Ruski zakonodavci predlažu zakon o kažnjavanju građana u inostranstvu zbog djelovanja „protiv interesa Rusije“
Dana 26. maja, ruska Državna duma usvojila je u drugom čitanju zakon koji bi omogućio snagama sigurnosti da zamrznu imovinu Rusa koji su napustili zemlju i osuđeni su prema određenim politički motiviranim zakonima. Ova inicijativa je najnoviji korak u proširenoj zakonodavnoj kampanji usmjerenoj prema emigrantima koji su govorili protiv Putinovog režima i rata u Ukrajini. Novaya Gazeta Europe razgovarala je s advokaticom Anastasijom Burakovom kako bi saznala šta bi to značilo u praksi.
Šta bi ovaj zakon značio?
Autori zakona predlažu proširenje Dijela 3 Člana 1.8 Administrativnog zakona kako bi se omogućilo krivično gonjenje Rusa za bilo kakve prekršaje počinjene u inostranstvu za koje ruske vlasti smatraju da su usmjereni „protiv interesa Ruske Federacije“. Ako ga Državna duma usvoji, zakon bi stupio na snagu 1. septembra 2026. godine.
Istovremeno, zakonodavci žele proširiti ovlaštenja za zamrzavanje imovine mimo pravnih lica kako bi uključili i privatna lica - naprimjer, zbog neplaćanja kazni na vrijeme. Osim toga, amandmani bi omogućili snagama sigurnosti da zaplijene ličnu imovinu i dokumente bez potpisa vlasnika ako se ta osoba nalazi izvan Rusije, a istražitelji tvrde da je dobijanje njihovog potpisa nemoguće.
Objašnjenje koje prati zakon navodi da je, zbog tekuće ruske "specijalne vojne operacije", došlo do "povećanja broja slučajeva ruskih građana koji borave na teritoriji stranih država i učestvuju u javnim akcijama usmjerenim protiv temelja ustavnog poretka i sigurnosti Ruske Federacije".
Inicijativa se uklapa u širi obrazac pooštravanja zakonodavstva usmjerenog na Ruse koji su napustili zemlju nakon potpune invazije na Ukrajinu. Posljednjih godina, vlasti su agresivno proširile korištenje suđenja u odsustvu po optužbama za širenje "dezinformacija" o vojsci, "diskreditaciju" oružanih snaga, učešće u "nepoželjnim" organizacijama (kao što je Novaya Gazeta Europe) i kršenje zakona zemlje o "stranim agentima". Zvaničnici su, također, iznijeli prijedloge da se Rusima osuđenim u odsustvu zabrani pristup vladinim uslugama na internetu i da se spriječi da oni koji se vrate u Rusiju rade u državnim kompanijama.
Spisak administrativnih zakona prema kojima će vlasti moći krivično goniti Ruse koji žive u inostranstvu uključuje:
„Širenje dezinformacija“ i „zloupotreba slobode medija“
Distribucija zabranjenog sadržaja na internetu
Javno izjednačavanje postupaka SSSR-a s postupcima nacističke Njemačke
Distribucija „ekstremističkih“ materijala
Učešće u aktivnostima „nepoželjne“ organizacije
Kako bi ovo moglo funkcionirati u praksi?
Advokatica Anastasia Burakova, koja je osnovala projekat Kovcheg za podršku Rusima koji se protive ratu u inostranstvu, izjavila je za Novaya Gazeta Europe da je svrha zakona više zastrašivanje nego bilo kakva fundamentalna promjena u načinu primjene zakona.
„Šta je novo u vezi s ovom odredbom? Činjenica da ne postoji minimalni prag na kojem dug ili novčana kazna u krivičnom postupku pokreću zamrzavanje imovine“, rekla je Burakova. „Čak i ranije ove godine, ali prije ovog zakona, već je bila prilično čudna ideja da bilo ko u javnosti – ko radi na građanskim projektima ili u nezavisnim medijima - i dalje ima imovinu u Rusiji“.
Prema Burakovoj, već je na snazi pravilo prema kojem, ako se pokrene krivični postupak, sudovi gotovo automatski odobravaju zahtjeve za zamrzavanje imovine, što onemogućava registraciju automobila ili stana ili korištenje bankovnih računa. Što se tiče presuda o upravnim prekršajima i novčanih kazni, ona napominje da su sudski izvršitelji već mogli nametnuti ograničenja putem izvršnog postupka.
„To ne znači da će sada sve biti prodato ili oduzeto od svih kao nešto što se podrazumijeva“, objasnila je. „Ako se protiv vas pokrene krivični postupak, vaša imovina i računi će biti zamrznuti bez obzira na sve. Što se tiče administrativnih slučajeva, kazne prema navedenim zakonima su već dovoljno velike da bi sudski izvršitelji mogli ionako nametnuti zamrzavanje imovine“.