglasio da će EU podržati mala preduzeća i promijeniti pravila igre za kompanije na energetskom tržištu. Tačnije, najavila je duboku reformu energetskog sektora, koji je, prema mišljenju Evropske komisije, prestao biti tržište. Uostalom, zbog poskupljenja gasa, računi za struju evropskim preduzećima su porasli nekoliko puta, ponekad i 10 puta, a Evropska komisija planira intervenirati u formiranju cijena.+

Također, prema njenim riječima, Evropska komisija ima plan za dodatno oporezivanje onih energetskih kompanija koje ostvaruju višak profita — i to će omogućiti da se prikupi dodatnih 15 milijardi eura. Neće biti iznenađenje ako takve kompanije, "čudnim" sticajem okolnosti, imaju krajnje korisnike sa prebivalištem u Moskvi ili Sankt Peterburgu.

 

Dakle, u ovoj priči, Anuška-Gasprom-Kremlj-Putin, za kompletnost svog istorijskog mita o Moskvi kao Trećem Rimu i prvoj prijestonici svog hibridnog poluimperija, trebalo je samo da se pospu po glavi uljem ili maslinovim uljem, proglašavajući se za cara svih careva. Ali ruskoj ekonomiji, koja leti u ambis, definitivno neće biti lakše.

Ili jednostavno započeti i okončati rat protiv Ukrajine, izaći van međunarodno priznatih državnih granica Ukrajine, pojaviti se pred međunarodnim sudovima i platiti odštetu za nanesenu štetu. I nikad više ne guraj svoj carski nos na nas.

Dok se u SAD vodi oštra, ali, po mom mišljenju, prilično produktivna diskusija, želim da podsjetim da smo već bili svjedoci radikalne promjene stavova mnogih zemalja.

Ako su na početku ruske invazije na Ukrajinu neke zemlje EU zauzele poziciju čekanja i suzdržavanja od antiruskih ekonomskih sankcija, a još više od snabdijevanja Ukrajine oružjem, sada često igraju u iščekivanju.