22.06.2022.

Rusija uništava ukrajinsku poljoprivrednu infrastrukturu 

Rusija cilja na ključnu poljoprivrednu infrastrukturu širom Ukrajine, uključujući silose za žito, željeznice, skladišta hrane i luke. Od kraja februara, Ukrajina isporučuje poljoprivredni izvoz željezničkim, cestovnim i riječnim rutama, malim dijelom svojih prethodnih kapaciteta koje je imala prije blokade morskih luka. Desetine miliona tona poljoprivrednih proizvoda blokirane su u lučkim gradovima, alternativni izvozni putevi suočavaju se s uskim grlima u susjednim državama, a ukrajinski farmeri brzo ostaju bez skladišta za požnjeveno žito.
Skladište hrane Brovary
Rusija koristi prednosti uskih grla u transportu uzrokovanih blokadama luka kako bi ciljala ukrajinska skladišta hrane. Prema ukrajinskom Ministarstvu odbrane, ruske snage su napale silose za žito širom zemlje i ukrale oko 400.000-500.000 metričkih tona žitarica iz okupiranih regiona, kako bi povećale rusku konkurentsku prednost na izvoznom tržištu.
Nedavno je Rusija uništila jedno od najvećih skladišta hrane u Evropi u Brovaryma, otprilike 19 kilometara sjeveroistočno od glavnog grada Ukrajine Kijeva. Gradonačelnik Brovaryma je u izjavi za javnost naveo da su sve prodavnice prehrambenih proizvoda u gradu napadnute istog dana. Gradonačelnik je rekao: „Nije bila nesreća. Bilo je namjerno. Uništeno je cijelo skladište hrane i 50.000 tona hrane”.
Napad je prvi put prijavljen 12. marta 2022. godine, a vjerovatno se dogodio u isto vrijeme kada je ruski konvoj dug više od 40 kilometara prebačen prema Kijevu, nakon što je bio u zastoju sedmicu dana. Ovo sugerira da je napad na skladište hrane u Brovaryma bio dio pokušaja da se Kijevu smanji pristup vitalnim prodavnicama hrane, dok su ruske snage pokušavale zauzeti grad. Rusija je, također, primjenila ovu strategiju protiv lučkog grada Mariupolja, gde su građani bili primorani prikupljati kišnicu i ostali su bez zaliha hrane tokom višemjesečne opsade.
Satelitski snimci visoke rezolucije napravljeni 15. marta 2022. pokazuju da je jedno od dva velika skladišna objekta pretrpjelo katastrofalna oštećenja, sa djelimično urušenim krovom i dimom koji se diže od tinjajućih požara. U okolnim stambenim područjima nije uočena značajna šteta, što ukazuje na to da su ruske snage namjerno gađale skladište. 
Primjetno je da vanjski zidovi još uvijek stoje, a čini se da na okolnim cestama ima malo ili nimalo krhotina, kolateralna šteta na susjednim zgradama ili šteta na susjednim lakim industrijskim zgradama ili civilnim stambenim zgradama – sve se to očekivalo od granatiranja velikim bombama i eksplozijama. Osim toga, na snimcima nisu bili vidljivi nikakvi veliki krateri. Ovo sugerira, ali nije konačan zaključak, da se radilo o preciznom udaru municije iz zraka, ili o zemaljskom napadu koji je izazvao unutrašnje požare i izazvao naknadno urušavanje krova. Objekat ostaje djelimično u funkciji.
Čugujevski željeznički most
Čini se da Rusija sistematski uništava ključnu transportnu infrastrukturu Ukrajine – vitalnu za poljoprivredne proizvode, humanitarnu pomoć i evakuacije i druge zalihe za spašavanje života. Osim što cilja na lučke gradove kako bi prekinula mogućnost Ukrajine da izvozi poljoprivredne proizvode, Rusija je ciljala na ukrajinsku željezničku infrastrukturu i elektrane koje održavaju vozove. Invazija je, također, dovela do toga da ukrajinske snage unište mostove unutar svoje zemlje kako bi spriječile Rusiju da snabdijeva njihove trupe i usporile napredovanje ruskih snaga prema ciljanim gradovima.
Čugujevski željeznički most, otprilike 2,4 kilometra južno od grada Čuhuiva, primjer je jednog takvog pojasa spasa uništenog od početka rata; da li su ovaj most uništile ruske ili ukrajinske snage nije jasno. Smješten otprilike 37 kilometara jugoistočno od Harkova, drugog po veličini grada u Ukrajini, željeznički most je važan transportni put u jednom od poljoprivredno i industrijski najproduktivnijih regijona u zemlji.
Satelitski snimci visoke rezolucije napravljeni 13. marta 2022. pokazuju da su tri od šest raspona mosta djelimično srušena očiglednim eksplozijama na tri potporna stuba, što je most učinilo neupotrebljivim. Minimalna kolateralna šteta ili krateri bombi su očigledni na slici, što sugerira da je šteta uzrokovana postavljenim eksplozivom, a ne artiljerijskim, raketnim ili bombaškim napadima.
Harkovska oblast je najveći regionalni proizvođač pšenice u Ukrajini, sa osam posto domaće proizvodnje. Saobraćajna infrastruktura u ovoj regiji je ključna za kretanje zaliha žitarica unutar zemlje i prema lučkim gradovima. Oštećenje ovog mosta u potpunosti prekida željeznički pristup ovoj lokaciji u oba smjera, dodatno ograničavajući mogućnosti ukrajinskih poljoprivrednika da prevoze svoju robu širom zemlje ili da je izvoze.
Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu procjenjuje da će se još osam do 13 miliona ljudi suočiti sa pothranjenošću od 2022. do 2023. ako ukrajinski izvoz žitarica ne bude deblokiran kako unutar Ukrajine, tako i prema inozemstvu. Ukoliko se ruski rat u Ukrajini brzo ne zaustavi, kontinuirani napadi na ukrajinsku poljoprivrednu proizvodnju ne samo da će pogoršati nesigurnost snabdijevanja hranom u Ukrajini, već će i pogoršati stanje sa snabdijevanjem hranom širom svijeta.