Rat Rusije protiv Ukrajine u brojkama

24. februara navršava se godina od kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu. Uprkos kontraofanzivi i napretku ukrajinske vojske, značajni dijelovi istočne Ukrajine i dalje su okupirani od strane ruskih trupa. Nedavno, 19. januara 2023. godine, ukrajinske snage povukle su se iz grada Soledara u regionu Donbasa, koji je od tada ponovo pod ruskom kontrolom.

 

Milioni ljudi bježe

 

Prema Agenciji Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), rat je doveo do druge po veličini krize raseljavanja u svijetu. Do sada je 6,3 miliona Ukrajinaca našlo utočište u Evropi. Unutar zemlje, još 6,6 miliona ljudi je interno raseljeno.

 

Prema UN-u, mnogi ljudi se, također, deportuju u Rusiju ili su prisiljeni tamo emigrirati, posebno iz područja istočne Ukrajine. To objašnjava veliki broj izbjeglica u Rusiji. Neki od njih su već pokušali nastaviti put ka Evropi iz Rusije.

 

Siromaštvo i recesija

 

Prema UNHCR-u, humanitarna situacija u Ukrajini se "brzo pogoršala". Oko 40 posto stanovništva sada zavisi od humanitarne pomoći. Ekonomska situacija je,  također, katastrofalna. Prema Svjetskoj banci i ukrajinskom Ministarstvu agrarne politike i hrane, bruto domaći proizvod (BDP) zemlje se smanjio za 35 posto u 2022. godini. Oko 60 posto stanovništva sada živi na granici siromaštva. Napadi Rusije uništili su ukrajinsku infrastrukturu, a procijenjene štete iznose oko 130 milijardi eura (139 milijardi dolara).

 

Otpornost Rusije

 

Za razliku od Ukrajine, situacija u Rusiji je manje kritična nego što se očekivalo, jer ekonomija nije toliko pogođena u poređenju sa ukrajinskom. Ali sa dodatnim sankcijama EU donesenim protiv Rusije u februaru ove godine, stručnjaci vjeruju da će postojeće sankcije konačno početi ostavljati značajnije posljedice na rusku ekonomiju.

Predviđanja za ekonomsku budućnost Rusije su veoma različita: dok Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj pretpostavlja da će se ruska ekonomija ove godine smanjiti za 5,6 posto, Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa minimalni rast od 0,3 posto.

Nakon skoka cijena energenata u martu 2022. godine, ruski prihodi od nafte i plina u početku su naglo skočili, a zatim su kontinuirano padali. Prihodi od izvoza energije se sada vraćaju na predratni nivo iz decembra 2021. godine.

S obzirom na pad cijena plina i nafte, u kombinaciji sa padom potražnje, posebno iz EU, te u svjetlu stagnirajuće potrošnje Kine, prihodi od izvoza energenata Rusije vjerovatno će dodatno opasti.

 

Milijarde za ukrajinsku vojsku

 

Od početka invazije Ukrajina je primila milijarde vojne, humanitarne i finansijske pomoći. Sa više od 70 milijardi eura sredstava, SAD su na vrhu liste zemalja donatora.

EU i njene države članice mobilizirale su više od 50 milijardi eura, a Njemačka je jedan od najvećih dobavljača oružja Ukrajini. Vojna podrška u vrijednosti od oko 2,2 milijarde eura planirana je za 2023. godinu.

Osim toga, NATO je povećao svoje vojno prisustvo na istočnom krilu. Takozvane multinacionalne borbene grupe su raspoređene u baltičke države, a nadzor vazdušnog prostora u regionu je pojačan.

 

Cijena pšenice se oporavlja

 

Mnogi su očekivali globalnu prehrambenu krizu nakon invazije, ali do sada je izbjegnut najgori scenario. Prema ukrajinskom i američkom ministarstvu poljoprivrede, globalna proizvodnja pšenice će se povećati sa 778 miliona tona u 2021-22. na 783 miliona tona u 2022-23. godini.

Cijena pšenice, koja je dostigla vrhunac sa više od 430 eura po toni nakon ruske invazije u maju 2022. godine, od tada je pala na nešto manje od 300 eura. To je blizu nivoa cijena pšenice iz vremena prije invazije, kada se pšenica trgovala za 275 eura po toni.

Gubitke u proizvodnji pšenice u Ukrajini – koja je još uvijek jedna od vodećih proizvođača pšenice u svijetu – trenutno nadoknađuju druge zemlje. Australija i Rusija su posebno povećale svoju proizvodnju. Prema ruskoj novinskoj agenciji Tass, povećanje je posljedica "inkorporacije četiri ukrajinske teritorije" pod ruskom kontrolom. Sa 102 miliona tona, rusko Ministarstvo poljoprivrede,