23.01.2024.

Rusija povećava pritisak na nelojalno stanovništvo na okupiranim teritorijama: nadzor, filtriranje, represija

Kako ruske snage nastavljaju filtrirati stanovništvo na okupiranim teritorijama? Kako se prepoznaju nelojalni lokalni stanovnici i šta ih može ugroziti? Hoće li se pritisak još više povećati pred ruske predsjedničke izbore na okupiranim teritorijama? O svemu tome saznao je projekat Radio Slobode "Novosti iz Azova".
Rusija nastavlja politiku preseljavanja Ukrajinaca sa okupiranih teritorija. Tokom novembra, stotine lokalnih stanovnika deportovano je sa lijeve obale Hersonske oblasti, izvjestio je početkom decembra Centar nacionalnog otpora.
Prema infomracijama, deportacija se odvija pod maskom tzv. evakuacije. Ali na spiskovima za deportaciju su oni ljudi za koje okupacione vlasti sumnjaju da su nelojalni.
U međuvremenu, ruske okupatorske snage pojačale su mjere filtriranja na okupiranim teritorijama Zaporoške oblasti, rekao je načelnik regionalne vojne administracije Zaporožja Jurij Malaško na brifingu 1. decembra. Prema njegovim riječima, okupacione vlasti su čak napravile poseban chatbot i pozivaju lokalno stanovništvo da pošalju informacije o navodnim diverzantima, špijunima i vlasnicima oružja.
 
"Provjeravaju ko ima pasoše Ruske Federacije"
 
Pavel Timofejev, zastupnik regionalnog vijeća Zaporožja, rekao je za "Novosti iz Azova" da su u početku mjere filtriranja bile povezane sa činjenicom da su okupatori pokušavali slomiti otpor lokalnog stanovništva. Sada već pokušavaju  iskorijeniti sve ukrajinsko na okupiranim teritorijama.
“Sada jednostavno traže državljane Ukrajine koji nisu pristali uzeti ruski pasoš. Navest ću nekoliko primjera. Liste se sastavljaju za kompanije, institucije, organizacije, bez obzira na vlasništvo, kako bi se otkrilo ko još nije dobio ruski pasoš. Oni obilaze od vrata do vrata kako bi saznali ko je dobio, a ko nije“, kaže Timofejev.  
Prema riječima zastupnika, situacija je još gora u selima. Zato što stanovnici moraju ići u gradove ili velika naselja za velike kupovine. Put do gradova je kompliciran zbog ruskih blokada puteva.
 
“Na autobuskoj liniji postoji nekoliko blokada, svi se provjeravaju da li imaju ruski pasoš. Ako osoba ima ukrajinski pasoš, pažljivo se provjerava, ispituje i stvaraju se takvi uslovi da su drugi putnici ogorčeni što zadržavaju autobus. Ponekad se dešavaju slučajevi kada je vozač jednostavno ostavio putnika sa ukrajinskim pasošem na kontrolnom punktu i odvezao se dalje“, rekao je Timofejev.
 
"Težak put kroz Krim"
 
Ukrajincima je teško napustiti region okupiranog Krima, tvrdi zastupnik. Konkretno, mjere filtriranja se sprovode na administrativnoj granici sa Krimom, u Čongaru.
“Ako osoba nema ruski pasoš, telefoni, društveni računi, prepiska se provjeravaju vrlo pažljivo. Mogu postavljati razna provokativna pitanja, uključujući i ona u vezi sa podrškom Ruskoj Federaciji: „Ko koga granatira? Čiji je Krim?" Situacija sa ovim pasošima je mnogo složenija, jer ako osoba ima isključivo ukrajinski pasoš, možda neće moći proći na administrativnoj granici sa Krimom.
Ako je osoba uzela ruski pasoš i želi napustiti granice zemlje agresora, zahtijevaju da ima i ruski pasoš za inostranstvo“, rekao je zastupnik.
 
Novčane kazne
 
Osim toga, okupacione vlasti su ekonomski izvršile pritisak na nelojalno stanovništvo, dodao je Timofejev. Okupatori su uveli novčanu kaznu za one koji nisu pristali uzeti ruski pasoš.
“Uvode povećanu stopu poreza na dohodak građana Ukrajine – naplaćuju stopu od 30 posto. Odnosno, trećinu svog prihoda morate dati zemlji agresoru u vidu poreza od tog prihoda samo zato što imate ukrajinski pasoš, a niste pristali uzeti ruski.
Niko ne može zahtijevati da uzme bilo koji drugi pasoš, niko ne može novčano izreći bilo kakve kazne. Niko ne može osobi uskratiti socijalne, medicinske i obrazovne usluge, ali Rusija namjerno krši apsolutno sva ova međunarodna prava“, rekao je zastupnik.
 
"Loše reagitaju na ukrajinski pasoš"
 
Prvi zamenik predsednika Hersonskog regionalnog veća Jurij Sobolevski rekao je za "Novosti iz Azova" da su okupacione vlasti stvorile tako strašne uslove u regionu da tamo više nije moguće opstati bez ruskog pasoša.
„Ako je malo naselje, imate povrtnjak, ljudi imaju neke zalihe. A u većini slučajeva, ako nemate ruski pasoš, zaista je jako teško preživjeti, jer praktično nema pristupa medicinskim uslugama, a otežan je i pristup finansijskom sistemu.
Na kontrolnim punktovima ruska vojska veoma loše reagira na ukrajinske pasoše. A tamo čak ni ne postavljaju pitanje: "Zašto još niste uzeli pasoš?". Oni već razumiju da je osoba koja je trenutno bez ruskog pasoša 100 posto sa aktivnom pozicijom, nesalomljiva i potencijalno osoba koja sarađuje sa SBU i Odbrambenim snagama Ukrajine. Odnosno, zauzimaju odgovarajući odnos prema njemu“, objasnio je Sobolevski.
 
Gdje su odvedeni Hersonci?
 
Ne postoji sistematska deportacija ljudi u Rusiju, kao što je to bio slučaj prije oslobođenja desne obale Hersonske oblasti, na lijevoj obali. Međutim, okupacione vlasti i dalje agitiraju lokalno stanovništvo da se presele u ruske regije i pozivaju ih na takozvanu evakuaciju, kaže političar. Ljudi su odvedeni u Jakutiju, Novosibirsk i Tjumenj.
“To se prije svega tiče naselja koja se nalaze u blizini Dnjepra, a koja su već u stanju humanitarne katastrofe. Oni to žele riješiti na račun naših ljudi, a zanimaju ih prvenstveno djeca, njihovi demografski problemi. Njima (stanovnicima okupiranih teritorija - prim. aut.) se nude depresivni regioni Ruske Federacije, koji su slabo naseljeni, i gdje postoji besplatan stambeni fond.
Drugi razlog je da žele prorijediti stanovništvo na privremeno okupiranim teritorijama, jer shvataju da se od sada radi o ljudima koji ne podržavaju ovu okupaciju u apsolutnoj većini, čekaju deokupaciju i oni su jednostavno primorani živjeti pod ovim terorom“, naglašava Sobolevski.
 
Mariupolj: "Potpuna kontrola"
 
U okrugu Mariupolj, okupatori sa vremena na vrijeme vrše aktivnosti filtriranja. Konkretno, krajem novembra, operacije čišćenja su nastavljene nekoliko dana u Starodubivki u okrugu Manguš, rekao je tada Petro Andriuščenko, savjetnik gradonačelnika Mariupolja.
 
Prema njegovim riječima, selo je bilo zatvoreno za ulaz i izlaz. Nakon pregleda Komišuvata i Demjanovke duž rute prema Krimu, ruske snage sigurnosti su otišle u naselja na sjeveru u pravcu Bojovoj (oblast Nikol) i Rozhivka (region Zaporožja), gdje se nalazi veliki broj rezervi ruske vojske.  
Zastupnik Gradskog veća Mariupolja Dmitro Zabavin rekao je za „Novosti Azova“ da ruske okupacione snage pokušavaju u potpunosti kontroliratii sela i sam grad Mariupolj.
“Tako masovne zločine počinili su u Mariupolju na početku okupacije, tako da je, nažalost, još uvijek nepoznata sudbina hiljada ljudi koji nisu prošli filtriranje. Sada to nije masovna pojava, ali oni reaguju na određene signale. Ovo je, naprimjer, poput nekih optužbi iz 30-ih godina pod Staljinom. Shodno tome, oni provjeravaju ove informacije uz učešće FSB-a i drugih kazneno-represivnih metoda. Vrlo često čak i djeca sui m meta. Zato što su deca sklonija da izraze protest, da nisu zadovoljni zanimanjem. Shodno tome, u takozvanim školama, ako se nešto otkrije u ponašanju djeteta, u njegovim objavama na društvenim mrežama, onda nastaju problemi i za dijete i za roditelje”, rekao je Zabavin.
Ako osoba želi da napustiti područje, prinuđena je na brojne provjere, kaže narodni zastupnik.
„Jako je teško otići čak i kroz treće zemlje, a posebno su sumnjivi oni građani, oni Ukrajinci, koji još nisu dobili ruske pasoše. Shodno tome, ti ljudi se ispituju: zašto odlaze, zašto nisu dobili ruski pasoš. Postoje određene represivne metode – pretraga, provjera telefona, provjera svih sadržaja u telefonu, provjera kontakata. Stalno se postavljaju pitanja da li postoje veze s ukrajinskim vojnim osobljem ili agencijama za provođenje zakona”, rekao je Zabavin.
 
"Rješavaju se autohtonog stanovništva"
 
Mjere filtriranja prolaze i stanovnici koji se vraćaju u Mariupolj. Ruske okupacione vlasti žele se otarasiti većine starosjedilaca grada i naseliti ga Rusima koji će im biti lojalni, dodao je Zabavin.
„U Mariupolju je živjelo više od 500.000 stanovnika. Došli su Rusi (vojska Ruske Federacije – prim. aut.) i ubili, prema različitim procjenama, više od 100.000 Ukrajinaca. Više od 200.000 stanovnika Mariupolja, ne prihvatajući rusku okupaciju, napustilo je grad. U Mariupolju je ostalo otprilike 100.000 ljudi, od kojih nisu svi podržavali okupatora. O tome svjedoči i podatak da je u prvoj godini okupacije nešto više od 5.000 ljudi dobilo ruske pasoše, odnosno pet posto onih koji su tamo ostali“, navodi Zabavin.  
 
On je siguran da je cilj ruskih vlasti da smanje postotak njima nelojalnog stanovništva u gradu. To objašnjava stvaranjem neprihvatljivih uslova za život u Mariupolju - nedostatak grijanja, normalne medicinske njege, zbog čega je određen broj ljudi preminuo. Istovremeno, tvrdi on, broj gastarbajtera dovedenih u Mariupolj uskoro će se izjednačiti sa brojem stanovnika koji će ostati u gradu.
 
"Još jedan pritisak pred izbore"
 
Centralna izborna komisija Rusije nedavno je odlučila održati predsjedničke izbore na okupiranim teritorijama Ukrajine. Prije toga, Vijeće Federacije Rusije je na sjednici 7. decembra odredilo datum održavanja predsjedničkih izbora 17. marta 2024. godine. Sljedećeg dana, 8. decembra, ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je svoju namjeru da učestvuje na izborima zakazanim za mart. Amandmani na ruski ustav usvojeni 2020. omogućavaju mu da se kandiduje za peti predsjednički mandat.
Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine nazvalo je planove Rusije za održavanje predsjedničkih izbora na okupiranim teritorijama Ukrajine "nezakonitim i bezvrijednim" i pozvalo međunarodnu zajednicu da najoštrije osudi ovu namjeru Moskve.
Politolog iz Hersona Dementij Beli smatra da sljedeća faza čišćenja nelojalnog stanovništva može biti direktno povezana sa pripremama za ruske predsjedničke izbore.  
“Politika terora je jedna od glavnih politika okupatora na privremeno okupiranoj teritoriji. Nije prestalo od prvog dana i nastavlja se. Zato što se nastavlja otpor i sabotaža ukrajinskog stanovništva u oblasti Herson. Dakle, politika terora se nastavlja”, rekao je Beli.
Ruske okupacione vlasti i dalje ne mogu završiti proces izdavanja ruskih pasoša lokalnom stanovništvu, uprkos nepodnošljivim uslovima koje su stvorile u regionu, kaže politikolog.
“Mnogi se još drže, još čekaju deokupaciju. Ali već je smrtno opasno - ne uzeti ruski pasoš, jer je sve više kontrole, sve više mjera za kontrolu stanovništva", naglasio je Beli.
Prema njegovim riječima, u udaljenim selima postoje mobilni punktovi za izdavanje ruskih pasoša, gde se registruje stanovništvo koje nije dobilo pasoše i sa njima se radi. Sve je to uz uobičajene mjere filtriranja, dodao je Beli.
 
Ruske vlasti su u septembru 2022. godine objavile aneksiju četiri djelimično okupirane ukrajinske regije - Herson, Zaporožje, Donjeck i Lugansk. Ukrajina i Zapad osudili su ovaj pokušaj aneksije. Predsjednički izbori u Rusiji i na okupiranim teritorijama zakazani su za mart 2024. godine. Međutim, ni Kijev ni zapadne zemlje ne priznaju rezultate glasanja na okupiranim teritorijama.