Ruske rakete pogodile  cijelu ekonomiju Ukrajine. Hoće li biznis preživjeti?

Generalno, kako kaže čelnik Narodne banke, od oktobra 2022. godine, kada je Rusija počela izvoditi masovne raketne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, pojavio se novi makroekonomski faktor - broj raketnih napada i broj raketa ispaljenih na infrastrukturne ciljeve u Ukrajini.

Ovaj faktor koštao je ukrajinsku ekonomiju najmanje četiri posto pada od oktobra do decembra 2022. Kako primećuje Pišnji, pad ukrajinskog BDP-a u četvrtom kvartalu prošle godine dostigao je 35 posto, uprkos činjenici da je ukupna godišnja cifra malo premašila 30 posto.

Tokom granatiranja značajno su porasli poslovni gubici i rashodi, a raspoloženje se naglo pogoršalo. Istovremeno, kao i na frontu, postojalo je shvatanje da će rat trajati i da se "još mora živjeti za pobjedu".

 

Kako ukrajinska ekonomija i biznis stoje početkom 2023. i kako mogu preživjeti?

 

Šta je promijenilo granatiranje?

 

Prema anketama koje je NBU provodio mjesečno, u januaru 2023. indeks očekivanja poslovne aktivnosti pao je na 37,5 bodova. Još u decembru je bio 5 bodova veći. I oba ova broja su znatno ispod 50 poena koji ukazuju na to da su kompanije optimistične u pogledu svoje budućnosti.

„Nestašica električne energije, uništavanje preduzeća i infrastrukture, poremećaj logistike, smanjenje ponude roba/usluga, povećanje troškova proizvodnje, kao i niska solventnost stanovništva i dalje značajno utiču na ekonomska aktivnost preduzeća i njihova očekivanja“, objašnjavaju u Narodnoj banci razloge lošeg poslovnog raspoloženja.

Istovremeno, učesnici istraživanja očekuju da će se smanjenje obima proizvodnje, kao i obima novih narudžbi i prometa nastaviti i u budućnosti.

Isptianici govore i o povećanju cijena i tarifa za vlastite proizvode i usluge zbog povećanja nabavnih cijena i cijena izvođača.

Trgovačka preduzeća imaju najpesimističnije stavove, iako su bila među najoptimističnijim od početka rata.  

Kompanije koje su dio Evropskog poslovnog udruženja (EBA), a riječ je uglavnom o velikim preduzećima sa stranim ulaganjima, imaju lošija očekivanja.

Prema rezultatima 2022. godine, većina kompanija – 83 posto - bilježi pad prihoda u dolarima. Samo šest posto ispitanika je izjavilo da nije došlo do promjene, a još 11 posto je čak imalo povećanje.

„Ovaj rezultat se pokazao potpuno suprotnim od predratnih prognoza i poslovnih očekivanja: prije pune invazije, 83 posto kompanija Evropskog poslovnog udruženja očekivalo je pozitivnu dinamiku svog poslovnog razvoja u 2022. godini. Prema rezultatima godine, 83 postoje imalo pad", napominju u EVA.

Također ukazuju da se u odnosu na oktobar, kada su počeli masovni ruski raketni napadi, broj kompanija koje su osjetile uticaj raketnih napada na svoje aktivnosti skoro udvostručio - sa 47 na 89 posto. Odnosno, ako je svaka druga kompanija osjetila rusko granatiranje u jesen, sada je to devet od deset.

„Rusko granatiranje dovodi do prekida radnih procesa, smanjenja broja produktivnih sati, poteškoća u planiranju, gomilanja umora zaposlenih, povećanja troškova zbog upotrebe generatora“, navode negativne posljedice raketnih udara za poslovanje u EVA.

Naprimjer, kako je rekao čelnik Nestle Ukraine Alessandro Zanelli, kompanija je opremila svoja preduzeća u Ukrajini posebnim skloništima u kojima radnici mogu biti sigurni tokom granatiranja, a objekte je opremila i dodatnim izvorima energije na solarnim panelima, potrošivši 25 miliona dolara.

Generalni direktor investicione kompanije Dragon Capital Tomas Fiala rekao je da je samo dva miliona dolara potrošeno na generatore za komercijalne objekte koji su dio interesa kompanije.

Općenito, prema EVA-i, prekidi u opskrbi energijom trenutno vode na anti-rejting listi trenutnih poslovnih izazova. Osim toga, kompanije se žale na prekide u komunikaciji i Internetu i imaju problema sa rezervacijama zaposlenih i odlaskom u inozemstvo, trenutno 88 posto kompanija ima mobilisane zaposlene.

Međutim, i pored svih poteškoća, više od polovine kompanija koje su sudjelovale u EVA istraživanju – 54 posto - radi punim kapacitetom, dok 46 posto radi sa ograničenjima (uglavnom geografskim). Istovremeno, gubici kompanija su prilično visoki: 32 posto prijavljuje gubitke do milion dolara, 36 posto gubitke u rasponu od jedan do 10 miliona dolara, 16 posto  gubitke veće od 10 miliona dolara.  

Oni kojima je bolje nego ostalima

 

U sjeni ogromnih problema realne ekonomije Ukrajine tokom rata, poseban "slučaj" je IT industrija, koja je trenutno jedina u ukrajinskoj ekonomiji koja na kraju prve godine rata povećava izvoz i prihode.

Prema udruženju IT Ukrajina, do kraja 2022. godine IT industrija je osigurala 7,34 milijarde dolara u stranoj valuti, a obim izvoza ove industrije povećan je za 400 miliona dolara u odnosu na predratnu 2021. godinu.

„Za izvozni IT sektor ovakvi pokazatelji su bili očekivani, jer kompanije uspješno provode mjere za podršku kontinuitetu poslovanja i stvaraju uslove za siguran rad IT stručnjaka“, kaže Kostjantin Vasjuk, izvršni direktor IT Ukrajine.

Osnivač i direktor SoftServea, Taras Kitsmej, kaže da je jedna od tajni uspjeha ispravna procjena rizika i izrada planova kontinuiteta poslovanja.

Njegova kompanija osigurala je preseljenje 1.600 porodica zaposlenih u inozemstvo, a još 2.500 porodica na zapad Ukrajine.

Između ostalih razloga, predstavnik IT industrije navodi činjenicu da radi za globalna tržišta, što je postalo prednost tokom rata u Ukrajini.

Osim toga, industrija je, zapravo, virtuelna - svi procesi - od zapošljavanja do upravljanja projektima, ispunjavanja narudžbi i isplate naknade odvijaju se na Internetu.

Čak i tokom rata, industrija je porasla za šest posto i uplatila je 32 milijarde ukrajinskih grivni poreza u budžet – 16 posto više nego u predratnoj 2021.  

Niko nije očekivao "rat sa transformatorima", kaže generalni direktor snabdjevača energijom YASNO Sergej Kovalenko. No, nekoliko mjeseci prije kraja 2022. godine, 75 posto ukrajinskih termoelektrana je uništeno ili oštećeno ruskim raketnim napadima, a pored problema sa proizvodnjom, sistem za prenos električne energije pretrpio je značajne gubitke.

"Lično sam vjerovao da ćemo negdje od kraja marta do početka aprila (2023.), kada se završi zima i smanji potrošnja, doći do balansa (u energetskom sistemu - prim. aut.). Trenutno nisam siguran o to, jer obnova proizvodnih objekata – nisu mjeseci, to mogu biti godine“, kaže predstavnik energetskog biznisa.

Sergej Kovalenko savetuje preduzećima da istovremeno sa poboljšanjem energetske efikasnosti grade svoj sistem energetske autonomije i da ne očekuju kada će nacionalni sistem biti obnovljen. Pogotovo jer je malo vjerovatno da će biti vraćen u predratni oblik.

On, također, savjetuje kompanijama i preduzećima da razmotre mogućnost uvoza električne energije iz EU. Da, kaže on, zaista je više nego dva puta skuplji od onog koji se proizvodi u Ukrajini (a koji trenutno nedostaje svim potrošačima). Ali isto tako je otprilike duplo jeftiniji od onog koji se proizvodi na agregatima.

Kako su izračunali u Narodnoj banci, osim što nestašica struje dovodi do smanjenja i povećanja troškova proizvodnje, „ekonomija na generatorima“ stimulira i uvoz – prije svega naftnih derivata pa samim tim vrši pritisak na tečaj grivne.

Gubici od toga mogu biti dvije do četiri milijarde dolara. I generalno, u 2023. nestašica električne energije može koštati ukrajinski BDP od dva do 3,6 procentnih poena. Istovremeno, kako predviđa Narodna banka Ukrajine, "deficit električne energije će se osjetiti čak i 2024. godine". Ovo je blagi nagovještaj da je malo vjerovatno da će problem nestati 2023.  

 

Maraton-2023.

 

Generalno, prema upravo objavljenoj prognozi Narodne banke, ukrajinska privreda ima šanse da raste u 2023. godini, ali "marginalno" - za 0,3 posto(nakon pada za više od 30 posto u 2022.). Istovremeno, inflacija bi, također, trebala usporiti na 18,7 posto (sa 26 posto u prvoj godini rata).

Glavna stvar na koju Narodna banka računa je izdržljivost stanovništva i privrede.

"Poslovanje i stanovništvo pokazali su visok nivo prilagodljivosti 2022. godine. Ovaj faktor će podržati ekonomiju u budućnosti. Međutim, visoki sigurnosni rizici i dalje će ograničavati privrednu aktivnost 2023. godine, a nedostatak električne energije će se osjetiti i 2024. godine", predviđa NBU.

Generalni direktor Dragon Capitala Tomas Fiala, također, kaže da je upravo ukrajinska izdržljivost jedan od  presudnih faktora koji je doveo do toga da je u prvoj godini rata ukrajinska privreda pala "samo" za 30 posto, jer su prognoze neposredno nakon ruske invazije bile mnogo gore. Međutim, analitičari te investicione kompanije smatraju da u 2023. neće biti rasta i predviđaju pad BDP-a za pet posto.

"Očekujemo da će se vruća faza rata nastaviti do jeseni ove godine, a tek u četvrtom kvartalu doći će do usporavanja neprijatelja. Ova prognoza, također, pretpostavlja da će problemi sa strujom trajati skoro cijelu godinu “, rekao je čelnik investicione kompanije.

S obzirom na to da neće doći do brzih pozitivnih promjena u situaciji na frontu i u energetici, šta će, osim izdržljivosti, pomoći Ukrajincima da izdrže do pobjede?

Narodna banka kaže da je ključni faktor koji će omogućiti ukrajinskoj ekonomiji da ostane na površini do kraja rata međunarodna podrška.

U budžetu za 2023. Vlada je predvidjela da će međunarodna podrška iznositi 38 milijardi dolara.

"Je li ova cifra velika? Fantastična je", kaže šef NBU. "Ali ako je uporedite sa činjenicom da je 2022. iznos međunarodne podrške zapravo iznosio 32 milijarde dolara, to se ne čini nedostižnim."

Da li je Ukrajina spremna za dugi maraton?

 

Uz međunarodnu pomoć - da, kaže Rostislav Šurma, zamjenik šefa OP-a, koji nadgleda ekonomska kretanja.

"Ako se pruži odgovarajuća finansijska pomoć, onda ćemo tehnički sa stanovišta budžeta, platnog bilansa, kursa vjerovatno moći izdržati uz podršku donatora. Ali moramo shvatiti da svaki mjesec rata pokreće određene nepovratne procese, što prvenstveno dovodi do povezivanja sa ljudskim kapitalom. Kada se rat oduži, bit će nam mnogo teže početi kasnije."