17.11.2022.

Rusija regrutuje avganistanske komandose obučene u SAD za Ukrajinu

Bivši avganistanski generali kažu za AP da Rusija regrutuje trupe obučene u SAD-u koje su pobjegle u Iran nakon što su talibani preuzeli vlast za rat u Ukrajini.
Vojnike afganistanskih specijalnih snaga koji su se borili uz američke trupe, a zatim pobjegli u Iran nakon haotičnog povlačenja Sjedinjenih Država iz Afganistana prošle godine, ruska vojska sada regrutuje da se bore u Ukrajini, izvijestila je novinska agencija Associated Press.
 
Tri bivša avganistanska generala rekla su za AP da Rusi žele privući hiljade bivših elitnih avganistanskih komandosa u "legiju stranaca" nudeći stalnu platu od 1.500 dolara mjesečno i obećavajući sigurno utočište za njih i njihove porodice, kako bi mogli izbjeći deportaciju, koja bi za mnoge od ovih ljudi značila smrtnu presudu  od strane talibanskog režima.
“Oni se ne žele boriti – ali nemaju izbora”, rekao je jedan od generala Abdul Raof Arghandiwal, dodajući da desetak komandosa u Iranu sa kojima je razmjenjivao poruke najviše strahuje od deportacije.
“Pitaju me: ‘Daj mi rješenje? Šta da radimo? Ako se vratimo u Afganistan, talibani će nas ubiti.”
Arghandiwal je rekao da regrutaciju vodi ruska plaćenička grupa Wagner Group.
Drugi general, Hibatullah Alizai, posljednji zapovjednik avganistanske vojske prije nego što su talibani preuzeli vlast, rekao je da napore pomaže i bivši komandant avganistanskih specijalnih snaga, koji je živio u Rusiji i govori jezik.
Rusko regrutovanje uslijedilo je nakon višemjesečnih upozorenja američkih vojnika koji su se borili s avganistanskim specijalnim snagama da ih talibani namjeravaju ubiti i da bi se mogli pridružiti američkim neprijateljima, kako bi ostali živi ili zbog ljutnje na svog bivšeg saveznika.
Izvještaj Kongresa Republikanske stranke u augustu posebno je upozorio na opasnost da bi avganistanski komandosi – obučeni od strane američke vojske - mornaričkih foka i zelenih beretki  – mogli na kraju dati informacije o američkoj taktici grupi Islamska država, Iranu ili Rusiji, ili se boriti za njih.
"Nismo izvukli ove pojedince kao što smo obećali, a sada se vraćaju kući", rekao je Michael Mulroy, penzionisani oficir CIA-e koji je služio u Afganistanu, dodajući da
su avganistanski komandosi visoko obučeni i žestoki borci. „Ne želim da ih vidim ni na jednom bojnom polju, iskreno, ali svakako ne u borbi protiv Ukrajinaca”.
Mulroy je, međutim, bio skeptičan da će Rusi uspjeti uvjeriti mnoge avganistanske komandose da im se pridruže, jer je većinu koju je znao vodila želja da demokratija funkcionira u njihovoj zemlji, a ne da budu oružje za iznajmljivanje.  
Regrutacija dolazi u trenutku kada ruske snage bilježe gubitke od ukrajinskog vojnog napredovanja, a ruski predsjednik Vladimir Putin nastavlja sa naporima mobilizacije, što je navelo stotine hiljada ruskih muškaraca da pobjegnu iz zemlje kako bi izbjegli službu.
Ministarstvo odbrane Rusije nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
Glasnogovornik Jevgenija Prigožina, koji je nedavno priznao da je osnivač Wagner Grupe, odbacio je ideju o tekućim naporima da se regrutuju bivši avganistanski vojnici kao "ludu glupost".
Američko ministarstvo odbrane, također, nije odgovorilo na zahtjev za komentar, ali je visoki zvaničnik sugerirao da regrutacija nije iznenađujuća s obzirom na to da je Wagner pokušavao prijaviti vojnike u nekoliko drugih zemalja.
Nejasno je koliko je pripadnika avganistanskih specijalnih snaga koji su pobjegli u Iran kontaktirano od strane Rusa, ali jedan je za AP rekao da komunicira preko WhatsApp servisa za ćaskanje sa oko 400 drugih komandosa koji razmatraju ponude.
Rekao je da se mnogi poput njega plaše deportacije i da su ljuti na SAD jer su ih napustili.
“Mislili smo da bi mogli napraviti poseban program za nas, ali niko nije ni razmišljao o nama”, rekao je bivši komandos, koji je zatražio anonimnost jer se boji za sebe i svoju porodicu. “Upravo su nas sve ostavili u rukama talibana.”
Komandos je rekao da je njegova ponuda uključivala ruske vize za njega, kao i za njegovo troje djece i suprugu, koji su još uvijek u Afganistanu. Drugima je ponuđeno produženje njihovih viza u Iranu. Rekao je da čeka da vidi šta će drugi u WhatsApp grupama odlučiti, ali misli da će mnogi prihvatiti dogovor.
Američki veterani koji su se borili sa avganistanskim specijalnim snagama opisali su AP-u skoro desetak slučajeva, a nijedan nije potvrđen nezavisno, kada su talibani odlazili od kuće do kuće tražeći komandose koji su još u zemlji, mučeći ih ili ubijajući ih, ili isto čineći članovima porodice ako nema komandosa.
Human Rights Watch je rekao da je više od 100 bivših avganistanskih vojnika, obavještajnih službenika i policije ubijeno ili nasilno "nestalo" samo tri mjeseca nakon što su talibani preuzeli vlast uprkos obećanjima o amnestiji.
 
Ujedinjeni narodi su u izvještaju sredinom oktobra dokumentirali 160 vansudskih ubistava i 178 hapšenja bivših vladinih i vojnih zvaničnika.
Brat afganistanskog komandosa u Iranu koji je prihvatio rusku ponudu rekao je da prijetnje talibana otežavaju odbijanje. Rekao je da se njegov brat morao kriti tri mjeseca nakon pada Kabula, vozeći se između kuća rođaka dok su talibani pretraživali njegovu kuću.
"Moj brat nije imao drugog izbora osim da prihvati ponudu", rekao je brat komandosa, Murad, koji nije dao svoje pravo ime zbog straha da bi mu talibani mogli ući u trag. “Ovo nije bila laka odluka za njega.”
Bivši načelnik avganistanske vojske Alizai rekao je da je veliki dio ruskih napora za regrutiranje usmjeren na Teheran i Mašhad, grad blizu avganistanske granice odakle su mnogi pobjegli. Generali koji su razgovarali za AP, uključujući i trećeg Abdula Jabara Wafu, rekli su da niko od njihovih kontakata u Iranu nije znao koliko ih je prihvatilo ponudu.
"Prolazite vojnu obuku u Rusiji dva mjeseca, a zatim idete na borbene linije", glasila je jedna tekstualna poruka koju je bivši avganistanski vojnik u Iranu poslao Arghandiwalu. “Izvestan broj osoblja je otišao, ali su potpuno izgubili kontakt sa svojim porodicama i prijateljima. Tačna statistika je nejasna.”
Procjenjuje se da se 20.000 do 30.000 avganistanskih specijalnih snaga borilo sa Amerikancima tokom dvodecenijskog rata, a samo nekoliko stotina viših oficira je izbačeno kada se američka vojska povukla iz Afganistana.
Budući da mnogi avganistanski komandosi nisu radili direktno za američku vojsku, nisu imali pravo na posebne američke vize.
“Oni su se borili do posljednjeg trenutka. I nikada, nikada, nikada nisu razgovarali sa talibanima. Nikada nisu pregovarali”, rekao je Alizai. “Ostavljanje ih je najveća greška.”