Ruski špijuni – jedan od instrumenata uticaja na Zapadnom Balkanu

Grupa bivših ministara zemalja Zapadnog Balkana i Slovenije uputila je pismo evropskim institucijama i NATO-u tražeći od njih da pokrenu „politički dijalog sa svim političkim i društvenim akterima u Crnoj Gori“. Među potpisnicima pisma je i bivša hrvatska potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, koja je podsjetila na scenarije iz 90-ih. „Ulozi su veoma veliki“, kaže Pusić, „ova situacija je veoma zabrinjavajući sukob koji bi mogao dovesti do sukoba između Ruske Federacije i Evropske unije“.

Situacija u Crnoj Gori se zahuktala u septembru kada je policija nasilno ugušila patriotske demonstracije koje su kulminirale s ciljem zaustavljanja imenovanja novog patrijarha pravoslavne crkve, postavljenog iz Beograda. Ceremonija je održana u istorijskom gradu Cetinju, koji je nekada bio glavni grad nezavisne Crne Gore.

Posljednjih mjeseci, pa i godina, izbijali su nasilni sukobi oko vjerskih pitanja. A tenzije između proruske i patriotske komponente u Crnoj Gori se nastavljaju.

Još 2016. godine osujećen je državni udar u koji su bili uključeni ruski obavještajci kako bi spriječili ulazak Crne Gore u NATO. Identifikovana su dva agenta Glavne uprave ruske obavještajne službe (GRU), Eduard Širokov i Vladimir Popov. Obojica su osuđeni u odsustvu u maju 2019.

Ubrzo je uslijedila velika napetost na granici Srbije i Kosova, gde je došlo do nagomilavanja vojnih snaga. I ovdje geopolitika signalizira iskre između proruskih i prozapadnih snaga.

A aktivnost ruskih špijunskih službi na Balkanu poslednjih godina bila je intenzivna.

U martu 2021. bugarske vlasti su objavile da su otkrile rusku špijunsku mrežu koja je prikupljala informacije o NATO, CIA, Ukrajini i sukobu u Nagorno-Karabahu. Vojni sud u Sofiji odlučio je zadržati pet članova mreže u pritvoru. Šesti je pušten uz kauciju nakon saradnje sa vlastima. Osim toga, Bugarska je protjerala dvojicu ruskih diplomata, optužujući ih da su špijunirali u vezi sa slučajem.

"Ono što vidimo u Bugarskoj je obrazac ruskog ponašanja u kojem pokušavaju da potkopaju naše demokratske institucije, pokušavaju se miješati u unutrašnju politiku i jačaju u domenu obavještajnih službi", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Bugarska se pridružila NATO-u 2004., a EU 2007. Proteklih godina je protjerala nekoliko ruskih diplomata zbog navodne špijunaže, koja je uključivala i prikupljanje informacija o broju američkih vojnika u zemlji.

Moskva nastavlja vršiti snažan uticaj na unutrašnje poslove i obavještajne agencije. Dva ruska diplomata osumnjičena za špijuniranje bugarske vojske 24. septembra 2020. proglašena su za persone non grata.

U januaru 2020. deportovana su dvojica ruskih diplomata, iako se Anatolij Markov, tadašnji ruski ambasador, požalio da nije bio zvanično obaviješten o optužbama.

Ranije, u septembru 2019., Nikolaj Malinov, vođa proruske nevladine organizacije Rusofilski nacionalni pokret, optužen je za špijunažu. U isto vrijeme, bivšem visokom ruskom obavještajcu Leonidu Rešetnjikovu zabranjen je ulazak u Bugarsku.

Još jedan prethodni slučaj koji se odnosio na Rusiju bilo je trovanje trgovca vatrenim oružjem Emiliana Gebreva, navodno sa agentom Novichokom u aprilu 2015. godine, iako to nikada nije potvrđeno. Pitanje na koje do danas nema odgovora.

U tom slučaju osumnjičena su trojica ruskih državljana, koji su u Bugarsku ušli pod lažnim imenima i sa falsifikovanim dokumentima, ali je u septembru 2020. Gebrev tvrdio da su njegove sonde nestale iz laboratorije za verifikaciju i analizu hemijskog oružja u Finskoj. Tužilaštvo se tada ogradilo od slučaja.

U julu 2018. Grčka je protjerala dvojicu ruskih diplomata optuženih za pokušaj potkopavanja historijskog sporazuma između Atine i Skoplja o okončanju višedecenijskih sporova oko imena. Grčka vlada ih je optužila za "miješanje", tačnije za podsticanje protivljenja sporazumu, potpisanom ranije te godine, ohrabrujući nacionalističke proteste protiv njega.

Istovremeno, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev uperio je prst u grčko-ruskog biznismena, jer je plaćao makedonskim slovenskim nacionalistima da napadnu Prespanski sporazum.

Sporazum između Grčke i Makedonije otvorio je Skoplju vrata za ulazak u NATO. Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev osudio je činjenicu da su "grčki biznismeni" naklonjeni Rusiji platili nekim grupama Makedonaca da počine akte nasilja povodom referenduma o sporazumu.

Moskovski agenti se ne šale čak ni sa najodanijim saveznicima. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u septembru 2019. godine potvrdio postojanje video snimka na kojem ruski potpukovnik Georgij Kleban menja novac za poverljive dokumente sa zvaničnikom Ministarstva odbrane Srbije.

Srbijanski predsjednik je naveo da je identificirao još deset kontakata između ruskih agenata i srpskih zvaničnika.

U jednoj od posljednjih epizoda, u junu 2021. godine, albanski mediji objavili su da su dvojica ruskih državljana, Georg Budanov i Vladislav Čerkasov, pod istragom Tužilaštva Tirane zbog sumnji u vezi sa ruskom špijunažom. Istražitelji svoju aktivnost povezuju sa "Defender Europe", jednom od najvećih vojnih vježbi NATO-a u Evropi.

Moskva vidi Zapadni Balkan kao krhku granicu Evropske unije i mobilizira svoju mrežu agenata kako bi spriječila ili barem usporila proces pridruživanja zemalja ovog područja NATO-u i pridruživanja. Za razliku od drugih područja, na Balkanu Rusija ne može vojno intervenirati.

Zato Moskva pridaje veliki značaj situaciji u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, nastojeći izvršiti značajan uticaj na dešavanja u Srbiji, dijelu Bosne i Hercegovine, Makedoniji i Crnoj Gori u kojem Srbi dominiraju. Zbog istorijskih i kulturnih odnosa, za ove zemlje se kaže da su najizloženije ruskom pritisku.

Ljudska mreža špijunaže, vezanih doušnika i moskovskih i ruskih agenata samo je jedno od oruđa za proširenje sfere uticaja Kremlja na Zapadni Balkan.

Prije izvesnog vremena, govoreći o pregovorima Srbije sa EU o članstvu, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je izgovorio ne tako prikrivenu prijetnju: „Najvažnije je da, razvijajući svoje veze sa potencijalnim članicama, EU odustane od apsolutno štetne i destruktivne logike prisiljavanja da naprave izbor: ili sa Rusijom ili sa EU. Kao što znamo, ovaj ultimatum je već doveo do duboke krize ukrajinske državnosti…”

Region Zapadnog Balkana je sada mjesto gdje se odvija hibridni rat između Rusije i Zapada, bez uključivanja vojnih trupa.

Iako većinu ovih operacija vodi GRU, Glavna uprava za informacije, koja je obavještajna služba Oružanih snaga Rusije sa svojim specijalnim snagama. GRU je osnovao Lenjin 1918.