Ratni izdaci štete ruskoj ekonomiji

Ipak, sve ukazuje na to da je Rusija u teškoj ekonomskoj situaciji, što će vjerovatno dovesti do minimalnog rasta 2025. godine.

U svom tekstu u Novom Miru 1987. godine, dva sovjetska ekonomista Vasilij Seljunjin i Grigorij Kanin pokazali su da je Sovjetski Savez preuveličavao svoj ekonomski rast za oko tri procentna poena svake godine lažirajući statistiku. Glavni trik je bio u tome što su sovjetske vlasti tvrdile da se kvalitet poboljšao kada su mijenjali proizvod, iako se u stvarnosti kvalitet često pogoršavao. Seljunjin i Kanin su pokazali da je većina zvaničnog rasta zapravo skrivena inflacija.

Čini se da se ista stvar dešava i sada. Sav ekonomski „rast“ odvija se u vojnom i srodnim sektorima, proizvode ga prvenstveno državna preduzeća i isporučuju državi. Civilni sektor je u ravnoj liniji. Ali znamo da je ruski državni sektor masovno korumpiran, kao što je pokazala Fondacija za borbu protiv korupcije. Pronevjera državnih sredstava ne smije se prihvatiti kao dodana vrijednost. Nezavisni ruski ekonomisti, posebno ROMIR i stari makroekonomski centar ministra odbrane Andreja Belousova, tvrde da je skrivena inflacija znatna – do pet posto.

Finansijska situacija Rusije je veoma teška i sve se pogoršava. Na početku 2024. inflacija je iznosila 7,4 posto. Centralna banka Rusije je postavila ciljnu inflaciju od četiri posto za kraj 2024. godine, ali je inflacija u julu i augustu porasla na 9,1 posto i vjerovatno je bila veća u stvarnosti. Čini se da Centralna banka Rusije nešto zna. Od jeseni 2023. godine podigla je svoju ključnu kamatnu stopu sa 7,5 posto na trenutnih 21 posto i planira dalje povećanje. Centralna banka Rusije sada predviđa da će se rast smanjiti na 0,5-1,5 posto u 2025. godini zbog visokih kamatnih stopa.

Centralna banka Rusije je, također, zainteresirana za odbranu kursa rublje, ali to nije dobro funkcioniralo. Rublja je pala na 100 RUB=1$. U 2013. godini raj iznos je bio 34 RUB=1 USD. Ovo sugerira ogroman bijeg kapitala, što je bila stalna ruska zagonetka od kraja Sovjetskog Saveza.

Glavni uzrok inflacije je ekstremni nedostatak radne snage. Rusija ima prepunu zaposlenost sa zvaničnom nezaposlenošću od 2,4 posto, što dovodi do ogromnih i naizgled nekontroliranih povećanja realnih plata. Demografska situacija u Rusiji je dugo bila glomazna, ali je 2022. godine Rusija doživjela neto emigraciju od oko milion mladih, dobro obrazovanih muškaraca koji su željeli izbjeći rat ili mobilizaciju u septembru. U međuvremenu, građani zemalja Centralne Azije bježe iz Rusije kako bi izbjegli regrutaciju u rat. Čini se da Putin nije voljan pokrenuti još jednu mobilizaciju, nespreman da se suoči sa novim egzodusom sposobnih mladića.

Zapadne finansijske i energetske sankcije grizu. Zahvaljujući zapadnim finansijskim sankcijama od 2014. godine, Rusija ne može dobiti nikakve međunarodne kredite, čak ni od Kine. Bila je primorana smanjiti svoje vanjske dugove sa 729 milijardi dolara u 2013. na oko 300 milijardi dolara sada. Zahvaljujući nižim cijenama nafte i plina i sankcijama Zapada, njihov udio u federalnim prihodima Rusije je pao sa tradicionalnih 50 posto na 31 posto u 2024. godini.

Bez straha od ekonomske realnosti, Putin podiže troškove odbrane i sigurnosti na službenih 176 milijardi dolara u 2025. godini, što je 41 posto rashoda federalnog budžeta. Ipak, Rusija može finansirati samo dva posto BDP-a u budžetskom deficitu godišnje (=40 milijardi dolara), jer je njena jedina rezerva Fond nacionalnog blagostanja. Krajem marta 2024. godine njegova likvidna sredstva iznosila su samo 55 milijardi dolara. Sa sadašnjim niskim cijenama nafte i budžetskim deficitom vjerovatno će isteći u jesen 2025. godine. Tada će Putin biti primoran krenuti u smanjenje izdvajanja za odbranu ili još gore represiju.

Malo zapažena činjenica je da je Putin naglo smanjio socijalne izdatke. Oni su nekada iznosili 27 do 30 posto federalnih rashoda u 2019-21, ali će pasti na 16 posto u 2025. godini, budući da Putinu nije stalo do ruskog naroda.

Za razliku od ruskog naroda, Putinu je bitna elita. Vodeći industrijalci, posebno Putinov prijatelj iz KGB-a iz Drezdena 1980-ih, Sergej Čemezov, izvršni direktor državnog giganta za naoružanje Rostec, sada kritiziraju Centralnu banku i njenu dugogodišnju predsjednicu Elviru Nabiullina za 12 posto stvarne kamatne stope i komercijalne kreditne stope oko 30 posto. Pepeljasto-siva, Nabiulina izgleda kao da naslućuje svoje skoro zbacivanje. Ako je tako, inflacija bi zaista mogla da skoči u Rusiji.

 

Ruska ekonomija je slabija nego što se općenito smatra zbog kombinacije Putinovog ludog rata u Ukrajini i rada zapadnih sankcija. Rast potaknut vojnom potrošnjom neće trajati vječno.