"Saboteri", "špijuni", "ekstremisti"? Hronologija represije na okupiranoim Krimu 

Pritvor branitelja ljudskih prava Abdureshita Džeparova, pretresi u kućama krimskih tatarskih aktivista Barija Barijeva i Edema Ismailova, administratorice Lenije Umerove zbog odbijanja ruskog pasoša. Svi ovi događaji odigrali su se na okupiranom Krimu za sedmicu dana. Šta se zna o sudbini ovih ljudi? Šta bi mogao biti razlog za progon na poluostrvu? Po čemu se situacija na Krimu razlikuje od situacije prije ruske invazije na Ukrajinu? Serhij Mokrušin, voditelj Radio Krym.Realiya, razgovarao je o tome sa krimskim advokatom Edemom Semedljajevim, šefom krimske grupe za ljudska prava Olgom Skripnik i predstavnicom predsjednika Ukrajine na Krimu Tamilom Taševom.

Tri pretresa i jedno hapšenje u sedmici

Ujutro 27. aprila, ruske snage sigurnosti su pretresle domove krimskotatarskih aktivista Barija Barijeva i Edema Ismailova u Sudaku. Prema izvještajima pokreta za ljudska prava "Krimska solidarnost", tokom pretresa zaplijenjeni su telefoni i kompjuterska oprema. Aktivisti su odvedeni u sjedište ruskog FSB-a u okupiranom Simferopolju i pušteni nakon ispitivanja. Dva dana ranije, Okružni sud Bilogirski na Krimu, pod kontrolom Rusije, uhapsio je krimskotatarskog branitelja ljudskih prava Abdurešita Džeparova zbog "neposlušnosti policiji", navodi pokret za ljudska prava "Krimska solidarnost". Odluka je donesena 25. aprila, istog dana kada je Džeparova nakon pretresa privela ruska policija.

Na čijoj si ti strani?

Povod za hapšenje bila je prijava ruskog policajca da je Džeparov, navodno, odbio predati kompjuter snagama sigurnosti tokom pretresa, "oteo ga iz ruku policajca" i rekao da "neće dati kompjuter“, kaže advokat Edem Semedljajev. Ovaj protokol su potpisali svjedoci koji su bili na pretresu.
“Naravno, da shvatite, radi se o ljudima na strani policije. Oni dolaze na pretres zajedno sa policajcima i zato potpisuju sve što im policajci daju”, kaže Edem Semedljajev.
Prema njegovim riječima, nemoguće je zamisliti da se Abdurešit Džeparov ovako ponašao tokom pretresa.

“Ko poznaje Abdurešita Džeparova, naravno, odmah će ove postupke smatrati apsurdnim. On je iskusan branitelj ljudskih prava i neće se tako ponašati tokom pretresa, spreman je, ovo nije prvi pretres u njegovom domu. I sam Abdurešit-aga kaže da je sve ovo nategnuto“, napominje advokat.

Zašto se zatočenici "kriju" od branitelja

O hapšenju branitelja ljudskih prava saznalo se nakon nekoliko sati potrage za njim. Nakon privođenja, rodbina Džeparova i njegov advokat nisu mogli saznati gdje su ga snage sigurnosti odvele.
„Gdje god smo otišli tog dana... U vrijeme dok je on bio u FSB-u, došao sam u FSB, ušao u prostoriju za prijem, a zaposleni su me uvjeravali da ga nema. On je zapravo bio tamo. I nakon što sam otišao da ga tražim u drugim odjeljenjima, u Centru za borbu protiv ekstremizma, u tom trenutku je bio prebačen iz FSB-a u CPE. I takve igre "mačke i miša", kada ni rođaci ni advokati ne znaju gdje se osoba nalazi 12 sati", rekao je Semedljajev o potrazi za Abdurešitom Džeparovim.
Ni tokom pretresa, kao ni tokom suđenja na kojem je Džeparov osuđen na hapšenje, nije imao priliku stupiti u kontakt sa rođacima ili advokatima, kaže Edem Semedljajev.

“Ovo je već razrađena šema od strane službenika FSB-a, Centralne službe sigurnosti i policije, kako ni rođaci ni branitelji ne bi mogli pronaći osobu... To se radi kako bi se sve ove procedure koje smatramo nezakonitim, odnosno, sastavljanje protokola, učešće na ročištu, odvijalebez advokata, bez podrške. Tako da čovjek ostane licem u lice sa cijelim ovim sistemom“, napominje branitelj.
Prilikom pretresa Džeparovu su zaplijenjeni telefoni - njegov, suprugin i kćerkin, tri kompjutera, video rekorder, orden kojim je odlikovan u Ukrajini te notebook.
“Sada razumijem, ako policajci mogu otvoriti ovu opremu, onda će odlučiti da li će tamo nešto pronaći. I da, trenutno nema drugih informacija“, kaže Edem Semedljajev.
Abdurešit Džeparov je poznati branitelj ljudskih prava na Krimu i u inozemstvu. 2014. godine nepoznate osobe u uniformama kidnapirale su njegovog sina Islama Džeparova i nećaka Dževdeta Isljamova. Ruska vlada okupiranog Krima obećala je da će se suprotstaviti talasu prisilnih nestanaka. Stvorena je kontakt grupa u kojoj je bio Džeparov, ali otmice na Krimu nisu prestale.

Sljedeći slučaj je priča Lenije Umerove, koja je u decembru 2022. pokušala doći na Krim da posjeti svog bolesnog oca. Privedena je na rusko-gruzijskoj granici i kažnjena zbog, "kršenja pravila režimske zone". Potom je nasilno odvedena u Vladikavkaz, gdje je 15 dana zadržana u pritvoru zbog navodne "nepokornosti policajcima". Svaki put kada istekne 15 dana hapšenja, policija nađe razlog da sačini novi zapisnik i, shodno tome, novo hapšenje. Posljednja takva "restauracija" hapšenja bila je 27. aprila. Nakon okupacije Krima, Umerova nije uzeo ruski pasoš, a ukrajinski dokument je, citat, "izgubljen" od strane ruskih snaga sigurnosti. 

Administrativno hapšenje kao izgovor

Lenija se drži u pritvoru pod maskom administrativnih procedura. Olga Skripnik, šefica Krimske grupe za ljudska prava, smatra da se radi o grubim kršenjima koja su očigledno politički motivirani progon.
“Nema pravog razloga da zadrže u pritvoru, čak ni prema ruskom zakonodavstvu. Nije prekršila nijednu normu ruskog zakonodavstva. Dakle, svi ovi administrativni razlozi koji se koriste protiv nje su potpuno izmišljeni“, kaže Olga Skripnik.
Skripnik sugerira da se uz pomoć ovih administrativnih hapšenja djevojka drži u zatočeništvu kako bi se dobilo na vremenu i pripremilo krivično gonjenje. Aktivisti za ljudska prava saznali su da su Lenijini rođaci obaviješteni da su službenici FSB-a zaplijenili njen ukrajinski pasoš i sva dokumenta koja je imala.
“Dokumente su oduzeli službenici FSB-a, iako policajci o njoj sastavljaju izvještaje, to ukazuje da je njen slučaj pod nadzorom FSB-a. A FSB se bavi samo krivičnim predmetima. A u slučajevima koji uključuju građane Ukrajine, a Lenija je državljanka Ukrajine, ovi slučajevi su isključivo političke prirode, naprimjer, špijunaža, sabotaža, diskreditacija ruske vojske i drugi tekstovi koji su politički motivirani", napominje aktivistica za ljudska prava. 

Broj "špijuna" se povećao

Nakon invazije na Ukrajinu, u ruskom krivičnom zakonodavstvu se pojavio novi član Zakona - o "diskreditaciji oružanih snaga Ruske Federacije". Prema ovom članu može postojati administrativna i krivična kazna. Ovaj član se često koristio i na okupiranom Krimu, napominje aktivistica za ljudska prava. Najčešće su inkriminirani napisi o špijunaži.
„Optužba može biti bilo šta. Dopisivao se sa nekim u Telegramu ili objavio na društvenoj mreži. Ovo je dovoljno da se osoba optuži kao špijun“, kaže Olga Skripnik.

Mnogi slučajevi su klasificirani kao "tajni" pa stoga branitelji ljudskih prava ne znaju ništa o njima, napominje Skripnik. Osim toga, FSB ima spiskove ljudi koji, prema ruskim sigurnosnim snagama, podržavaju Ukrajinu te organiziraju posjete od vrata do vrata kako bi provjerili te ljude.
“Ove liste su razrađene. Prema mom mišljenju, otvaraju se krivični postupci protiv onih ljudi koji nisu imali vremena otići, jer se plaše da na Krimu postoji ilegalni pokret i pokušavaju ga uništiti. Dakle, ovi slučajevi se nastavljaju i ne prestaju”, rekla je aktivistica za ljudska prava.

Krim nije samo vojna baza

Prema Skripnik, Krim nije samo vojna baza koju Rusija koristi za napade na Ukrajinu, već i zatvor za kidnapirane ljude sa novookupiranih teritorija i ukrajinske ratne zarobljenike. Ako se ukrajinski vojnici drže uglavnom u Sevastopolju, onda se civili drže u Simferopoljskom istražnom zatvoru-2, kaže ona. Prema Skripnik, tamo se nalazi više od stotinu ukrajinskih državljana.
“Prošle godine su mnogi od njih zatvoreni i bez krivičnih djela. Niko nije imao informaciju, čak ni advokat, da se ta osoba nalazi tamo. Krajem prošle godine protiv mnogih od ovih ljudi pokrenuti su krivični postupci na osnovu popularnog članka FSB-a - "čin međunarodnog terorizma" ili "špijunaža" ili "učestvovanje u ilegalnoj oružanoj formaciji". Naprimjer, bataljonu Krimskih Tatara nazvanom po Nomanu Čelebidžikanu, koji Rusija smatra takvom formacijom“, rekla je Olga Skripnik.
"Krim je baza za kršenja velikih razmjera ne samo ljudskih prava, već i ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, uključujući deportaciju djece i druge zločine koje Rusija čini na cijeloj teritoriji Ukrajine", zaključila je Skripnik.

Za šta možete dobiti kaznu ili kaznu

Predstavništvo predsjednika Ukrajine u Republici Krim prati ruske sudske registre i napominje da ruske snage sigurnosti mogu goniti ukrajinske državljane iz različitih razloga. Naprimjer, za ukrajinske pjesme na svadbama, za ukrajinsku zastavu koja visi na zgradi ili za podršku Oružanim snagama Ukrajine.
“Razumijemo da Ruska Federacija, shvaćajući neminovnost ukrajinske kontraofanzive, neminovnost oslobađenja teritorije, počinje pojačavati represiju protiv naših građana, pojačavajući pritisak i praćenje civilnog stanovništva. Nije tajna da je na poluostrvu postavljeno više od 150 vanjskih kamera za nadzor. Dodatne ekipe koje provjeravaju telefone i dokumente, zaustavljaju na ulici, sve to pokazuje da su okupacione uprave veoma zabrinute zbog činjenice da će Krim biti oslobođen, možda u bliskoj budućnosti i povećavaju pritisak na lokalno stanovništvo", rekla je stalna predstavnica ukrajinskog predsjednika Tamila Taševa Krym Realia.

Da li je moguće uticati na Rusiju?

Taševa napominje da je bilo teško uticati na Rusiju prije invazije na Ukrajinu. Nakon invazije, to je postalo gotovo nemoguće. Iako, javno otkrivanje politički motiviranih slučajeva i dalje može zaštititi one koje Rusija proganja od zlostavljanja u zatvorima, smatra Taševa.
“Sve to, u svakom slučaju, mora biti dokumentirano, informacija o tome distribuirana, evidentirana za međunarodne sudove. Predstavništvo se time stalno bavi i obavještava naše međunarodne partnere o tome šta se dešava na Krimu“, kaže Tamila Taševa.

Kome prijeti zatvor nakon deokupacije

Sigurno je da će odgovornost za sve zločine Rusije i njenih saradnika na Krimu doći.
“Ovu odgovornost ne želimo proširiti na široke slojeve stanovništva koji su bili taoci okupacije i rata. Ne trebaju brinuti. I takvim osobama kao što su Šambazov, Talipov, Aksjonov, Konstantinov, svi propagandisti, svi on koji su podrivali ukrajinsku državnost, oni koji su doprinijeli okupacionom režimu, oni koji su prekršili zakletvu, posebno istražitelji, tužitelji, čak i oni advokati koji su sarađivali i davali podršku tužilaštvu u sudskim postupcima, imaju o čemu brinuti. Oni će sigurno biti privedeni pravdi nakon deokupacije”, rekla je Taševa.
Tužilaštvo Krima i Sevastopolja pokrenulo je krivične postupke protiv svih koje je Taševa navela.
„Lično sam podnijla prijavu protiv Talipova jer on organizira uznemiravanje naših građana, uključujući i one koji vode aktivistički, proukrajinski rad. Talipov i svi oni će odgovoriti“, rekla je stalna predstavnica predsjednika Ukrajine na Krimu.

Oprez iznad svega

Taševa savetuje svim proukrajinskim stanovnicima poluostrva da budu oprezni.
“Naš ključni savjet, čak i kada podržavate Ukrajinu i to javno izražavate, budite oprezni, veoma je važan. Čak i kada podižete ukrajinsku zastavu nad kućama na Krimu, treba to učiniti pažljivo, shvatiti da možete biti posmatrani, da možete biti prijavljeni nadležnim okupacionim vlastima na teritoriji poluostrva. Ali to ne znači da se ništa ne treba raditi, jer je to zaista veoma važno“, kaže Tamila Taševa.
Prema zastupnici predsjednika Ukrajine na Krimu, otvorena su 323 slučaja (od 18. aprila) po optužbama za takozvanu "diskreditaciju Ruske Federacije", odnosno, prema članu 20.3.3 Zakona o upravnim prekršajima Rusije. Konkretno, okupacioni sudovi su donijeli 276 nezakonitih odluka kojima su izrečene kazne od 30.000 do 75.000 rubalja. Prema članovima 207.3 i 280.3 Krivičnog zakona Ruske Federacije, na okupiranom Krimu izrečene su dvije nezakonite kazne.