Rat protiv istine: ruske dezinformacije i put Gruzije ka EU

Suočeni sa rastućim otporom odluci Gruzijskog sna o odustajanju od integracije u EU, prokremaljski mediji u Gruziji su pokrenuli kampanje dezinformacija, kako bi diskreditirali proevropske demonstrante, umanjili policijsko nasilje i prikazali zapadne saveznike Gruzije kao huškače.

Ovi izvori, također, podstiču bliže veze sa Rusijom. Prokremaljovske dezinformacije, prvenstveno na gruzijskom, često odražavaju poruke iz Gruzijskog sna. U međuvremenu, ruski državni mediji poput Sputnjika ponavljaju ove priče, sa suptilnim varijacijama.

 

 

Prokremaljski mediji unutar Gruzije ciljali su opozicione stranke i građane koji protestuju s pogrdnim etiketama, žigošući ih kao 'liberal-fašiste', izdajnike i marionete Zapada. Njihov cilj je bio da diskredituju svakog aktera koji se zalaže za evropske integracije. Neki su tvrdili da Gruzija doživljava pokušaj nasilnog rušenja svog ustavnog poretka.

Komentatori su predstavili predsjednicu Gruzije, Salome Zourabichvili, kao dio opozicije i optužili je  da je zapadni agent koji radi za strane obavještajne službe. Ove tvrdnje sugerirale su da Zapad otvoreno podržava opoziciju, označivši je kao 'petu kolonu', uobičajenu taktiku Kremlja. U međuvremenu, policija i Ministarstvo unutrašnjih poslova su zaslužni za sprečavanje onoga što je naglašeno kao pokušaj državnog udara.

 

Neke optužbe su došle do apsurda. Jedan komentator je naveo da je predsjednica Zourabichvili pozvala na žrtvovanje djece kako bi ojačala proteste, dok se u drugom tekstu  tvrdi da je McCain institut pozvao na 'sakralnu žrtvu' - potpunu izmišljotinu. Ove tvrdnje su  optužile zapadne organizacije, fondacije, nevladine organizacije i diplomatske aktere za orkestriranje protesta.

 

 

Ruski državni mediji poput Sputnjika optužili su opoziciju da ostaje u pozadini tokom sukoba i koristi mlade demonstrante kao topovsko meso. U stvarnosti, učesnici protesta su se

namjerno distancirali od opozicionih političkih ličnosti i obeshrabrili govore opozicionih lidera na protestima zbog njihove ograničene javne podrške.

Sputnjik je umanjio policijsko nasilje i pohvalio profesionalizam organa za provođenje zakona, uprkos široko rasprostranjenim video dokazima o kršenju ljudskih prava. Prosvjednici su označeni kao ekstremisti i radikali koji su morali biti 'prisiljeni na mir', fraza koja se ponavljala na provladinim kanalima kako bi se legitimirali obračuni. Sputnjik Gruzija je tvrdio da demonstranti slijede „scenario Majdana“.

 

 

Unutar Gruzije, prokremaljski mediji su proteste uokvirili kao pokušaje 'revolucije u boji' koje podržava Zapad. Narativi optužuju SAD i EU za izazivanje nemira i građanskog rata.

Oni su ciljali organizacije kao što su Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Nacionalna zadužbina za demokratiju (NED), optužujući ih za finansiranje revolucija i podrivanje suvereniteta Gruzije. Ova kampanja se intenzivirala nakon odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da obustavi svu američku stranu pomoć na 90 dana. Komentatori su optužili takve organizacije za orkestriranje revolucija u raznim zemljama.

Autori su navodili da je USAID usmjeravao sredstva za angažiranje u subverzivnim aktivnostima i potisnutim konzervativnim snagama poput Alt-Info grupe, prikazujući je kao neprijatelja gruzijske tradicije i identiteta.

Ovi narativi su usklađeni sa porukama Gruzijskog sna, uokvirujući proteste kao pokušaj državnog udara. Osobe iz Gruzijskog sna i savezničkih medija optužile su Zapad za ucjenu i miješanje, pojačavajući ideju o pokušaju državnog udara u Gruziji u stilu Majdana.

 

 

Sputnjik Gruzija je naveo da su proevropske proteste profesionalno organizirale zapadne obavještajne agencije. Sputnjik Južna Osetija tvrdi da SAD koriste demonstrante da ponove „scenario Evromajdana“, dok je Sputnjik Gruzija optužio EU da se miješa u unutrašnje stvari Gruzije.

Neki mediji su otišli dalje, povezujući nemire u Gruziji sa ratom u Ukrajini. Sputnjik Južna Osetija je tvrdio da je ukrajinski predsjednik Zelenski bio zainteresiran za promjenu režima u Gruziji kako bi regrutirao gruzijske borce.

 

 

Sputnjik Gruzija je maštao o planu Zapada za otvaranje „drugog fronta“ protiv Rusije sa Kavkaza, upoređujući ga sa scenarijem „Kursk-2“. Prema ovom narativu, strategija Zapada je uključivala državni udar, praćen provokacijama i stranim militantima, eskalacijom sukoba na Sjevernom Kavkazu.

 

Prokremaljski mediji podržali su odluku Gruzijskog sna zaustavi pregovore s EU, nazivajući je korakom protiv pritiska Zapada. Neki narativi prikazuju odluku kao oslobođenje od 'sodomske Evrope' i kretanje prema istinskom suverenitetu.

Ruski državni mediji pohvalili su postupke vlade. Sputnjik Gruzija tvrdi da se Gruzija oslobađa od još jedne "revolucije u boji" koju podržava Zapad

 

 

Proruski mediji pozvali su na obnavljanje diplomatskih odnosa s Rusijom što je neophodno za budućnost Gruzije. Tekstovi su promovirali saveze poput platforme 3+3, BRICS-a i Evroazijske ekonomske unije.

Neki su pozvali gruzijske zvaničnike da pokrenu dijalog s Moskvom, prikazujući Rusiju kao garanta teritorijalnog integriteta Gruzije, uprkos tekućoj okupaciji Abhazije i Južne Osetije.

 

 

Sputnjik Gruzija povezao je otcijepljene regione sa protestima. Mediji su tvrdili da su Washington i Brisel vršili pritisak na ove regione, dok je Sputnjik Abhazija primjetio da su predizborne izjave u kojima se priznaje pomirenje oblikovale budući pristup Gruzije.

Sputnjik Južna Osetija pozvao je na zvanična izvinjenja i pravne obaveze Gruzije, pozicionirajući Rusiju kao neutralnog arbitra dok nastavlja sa okupacijom ovih regiona.

 

 

Sputnjik Gruzija je tvrdio da su armenske političke ličnosti i nevladine organizacije stigle da učestvuju u protestima. U drugom tekstu se navodi prisustvo 2.000 'profesionalnih majdanista' koji potiču demonstracije predvođene mladima. Sputnjik tvrdi da to uključuje izvještaje o pritisku na ruske građane da se pridruže protestima ili deložaciji jer su odbili da ih podrže.

Suočena sa nemilosrdnim dezinformacijama, Gruzija se nalazi na raskrsnici između suvereniteta i potčinjavanja, istine i manipulacije. Prokremaljski narativi imaju za cilj slomiti povjerenje javnosti, ocrniti demokratske težnje i prepisati stvarnost kako bi služila stranim interesima. Ova orkestrirana paranoja može biti moćna i uporna, stvorena da iskrivi stvarnost i posije nepovjerenje - ali nemojte se zavarati.