Rublja pada, dok se ruska ratna ekonomija nalazi pod sve većim pritiskom

Rublja je krajem novembra pala na najniži nivo u periodu od dvije godine, jer kombinacija niskih cijena nafte, novih sankcija protiv ruskih kompanija i rastuće državne potrošnje na ratne napore Rusije stavilja sve veći pritisak na rusku ekonomiju.

Centralna banka Rusije je reagirala obustavom kupovine valute do kraja ove godine. To će ograničiti ponudu rublji i trebalo bi u skladu sa tim podržati devizni kurs. Sličan korak je preduzela prošle godine, nakon što je pobuna vođe private plaćeničke vojske Wagner Group Jevgenija Prigožina izazvala još jednu krizu povjerenja.

Rublja je bila pod stalnim pritiskom cijelo ljeto, jer je cijena nafte — najvažnijeg izvoznog proizvoda Rusije, pod zapadnim sankcijama — pala zbog slabe kineske i evropske potražnje i brzorastuće ponude iz SAD-a, Brazila i Gvajane. Cijene nafte tipa Brent pale su za skoro četiri posto samo u posljednjoj sedmici novembra zbog olakšica do kojih je došlo nakon primirja kojeg su dogovorili Izrael i Hezbolah.

Taj pritisak se pojačao nakon što su SAD uvele novu rundu sankcija Gazprombanci, kojoj je do tada bilo dozvoljeno obrađivati plaćanja za ono što je ostalo od ruskog izvoza gasa u Evropu. Novi paket samckija je, također, ciljao 50 ruskih banaka koje imaju međunarodno poslovanje, više od 40 ruskih registara vrijednosnih papira i 15 ruskih zvaničnika iz oblasti finansija.

"Paketi sankcija imaju svoje negativne efekte, koje Rusi osjećaju uglavnom u vidu visoke inflacije", rekao je Grzegorz Drozdz, tržišni analitičar u Conotoxia.

Kao takva, mjera će pomoći da se koliko toliko drži pod kontrolom rastuća inflacija, koja je primoraala Centralnu banku Rusije da podigne svoju ključnu kamatnu stopu na 21 posto. Zvanični podaci pokazuju da inflacija iznosi 8,5 posto, ali privatne ankete poput onih koje je provela kompanija za istraživanje tržišta ROMIR sugeriraju da je stvarna stopa mnogo viša.Rublja je pala čak na 114,75  rublji za jedan američki dolar, prema podacima Investing.com, što je nivo koji nezabilježen od marta 2022. godine, neposredno nakon što je Rusija započela rat u Ukrajini. Do kasnog trgovanja u Moskvi oporavila se na 113,15, što je pad za više od sedam posto na dan.

 

Ljuti oligarsi

 

Čvrsta monetarna politika Centralne banke Rusije izazvala je sve češće kritike od strane vodećih industrijalaca zemlje, poput metalskog barona Olega Deripaske i Sergeja Čemezova, uticajnog šefa odbrambenog konglomerata Rosteč. Čemezovljeva organizacija je odgovorna za izradu većeg dijela opreme potrebne za borbe koje se vode u ratu u Ukrajini.

„Kao da je lijek štetniji od bolesti“, rekao je predsjednik Severstala Aleksej Mordašov na konferenciji u Sankt Peterburgu, prenosi RBC.

„Potrebne su nam ozbiljne rasprave o ovoj temi“, rekao je Mordašov. “Ovo je situacija vjerovatno bez presedana u modernoj svjetskoj historiji, kada je stopa centralne banke 2,5 puta viša od inflacije, a i dalje ne usporava”.

Centralna banka Rusije  je na svom posljednjem sastanku podigla kamatne stope na 21 posto, a guvernerka Elvira Nabiullina zaprijetila je još jednim povećanjem na sljedećem sastanku. Do sada je ove godine banka podigla referentnu kamatnu stopu za 500 baznih poena, ali nije uspjela zaustaviti gubitak gotovo četvrtine njene vrijednosti u odnosu na dolar.