Rublja slabi, rat za šećer i mrtve depozite. Zašto su glavni problemi Ruske Federacije tek pred nama

"Paklene" sankcije uvedene Rusiji počele su djelovati. Šteta je veća od očekivane i ovo je tek početak problema Rusije.

Nakon četiri sedmice rata protiv Ukrajine, Rusija je počela doživljavati ekonomsku groznicu. Rublja je depresirala skoro dva puta, cijene rastu gigantskom stopom (inflacija će u najboljem slučaju biti 20 posto do kraja godine), a ruska vlada se jednostavno plaši otvoriti berzu.

To su posljedice zapadnih sankcija prema zemlji agresoru. Rusija je već postala svjetski lider po broju sankcija - 7.116 naspram 3.616 u Iranu, koji je najbliži na ljestvici zemalja kojima su uvedene sankcije - i dolaze nova ograničenja.

Probleme stvara ne samo ekonomski bič Zapada, već i reputacija Ruske Federacije kao “najotrovnije” zemlje, zbog čega je više od 400 svjetskih kompanija već najavilo povlačenje sa njenog tržišta.

No, ozbiljniji problemi za Rusiju tek predstoje, pogotovo ako se Evropa pridruži američkom naftnom embargu – tada jednostavno neće biti dovoljnih izvora za punjenje budžeta.

LIGA.net je prikupio procjene i prognoze nezavisnih ruskih ekonomista (koji žive u inostranstvu) o tome šta čeka stanovništvo Rusije, biznis i državu u narednim mjesecima i godinama.

Udarac za obične Ruse

Najviše će patiti obični stanovnici koji već doživljavaju snagu sankcija: cijene su u Rusiji skočile. Za nedelju dana (od 26. februara do 4. marta) - za 2,22 posto. Prema riječima Sergeja Gurijeva, profesora ekonomije na Institutu za političke studije (Pariz), takvog skoka u Rusiji nije bilo od 1998. godine. U narednoj sedmici (5-11. mart) inflacija je iznosila 2,09 posto. Godišnja inflacija se ubrzala na 12,54 posto. A ovo su samo zvanični podaci.

Ekonomisti se ne obavezuju da predviđaju rast cijena do kraja godine, ali niko ne predviđa manji od 20 posto.

U tom kontekstu, Rusi se bore za šećer, sve su veći redovi i za druge proizvode, u strahu od nestašice i još viših cijena.

“Nedostatak roba iz uvoza će ozbiljno smanjiti kvalitetu potrošnje, što u nekim slučajevima može biti izuzetno bolno. Naprimjer, u slučaju lijekova, normalni lijekovi mogu ili potpuno nestati ili će ih zamijeniti neefikasni lijekovi iz "hrastove kore", ironično je zaključio Guriev.

Jedan od razloga skoka cijena je i devalvacija rublje zbog sankcija, prije svega zbog zamrzavanja rezervi Centralne banke u dolarima, eurima, jenima i funtama. Prema ruskom Ministarstvu finansija, to je oko 300 milijardi dolara od ukupno 643 milijarde dolara. Brojka je možda podcijenjena. Michael S. Bernstam, istraživač na Hoover institutu na Univerzitetu Stanford, procjenjuje da je blokirano više od 400 milijardi dolara.

Kako god, samo je zvanični kurs rublje prema dolaru i euru oborio istorijske rekorde, premašivši 120 rubalja za dolar i 130 rubalja za euro (od 10. marta). U tom kontekstu, crno tržište valuta je zaradilo u Rusiji, gdje je kurs još gori. Dakle, u uslovima takvog valutnog tržišta voditi se službenim kursom Centralne banke nema puno smisla, jer se na njemu valuta ne kupuje.

Zbog nedostatka valute, Centralna banka je uvela ograničenja - sada Rusi mogu povući sa depozita najviše 10.000 dolara, a ostatak samo u rubljama po zvaničnom kursu. Jednostavno ne možete kupiti dolare/eure u takvoj banci. Kada putujete u inostranstvo, dozvoljeno vam je da ponesete najviše 5.000 dolara.

"Zbog ograničenja, valuta postaje de facto nekonvertibilna", rekao je Guriev.

On ne isključuje potpuno zamrzavanje - u tom slučaju će Rusi vratiti cjelokupni iznos deviznih depozita u rubljama po stopi koju odredi država.

"Dolar danas košta tačno onoliko za koliko ga možete kupiti, jer ga banke ne prodaju. A za koliko ga kupujete na crnom tržištu – vrag zna", dodaje ekonomista Sergej Aleksašenko, bivši zamjenik ministra finansija i bivši zamjenik predsjednika Centralne banke RF.

Drugi značajan udarac je povlačenje više od 400 stranih kompanija sa ruskog tržišta. Biznis se plaši posla sa sankcioniranom zemljom i ne želi zaraditi imidž sponzora vojne agresije. Posljedice odlaska velikih kompaniju nije samo smanjenje ponude.

Prema ruskom Forbesu, oko 200.000 Rusa radi u odlazećim kompanijama. Međutim, bit će izgubljeno puno više poslova i radnih mjesta. Prema Bloombergu, gotovo tri miliona ljudi. Sergej Aleksašenko objašnjava razliku u brojkama sledećim primjerima:

"Otkazivanje letova će ostaviti bez posla desetine hiljada ljudi - pilota, stjuardesa i tehničkog osoblja. Oni koji nose prtljag neće biti potrebni. A onda se ispostavi da gorivo za vazduhoplovstvo već nije potrebno".

“Nezadovoljstvo gubitkom posla izaziva nova nezadovoljstva pa će ruske vlasti nastojati zadržati radna mjesta, ostavljajući dio plaće zaposlenima u proizvodnju koja je zaustavljena”, rekla je profesorica Katedre za ekonomsku i socijalnu geografiju Ruske Federacije Natalija Zubarevič.

Ali zapravo za te ljude posla neće biti, naglašava ona.

Istovremeno, vojna agresija i represija intenzivirali su emigraciju. Ruski mediji objavljuju materijale o onima koji nisu spremni za život u današnjoj Rusiji - obrazovanim ljudima, predstavnicima kreativne klase, IT stručnjacima itd.

Postoje približne procjene onih koji su otišli - od 200.000 do 300.000 ljudi, kaže profesor čikaške škole Konstantin Sonin. Prema njegovim riječima, riječ je o kvalifi ciranim ljudima koji mogu doprinijeti ekonomiji zemlje. Odnosno, postoji ozloglašeni "odliv mozgova".

Prema procjenama Ruske asocijacije za elektronske komunikacije, otišlo je samo 50.000-70.000 IT stručnjaka i to je prvi talas, a tokom drugog u aprilu otići će još 70.000 do 100.000.

Istovremeno, napuštanje Rusije postalo je problematično. Evropa i Sjedinjene Američke Države zabranile su letove ruskih avioprevoznika, a zapadni zakupci traže povratak aviona u Rusiju (515 od 980 ruskih aviona su u vlasništvu stranih kompanija, prvenstveno irskih). Kako bi ostale “u zraku”, ruske vlasti su rekle da neće vratiti avione njihovim vlasnicima. Naprimjer, Putin je potpisao zakon koji efektivno dozvoljava da se strani brodovi ne vraćaju vlasnicima.

Kako bi izbjegli prizemljenje takvih aviona radi vraćanja vlasniku, Rusi će letjeti ili unutar zemlje ili u "prijateljske" zemlje, poput Kirgizije.

“Uprkos obećanjima o pogodnostima, kamate će rasti, što će nakon nekog vremena zaustaviti hipoteke i potrošačke kredite”, kaže ekonomista Vladislav Inozemcev.

Istovremeno, ekonomisti su uvjereni da sankcije nisu djelovale u punoj snazi i blizu.

“Teško je procijeniti sve efekte, jer smo u procesu slobodnog pada“, kaže Aleksašenko.

Udarac za ruski biznis

Uprkos najavljenoj uvoznoj supstituciji najavljenoj nakon aneksije Krima, teško je naći proizvodnju u Rusiji koja ne zavisi od uvoznih komponenti. Rusija je pogođena sa tri strane: zapadnim sankcijama, odlaskom stotina privatnih stranih kompanija i odbijanjem kontejnerskih kompanija da rade sa Rusijom.

Vladislav Inozemcev smatra da je odlazak stranih kompanija glavni udar na rusku ekonomiju.

"Postoji mala fabrika namještaja u blizini Odintsova. Sav pribor im je iz uvoza. Sve. Nema ni jednog ležaja za “okretnu” stolicu, koji bi se proizvodio u Rusiji", navodi Inozemcev primjer.

Neke zamjene, doduše skuplje i lošije, mogu se naći, ali na kraju posao može postati neisplativ, a entuzijazam neće dugo trajati, kaže Inozemcev: „Postavit će se pitanje: prodaja - samo u Rusiji, a potrošnja opada."

Sergej Gurijev podsjeća i na visoku integraciju ruske ekonomije u svijet:

„Sada ćemo“ odjednom „saznati da ne možemo proizvoditi toaletni papir bez uvoznih komponenti ili sirovina. Sve će to prestati“.

Ruska automobilska industrija je to već potvrdila. Osam od 14 ruskih fabrika automobila obustavilo je rad, piše Novaja Gazeta. Fabrike automobila su prestale raditi iz raznih razloga - negdje su strane kompanije odlučile prestati sa radom u Rusiji (naprimjer BMW, Ford, Mercedes-Benz), dok su druge prestale dobijati komponente, što zaustavlja čak i "domaće" fabrike poput AvtoVAZ-a.

Ruska metalurgija, također, trpi - u najnovijem paketu sankcija, EU je zabranila uvoz čelika i željeza iz Rusije. Na Evropu otpada trećina ruskog izvoza, a domaća potražnja opada (uključujući i zatvaranje pogona automobila).

„Čak i ako automobilski biznis želi nastaviti proizvodnju, oni moraju donijeti komponente u Rusiju. A kontejnerine prevoze, niti otpremaju. Kompanije kažu: nećemo prevoziti ništa iz Rusije i u Rusiju. Kao rezultat toga, oni neće moći raditi", rekao je Aleksašenko.

Ranije su tri svjetska lidera u kontejnerskom transportu - švicarska mediteranska špediterska kompanija (MSC), danska Maersk i francuska CMA CGM - najavila prestanak novih narudžbi za transport kontejnera u/iz Rusije. Zabranu su najavile i brojne druge, manje kompanije.

Sve je više primjera nestašica strane robe. Zbog odlaska Visa i Mastercarda, Rusi prelaze na World kartice, ali se pokazalo problematičnim i fizičko izdavanje kartica. Oleg Tinkov i Alfa-Bank su izjavili da mogu napraviti virtuelne kartice, ali nema plastike za fizičke kartice.

Tinkov je kasnije demantovao nedostatak plastike, ali se pokazalo da problem možda nije u plastici ili ne samo u plastici. Prema pisanju Komersanta, jedina specijalizirana ruska kompanija Micron nije u stanju proizvesti dovoljno čipova za kartice, a sada ih nema ni iz uvoza. Očekuje se i nedostatak serverske opreme.

Ovim problemima treba dodati i pad solventne tražnje u zemlji i nagli porast kamatnih stopa na kredite, rekao je Gurijev.

"Centralna banka je podigla ključnu stopu na 20 posto kako bi izbjegla inflaciju, zbog čega će kamatne stope biti mnogo veće nego ranije. Zbog toga će poslovna situacija biti još teža", rekao je ekonomista za privatni sektor u Rusija.

Udarac za državu

Prognoze raznih eksperata o padu ruskog BDP-a u 2022. se uveliko razlikuju. Najoptimističniji (ako je riječ ovde prikladna) su S&P (6,2 posto), Goldman Sachs i JP Morgan - minus sedam posto. Fitch procjenjuje minus osam posto.

Bloomberg Economics očekuje pad od devet posto, a u slučaju ograničenja izvoza energenata iz Rusije - za 14 posto.

Brojni ruski nezavisni ekonomisti daju procjene u rasponu od 10 do 30 posto BDP-a. Naprimjer, Konstantin Sonin predviđa pad od 10-20 posto.

Očekivano neispunjavanje obaveza Ruske Federacije još se nije dogodilo - Ministarstvo finansija zemlje uplatilo je 117,2 miliona dolara na euroobveznice. Ali zapravo se to dogodilo zahvaljujući "dobroj volji" Sjedinjenih Država - Amerikanci do 25. maja dozvoljavaju korištenje ruskih rezervi za otplatu državnog duga, uprkos sankcijama protiv Centralne banke. Nakon toga se povećava vjerovatnoća neizvršenja obaveza.

Ovu vjerovatnoću povećava i odluka samih ruskih vlasti o mogućnosti plaćanja dugova u rubljama. Ova valuta nije interesantna nikome od investitora, pa će takva "isplata" duga značiti i kašnjenje.

“Rizik takvog scenarija je veliki, a radi se o krizi koju je stvorio čovjek, kada vlast namjerno uništava sve institucije koje postoje u ruskoj ekonomiji”, kaže Sergej Aleksašenko.

U slučaju neizvršenja obaveza predviđa nastavak devalvacije rublje i inflaciju. Istovremeno, jedan broj stručnjaka napominje da u sadašnjoj situaciji nije toliko važno da li će neplaćanje biti formalno proglašeno ili ne, jer su se negativne posljedice do kojih to dovodi u Rusiji već dogodile - inflacija, devalvacija,

zamrzavanje depozita itd. Konkretno, o tome govore Konstantin Sonin i ekonomista Oleg Buklemišev.

Ako čak i jedna od ruskih dužničkih obaveza ne bude otplaćena to će značiti unakrsno neizvršenje obaveza, nakon čega svi vlasnici ruskih euroobveznica mogu tražiti prijevremenu otplatu.

“Ako ruska vlada odbije platiti, investitori će početi plijeniti imovinu te zemlje širom svijeta”, dodao je Aleksašenko.

Prema rečima Sergeja Gurijeva, jedno od najvažnijih pitanja za vlasti je da li će biti dovoljno novca u budžetu. A odgovor na njega direktno zavisi od prihoda od nafte i gasa.

"Dok nema embarga na naftu (embargo su objavile Sjedinjene Države, ali se radi o malom udjelu ruske nafte. - op.aut), Rusija nema budžetskih problema. Ruski budžet je postavljen na 44 dolara po barelu, sada nafta košta mnogo više. Ljudi žive lošije, ali do sada novac vlast ima novca da plati policiju da ih tuče, tako nije sve tako loše za Putina", - objašnjava Gurijev.

Ekonomista naglašava da je sadašnje vrijeme prekretnica u istoriji Putinove Rusije, jer Putinu više nije stalo do toga kako će stanovništvo živjeti, on će se pobrinuti da narod ne izađe na ulice.

"Ako ima problema sa budžetom, policija može kazati: premalo nas plaćaju da pobijedimo ove bake koje nemaju dovoljno novca za lijekove. I onda se situacija može drastično promijeniti. Putin može sebi priuštiti snižavanje životnog standarda stanovništva dok ima ima novca za one koji će tući nezadovoljne“, zaključio je Gurijev.