13.04.2023.

Ranjiva, nestabilna Moldavija bi mogla biti naredna meta Kremlja

Nekoliko ljudi cijepa lako dostupne postere moldavske predsjednice Maie Sandu, razbacuje komadiće na zemlju i gazi po njima, a sve to na radost posmatrača u glavnom gradu Moldavije 28. februara ove godine.
Najnoviji antivladin protest u Kišinjevu organizovala je grupa koja sebe naziva Pokret za narod i koju podržavaju članovi Moldavske stranke Šor naklonjene Kremlju, čiji je osnivač i vođa Ilan Šor 2017. godine osuđen za prevaru zbog krađe milijardu dolara od tri moldavske banke tokom 2014.
Mašući moldavskim zastavama, gomila, mnogi od njih su navodno ušli autobusima, pozvali su novu prozapadnu vladu zemlje da plati zimske račune za električnu energiju i da "ne uključuje zemlju u rat".
Nakon što je jedna vlada nedavno pala usred rastućeg bijesa javnosti zbog viših cijena, predsjednica Sandu i drugi optužili su Moskvu da vreba u sjeni, povlači konce ovih protesta i nastoji dodatno destabilizirati Moldaviju.
Sandu je nedavno otkrila zastrašujuće detalje o navodnoj zavjeri državnog udara koja dolazi usred bojazni da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao proširiti svoj rat u Ukrajini na Moldaviju, iskorištavanjem svojih trupa na terenu u otcijepljenom proruskom regionu Pridnjestrovlje. Kremlj možda neće otići tako daleko, kažu stručnjaci, ali ipak Moskva želi ne samo iskoristiti trenutnu ranjivost Kišinjeva,već i pokušati  optužiti Kijev i njegove zapadne pristalice.
"Rusija želi iskoristiti destabiliziranu situaciju u Moldaviji kako bi povećala strah oko Pridnjestrovlja i pokušala isprovocirati Ukrajinu da preduzme vojne akcije kako bi je ruska propaganda oslikala kao agresora i stvoriti još jednu kriznu situaciju", rekao je Dionis Cenusa, gostujući saradnik u Centru za studije istočne Evrope sa sjedištem u Vilniusu, u komentaru za RSE.
Usljed sve većeg pritiska Kremlja, Zapad je podržao Sandu, čija je zemlja ulikeštena između članice EU i NATO-a, Rumunije i Ukrajine, sa kojom dijeli granicu od 1.222 kilometra. U Moldaviji, predsjednica predstavlja državu na međunarodnom nivou i ima ogroman uticaj na vanjsku politiku.
Američki predsjednik Joe Biden sastao se 21. februara sa Sandu u Poljskoj i "ponovo potvrdio snažnu podršku SAD-a suverenitetu i teritorijalnom integritetu Moldavije".
U julu 2022. Moldavija je, zajedno s Ukrajinom, dobila status kandidata za članstvo u EU, što je izazvalo bijes Moskve.
Sandu je 13. februara objavila da Rusija planira državni udar u Moldaviji, ističući da su ukrajinske obavještajne službe podijelile detalje o navodnoj zavjeri nekoliko dana ranije. Prema navodima, za njegovo provođenje trebalo je regrutovati osobe sa vojnim iskustvom, ne samo iz Rusije, već i iz Bjelorusije, Srbije i Crne Gore.
Obučena u civile, ova grupa bi tada imala zadatak da preuzme kontrolu nad vladinim zgradama u Kišinjevu, usput uzimajući taoce. Imali bi podršku takozvanih internih kriminalnih grupa, koje bi, prema Sandu, uključivale stranku Šor i grupu povezanu sa bivšim političarem i oligarhom Vladimirom Plahotniukom, koji je pobjegao iz zemlje nakon što je optužen za korupciju i zloupotrebu vlasti. 
Prema Sandu, Rusija je pokušala destabilizirati zemlju krajem 2022. godine, ali su lokalne sigurnosne službe osujetile te planove.
U odgovoru na optužbe o puču, američki State Department je rekao da, iako izvještaji o zavjeri nisu nezavisno potvrđeni, ona "sigurno nije izvan granica ruskog ponašanja, i mi apsolutno stojimo uz moldavsku vladu i moldavski narod". 
Dan kasnije, 14. februara, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova odbacila je tvrdnje moldavske predsjednice kao "apsolutno neosnovane i nepotkrijepljene". Sedam dana kasnije, Putin je reagirano, objavljujući da je Rusija povukla dekret kojim se priznaje suverenitet Moldavije u rješavanju spora oko Pridnjestrovlja.
Uredba, donesena 2012. godine kada su odnosi Rusije sa Zapadom bili manje napeti, poništena je kako bi se "osigurali nacionalni interesi Rusije" nakon "dubokih promjena koje su se dogodile u međunarodnim odnosima", navodi se na internet stranici Kremlja. Putinov potez bio je osveta za neuspjeli "pokušaj" Kremlja da organizuje državni udar, tvrdi Vlad Lupan, bivši moldavski ambasador pri UN.
Kolaps vlade
Iako je Moldavija možda parirala zavjeri Kremlja, zemlja je i dalje nestabilna, ranjiva i sve više na ivici. Dana 10. februara, Natalia Gavrilita, prozapadna premijerka zemlje, podnijela je ostavku, rekavši da se Moldavija bori sa "višestrukim krizama". Gavrilita je rekla da kada je njena vlada izabrana 2021. godine, niko nije očekivao da će morati da upravlja "tolikim brojem kriza izazvanih ruskom agresijom u Ukrajini".
Energetska kriza je pokrenuta prošle godine kada je Rusija iznenada smanjila svoje isporuke gasa Moldaviji, koja je u potpunosti zavisila od Rusije u pogledu prirodnog gasa. To je izazvalo vrtoglavu inflaciju, izazivajući nemire u javnosti.
"Moldavija je jedna od zemalja koje su najviše pogođene ratom u Ukrajini, ne samo zbog svoje fizičke blizine, već i zbog svoje inherentne ranjivosti kao male ekonomije bez izlaza na more i bliskih veza s Ukrajinom i Rusijom", navodi se u najnovijem izvještaju o Moldaviji koji je objavila Svjetska banka.
Moldavija se, također, bori sa izbjeglicama iz Ukrajine, sa više od 100.000 registriranih krajem januara, prema podacima Agencije UN-a za izbjeglice.
Parlament Moldavije je 16. februara odobrio novu vladu na čelu sa premijerom Dorinom Receanom, bivšim savjetnikom za sigurnost Sandu i moldavskim ministrom unutrašnjih poslova između 2012. i 2015. U gorko podijeljenoj zemlji glasanje je bilo striktno po stranačkoj liniji. Prozapadna Stranka akcije i solidarnosti dala je 62 glasa za vladu, dok su opozicione proruske stranke, Izborni blok komunista i socijalista i Šor partija bojkotirali glasanje. 
S obzirom na njegovu sigurnosnu pozadinu i uočenu prijetnju iz Moskve, Receanovo imenovanje pokazuje da je "jačanje sigurnosti zemlje" dobilo još veći značaj za Kišinjev, piše Kamil Calus, analitičar Centra za istočnjačke studije u Varšavi.

Prijetnje po sigurnost Moldavije su stvarne. Dana 10. februara, ruska krstareća raketa lansirana sa mora prošla je zračni prostor Moldavije prije nego što je sletjela u Ukrajinu u sklopu masovnog raketnog napada. Nakon incidenta, Moldavija je pozvala ruskog ambasadora.
Čak i prije potvrde za premijera, Recean je razljutio Moskvu, pozivajući na demilitarizaciju Pridnjestrovlja i povlačenje preostalih 1.100 ruskih vojnika iz regiona, što je izazvalo odgovor portparola Kremlja Dmitrija Peskova.
„Preporučili bismo našim moldavskim sagovornicima da budu veoma oprezni u vezi sa takvim izjavama“, rekao je Peskov na brifingu za novinare u Moskvi 20. februara, dodajući da su odnosi između dvije zemlje „veoma napeti“.
Pridnjestrovlje koje uglavnom govori ruski proglasilo je nezavisnost od Moldavije 1990. godine zbog straha da bi Kišinjev mogao tražiti ponovno ujedinjenje sa susjednom Rumunijom, sa kojom dijeli zajedničku istoriju i jezik.
Dvije strane su vodile kratak, ali krvav rat u proljeće 1992. koji je završio kada su ruske trupe stacionirane u Pridnjestrovlju intervenirale na strani separatista. Od tada su tvrdili da djeluju kao mirovne snage.
Kada je Moskva prije godinu dana započela punu invaziju na Ukrajinu, američki zvaničnici i drugi upozorili su da je Kremlj, također, bacio oko na Pridnjestrovlje, nadajući se da će izgraditi kopneni most preko ukrajinske obale Crnog mora.
Moldavska nacionalna obavještajna agencija upozorila je upravo na taj scenario u decembru 2022. godine, rekavši da Kremlj razmatra otvaranje drugog fronta.
Usred rastućih tenzija sa Moskvom, ministar odbrane Anatolie Nosatii potvrdio je u januaru da je Moldavija zatražila od svojih zapadnih partnera sisteme protivvazdušne odbrane, u potezu koji signalizira odstupanje od politike zemlje da ne kupuje smrtonosno oružje sa Zapada.
Prema Kremlju, njegovi neprijatelji planiraju posijati nemir u Moldaviji, a zatim zgodno okrive Moskvu.
Još zlokobnije, de facto lideri u Pridnjestrovlju objavili su istog dana da će tamošnji "mirovni kontingent" započeti tromjesečne vojne vježbe usred "vojnih provokacija".
Regionalnim tenzijama doprinose nedavna otkrića Rumunije o kampanji lažnih vijesti, sa sumnjom na Kremlj da ih orkestrira ili ohrabruje, tvrdeći da Rumunija gomila trupe na granici sa Moldavijom.
Ovo, kao i signali iz Kremlja, naveli su mnoge da posumnjaju da Rusija postavlja izgovor za vojnu akciju, iako vojni stručnjaci sumnjaju da Rusija ima mnogo dodatnih vojnih mišića na koje treba da se okrene.
"Malo je vjerovatno da će Rusija pokušati izvršiti vojni udar u Moldaviji ili napasti Ukrajinu iz Pridnjestrovlja, ruska vojska jednostavno nema vojna sredstva ili borbenu moć da to učini", objasnio je George Barros, stručnjak za Rusiju na Institutu za proučavanje rata, think tanka sa sjedištem u Washingtonu koji prati glavne događaje u invaziji Rusije na Ukrajinu.
Ruske trupe u Pridnjestrovlju, također, bi malo ponudile Moskvi u smislu borbene snage, rekao je Barros. "Ruska 'mirovna' grupa u Pridnjestrovlju sastoji se od dva bataljona, što je vrlo mala snaga. Ova dva bataljona posebno su među najmanje sposobnim i borbeno spremnim jedinicama unutar ruskog zapadnog vojnog okruga. Oni nemaju pouzdane rute snabdijevanja u kontinentalnu Rusiju“, rekao je Barros za RSE/RL.
"Ruske vazdušno-desantne snage (VDV), koje bi teoretski mogle podržati ove snage, su u velikoj meri degradirane i već su posvećene borbama u Ukrajini. Štaviše, ukrajinska protivvazdušna odbrana kontrolira vazdušni prostor u blizini Pridnjestrovlja, što onemogućava rusku vazdušnu operaciju", napisao je Barros.
"Ocjenjujemo da Kremlj vjerovatno provodi informativne operacije kako bi odvratio ukrajinske snage, kako bi ostavio ukrajinske snage u blizini Odese i spriječio Ukrajinu da ih rasporedi tamo gdje bi mogle biti korisnije, kao što su istočne ili južne linije fronta", zaključio je Barros .
Da Putin pokušava skrenuti pažnju, a ne otvoriti novi vojni front, stajalište dijeli i John Spencer, penzionirani major američke vojske koji prati događaje u Ukrajini.
„Više se radi o time da Putin pokušava skrenuti pažnju sa prve linije fronta“, rekao je Spenser za RSE. "Kao i prije, pokušava natjerati Ukrajinu i svijet da tamo prebace resurse. To nije stvarna prijetnja."