07.04.2023.

Ruska ekonomija se počela raspadati. Hoće li to natjerati Moskvu da okonča rat? 

Budžetu počinju nedostajati sredstva, investicije se smanjuju, a produktivnost rada pada, piše Wall Street Journal o trenutnom stanju ruske ekonomije.

Čak i prije godinu dana, kada je Rusija napala Ukrajinu, sve je bilo potpuno drugačije, prvenstveno zahvaljujući visokim cijenama energenata. Sada je situacija komplikovanija.
U drugoj godini rata protiv Ukrajine, Rusiji se sve više uvode sankcije Zapada, padaju prihodi ruskog budžeta, a ekonomija je značajno usporila – i taj trend neće biti kratkog vijeka, smatraju autori vodećeg američkog poslovnog magazina.

Nafta, gas i društveni ugovor

Razlog je taj što su glavni artikli ruskog izvoza, gas i nafta, izgubili svoje glavne kupce. Samo od novembra prošle godine ruska rublja je izgubila 20 posto vrijednosti. Nema dovoljno radnika,  mladi ljudi ili idu na front ili bježe iz zemlje da ne bi bili mobilizirani. Ovo nisu najbolja vremena za investicije u Rusiji.
„Ruska ekonomija je ušla u dugoročni pad“, predviđa Aleksandra Prokopenko, bivša uposlenica Centralne banke Rusije koja je napustila zemlju ubrzo nakon invazije na Ukrajinu.
Istovremeno, kako navodi WSJ, trenutno nema znakova da bi kratkoročno ekonomski problemi mogli uticati na sposobnost Rusije da nastavi rat protiv Ukrajine. Ali pad budžetskih prihoda i potreba da se održi ogromna vojna potrošnja znače da su subvencije i druga socijalna potrošnja, koji su bili u srcu Putinovog društvenog ugovora sa stanovništvom, ugroženi.
"Slijedeće godine neće biti novca", rekao je nedavno ruski milijarder Oleg Deripaska. "Bit će nam potrebni strani investitori."
U godini rata Rusija je izgubila kupce na njoj najbližem evropskom tržištu, a zapadni investitori odlaze iz Rusije. Moskva se sve više oslanja na Kinu, a počinje se ostvarivati dugogodišnji strah da će Rusija jednog dana postati kineska kolonija.

„Uprkos kratkoročnoj stabilnosti Rusije, slika budućnosti je prilično sumorna: Moskva će postati sve introvertnija i previše zavisna od Kine“, kaže Marija Šagina, viši saradnik na Institutu za strateške studije u Londonu.

Opklada nije uspjela

Veliki dio tih sumornih prognoza proizilazi iz Putinove prošlogodišnje opklade da bi mogao iskoristiti ruske zalihe energije da obuzda zapadnu podršku Ukrajini. Umjesto toga, evropske vlade su brzo počele tražiti druge izvore nafte i plina, a nikako nisu smanjile svoju podršku Kijevu.
Trenutno je lavovski udio toka ruskog gasa u Evropu zaustavljen, a cijene su, nakon naglog skoka, naknadno jednako naglo pale. 
Sada će Moskva smanjiti proizvodnju nafte za pet posto, a ruska nafta se prodaje na svjetskim tržištima uz značajne popuste.
Kao rezultat toga, u prva dva mjeseca ove godine prihodi budžeta od izvoza energenata prepolovljeni su u odnosu na prošlu godinu. I budžetski deficit se povećao - u januaru-februaru već je iznosio 34 milijarde dolara ili 1,5 posto ukupnog BDP-a zemlje. Da bi pokrila nedostatak sredstava, vlada mora sve više posezati za rezervama " Fonda budućih generacija“, koji je u Rusiji antikrizni tampon.
Međutim, Fond i dalje ima dovoljno novca, iako je tokom rata smanjen za 28 milijardi dolara i dalje ima 147 milijardi.
Ruske vlasti priznaju poteškoće, ali uvjeravaju da će se privreda brzo prilagoditi izazovima. A predsjednik Vladimir Putin kaže da se vlada efikasno suprotstavlja prijetnjama ruskoj ekonomiji.
Ali tokom godina koliko je Putin bio na vlasti u Rusiji, prihodi od visokih cijena nafte i gasa bili su osnova društvenog ugovora o neučestvovanju stanovništva u političkom životu i protestima u zamjenu za viši životni standard.
Međutim, u januaru i februaru ove godine poreski prihodi od industrije nafte i gasa, koji čine skoro polovinu svih prihoda ruskog budžeta, pali su za 46 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je državna potrošnja skočila za više od 50 posto.
Prema procjenama analitičara, cijena nafte, koja bi održala ravnotežu u ruskom budžetu, trenutno je veća od 100 dolara po barelu, jer troškovi rata opterećuju budžet.

Istovremeno, u februaru se cijena ruske nafte kretala od 49,56 do 80 dolara za barel.

Kao u SSSR-u

Činjenicu da prihodi od izvoza padaju, situacija na tržištu rada se pogoršava, a intenzivni budžetski rashodi povećavaju rizik od inflacije, već je prepoznala i ruska Centralna banka.
Tamo situaciju sa "zamjenom uvoza", također, ocjenjuju kao "obrnutu industrijalizaciju", pod pretpostavkom da će sankcije zapadnim tehnologijama, od kojih su mnoge posebno korištene u eksploataciji energetskih resursa, prisiliti Rusiju da pređe na manje napredne tehnologije. 
„To je pomalo kao povratak u Sovjetski Savez, kada se sve radilo ručno“, kaže Vasil Astrov, ekonomista sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. 
Sada, kao i u sovjetskim vremenima, lavovski udio industrijske proizvodnje povezan je sa ratom, pogoni i tvornice preorijentirani su na proizvodnju oružja i granata.
I dok je zvanična statistika vojne proizvodnje nedostupna, stavka "obrađeni metalni proizvodi", za koji analitičari vjeruju da uključuje oružje i municiju, porastao je za sedam posto u protekloj godini. Proizvodnja računara, elektronike i optike, koja je povezana i sa vojnim proizvodima, porasla je za dva posto tokom  godine, ali za 41 posto samo u periodu od novembra do decembra. Poređenja radi: proizvodnja automobila za 2022. smanjena je za 45 posto.
Generalno, Rusija je uspjela izbjeći najgore prognoze o padu privrede od 10-15 posto - zahvaljujući visokim cijenama energenata (evropska zabrana ruske nafte koja se isporučuje morem stupila je na snagu tek u decembru 2022., a na naftne derivate - u februaru 2023.), njen BDP je smanjen za samo 2,1 posto.
Ali na neki način vojna proizvodnja skriva probleme u ekonomiji.
"To nije pravi, produktivni rast. To nije ono što razvija ekonomiju", kaže Aleksandra Prokopenko, bivša uposlenica ruske Centralne banke.
Za ovu godinu većina analitičara predviđa dalji pad ruske ekonomije, iako neki, uključujući MMF, predviđaju čak i mali porast.
Ali generalno gledano, putanja ruskog BDP-a ide naniže, a do 2027. bi mogao biti 7 posto manji nego što je predviđeno predratnim prognozama.
„Gubitak ljudskog kapitala, izolacija od globalnih finansijskih tržišta, otežan pristup najnovijim tehnologijama zaustavit će rusku ekonomiju“, kaže MMF.