„Quo Vadis“  Inicijativa Pojas i put?

Prvo, naglo je povećan broj zemalja koje su potpisale Memorandum o razumijevanju o BRI. Cilj kineskog rukovodstva je da oslabi geopolitičku zabrinutost i zapadnu kritiku projekta. Ovi memorandumi nemaju obavezujuću pravnu snagu, a neke zemlje dobijaju malo (Južna Koreja), a druge mnogo (Pakistan).

Drugo, Kina je u većoj mjeri počela primjenjivati multilateralni okvir, kao što je aktivno učešće Azijske banke za infrastrukturne investicije (AIIB).

Važan govor Xi Jinpinga partijskom i državnom aparatu 21. januara 2019. godine, u kojem je naveo potrebu za unapređenjem inicijative, pokrenuo je trend preusmjeravanja BRI-a. Kineska inicijativa Pojas i put evoluirala je u manji broj projekata, ali sa većim strateškim značajem. Za Kinu, BRI sve više postaje srž vanjske politike i ekonomske diplomatije, a geopolitičke posljedice nadmašuju ekonomske koristi za pojedine zemlje.

Kina je signalizirala razumijevanje zahtjeva zemalja učesnica za prilagođavanjem inicijative BRI, ali ne i za njenom potpunom revizijom. Malo zemalja u Aziji i Africi, također, nema namjeru odustati od inicijative, jer ne žele i ne mogu izgubiti Kinu kao partnera. Kina je preuzela prećutno davanje prioriteta BRI projektima. Samo su neki od njih dobili finansijsku podršku iz nekomercijalnih razloga od kineskih političkih banaka. Ostali su bili primorani tražiti eksterne partnere, a od nekih projekata su jednostavno odustali.

BRI je zadržao svoje kineske karakteristike, a Peking je zadržao kontrolu nad ključnim projektima, ostavljajući prostor za učešće drugim razvijenim zemljama (Republika Koreja, Evropa). Od velikih zemalja, samo su se Sjedinjene Američke Države i Indija demonstrativno udaljile od BRI-a, iako Kina razvija snažnu ekonomsku saradnju sa ovim zemljama.

Kina je pokazala spremnost na kompromis i dijeljenje koristi sa drugim zemljama, ali je zadržala nezapadni model BRI, zasnovan na kineskom iskustvu, kao plod istočne civilizacije.

Na konkretnijem nivou, s obzirom na izuzetno visoke troškove BRI-a, velika državna preduzeća u Kini dobila su formalne instrukcije od rukovodstva KPK da se pri planiranju prekomorskih investicija u okviru BRI-a više fokusiraju na profit nego na strateške ili političke ciljeve. Osim toga, viša savjetodavna grupa CCP-a za BRI dala je preporuke za povećanje udjela privatnog sektora i komercijalnih fondova u ulaganju u BRI projekte. Na ovaj način, Peking je pokušavao pronaći ravnotežu između visokih strateških ciljeva inicijative i pragmatičnog upravljanja i kontrole resursa.

 

Strateške promjene

 

Značajno je da je nedavno KPK People's Daily naglasio “stratešku odlučnost” za dugoročni nastavak BRI, jer, općenito, “prilike nadmašuju izazove”.

Peking se bazira na ocjeni da se svijet danas suočava sa sve većim unilateralizmom, protekcionizmom, čestim lokalnim sukobima i sve većim deficitom mira, razvoja i sigurnosti, nestabilnošću i nepredvidljivošću. U ovom okruženju, prema vodećim principima Xi Jinpinga, visokokvalitetni razvoj BRI mora biti zasnovan na integraciji visokokvalitetnog razvoja i visoke sigurnosti: korištenje prednosti, izbjegavanje zamki i prepreka; pretvaranje krize u prilike; provođenje proaktivne analize i predviđanja, te povećanje kapaciteta prilagođavanja.

 

U nedavnim raspravama u vodećim kineskim partijskim tijelima, predloženi su sljedeći principi u odnosu na BRI:

– princip koristi za obje strane u projektima (win-win situacija);

– Pronalaženje raskrsnica u saradnji i interesima;

– Koordiniranje velikih projekata sa „malim, ali lijepim“ projektima;

– Ne izazivanje velikih apetita i ispraznih očekivanja;

Od najveće važnosti za Peking je da se kineski strateški interesi moraju pratiti u svim slučajevima. Ključno pitanje za kinesko rukovodstvo je osiguranje sigurnosti kineskih prekomorskih interesa. Prema novim saopćenjima, u narednom periodu sve više pažnje treba posvetiti redovnom unapređenju perifernih sigurnosnih mehanizama i mehanizama ranog upozoravanja. Kina će nastaviti razvijati međunarodnu saradnju u oblasti sigurnosti, dok će istovremeno razvijati razmišljanje „crvene linije“, vršit će se praćenje i procjena rizika.

 

Sigurnosna komponenta – nevidljivi dio ledenog brega

 

Pored vidljive, komercijalne komponente, Inicijativa Pojas i put ima i drugu, nevidljivu sigurnosnu komponentu. Fokusiran je na jačanje sigurnosne saradnje sa zemljama BRI kako bi se zaštitili kineski interesi u inozemstvu.

Značaj implicitne komponente BRI-a, koja se odnosi na sigurnosna pitanja i projekciju kineskog vojno-političkog uticaja, stalno raste. Kina pretvara BRI u centralni instrument za širenje svog globalnog političkog i ekonomskog uticaja i prodor u sigurnosni sektor. Transformacija kineskog ekonomskog prisustva u politički uticaj, a samim tim i u intenzivne veze u sektoru sigurnosti, posebno se pokazuje u slučaju Srbije. Naravno, transformacija ulaganja u prijateljstvo nije automatska, ali je uticaj Pekinga na Beograd dovoljan da Srbija zauzme prokineske pozicije u međunarodnoj areni, posebno u važnim slučajevima suvereniteta i ljudskih prava.

Raspoređivanje i implementacija implicitnog dijela strateške inicijative BRI vezano je za projekciju vojne moći i sigurnosti. Širenje kineskih kompanija širom svijeta stvara preduslove, pa čak i opravdanu potrebu, da Kina proširi svoje vojne kapacitete za zaštitu ovih investicija i kineskih građana. Pod ovim izgovorom, Kina će internacionalizirati svoje vojne snage i proširiti svoje vanjske sigurnosne kapacitete. Kina će nastaviti primjenjivati kombinaciju diplomatskih i vojnih mjera u odnosu na važne strateške projekte.

Sigurnosni izazovi su sve veći, jer se centralna vlada u Pekingu suočava s problemima u koordinaciji i kontroli projekata. Postoji neslaganje i sukob grupnih interesa u Kini i inozemstvu. 2018. godine u Ministarstvu državne sigurnosti (MSS) Kine osnovana je posebna „Direkcija za osiguranje zaštite kineskih interesa u BRI-u“. Rukovodstvo je intenziviralo saradnju sa službama sigurnosti onih zemalja u kojima se realizuju BRI projekti. Ovom saradnjom uglavnom se rješavaju poslovi fizičkog osiguranja infrastrukturnih, energetskih i drugih objekata koji su u izgradnji i koji su već završeni. Do sada je bilo direktnog zajedničkog učešća ili samostalnog organizovanja sigurnosnih aktivnosti u inozemstvu, uglavnom preko kineskih privatnih sigurnosnih kompanija, posebno u afričkim ili azijskim zemljama. Osim pružanja informacija za zaštitu kineskih investicija i ekonomskih interesa, kineski napori se sve više usmjeravaju na upravljanje konfliktima i stabilizaciju u zemljama BRI. Peking redovno učestvuje u multinacionalnim naporima, uz više publiciteta i medijske pažnje, a motivi su vezani za izgradnju imidža odgovorne globalne sile i mogućnost direktnog pristupa i uticaja na lokalne samouprave.

 

Uticaj rata u Ukrajini

 

Iznenadna i ničim izazvana agresija Rusije na Ukrajinu potvrdila je ispravnost fokusa rukovodstva Pekinga na zaštiti kineskih prekomorskih interesa. Kineske kompanije su već uveliko ulagale u ukrajinske luke Černomorsk i Južni, ali je sve moralo stati. Nakon ruske aneksije Krima, obustavljen je kinesko-ukrajinski

projekat izgradnje dubokomorske luke u Jevpatoriji (Zapadni Krim). Osim oklijevanja Kine da indirektno prizna aneksiju Krima, postoje i ekološki rizici, kao i konkurencija s druge četiri krimske luke.

Rusija igra malu ulogu u BRI, ali Kina ne može provesti svoju strategiju protiv volje Kremlja, koji ima značajan uticaj na postsovjetskom prostoru i u centralnoj Aziji. Kao velika regionalna sila, Rusija ne može biti samo jedan od mnogih učesnika u BRI. Međutim, ne može dozvoliti kineskim kompanijama da grade sa kineskim radnicima na svojoj teritoriji. Poduzimaju se simbolični koraci za povezivanje BRI projekata sa Evroazijskom ekonomskom unijom kroz zone slobodne trgovine. U regionu Centralne Azije postoji svojevrsna „podjela rada“ – Kina ima snažnu ekonomsku ulogu, a Rusija je sigurnosni partner. Međutim, Rusija ne može zaštititi kineske investicije, a Kina se u tom pogledu ne može osloniti na stranu silu. Međutim, Rusija i Kina neće dozvoliti da se njihov odnos u Centralnoj Aziji pretvori u rivalstvo i učini ih ranjivim na Zapad.

 

Uticaj sukoba na Bliskom istoku

 

Interes Kine za Bliski istok prvenstveno se odnosi na osiguranje pristupa Sredozemnom moru. Sve veći interes Kine za ovu regiju manifestuje se nizom kineskih projekata u lukama – Haifa, Pirej, Port Said, kao i velika dubokomorska luka Cherchell u Alžiru. Oni, također, utiru put kineskom vojnom prisustvu u regiji, koje je posljednjih godina obilježeno kineskim učešćem u vojnim vježbama i posjetama ratnih brodova u Sredozemnom moru i lukama evropskih zemalja.

Trenutne promjene u Siriji neće imati veliki uticaj na politiku Pekinga, jer Sirija nije glavni investicijski cilj za Kinu, niti je kritična oblast za zaštitu kineskih građana u inozemstvu. Bez obzira na to koje snage preuzmu vlast u Damasku, one će se neizbježno oslanjati na Kinu za ekonomsku i društvenu rekonstrukciju. Snažne infrastrukturne sposobnosti Kine mogu pomoći Siriji da brzo ponovo pokrene proizvodnju i obnovi administraciju.

Iako Sirija nije od ekonomskog interesa za Kinu, ona je od posebnog značaja kao element kineske inicijative Pojas i put i kineske strategije za izgradnju koridora do Sredozemnog mora – alternativnog kopnenog puta u Evropu preko Rusije, Kavkaza i Turske. Osim toga, Peking će nastojati nastaviti antiterorističku saradnju sa novim vlastima u Damasku. Slučaj Afganistana pokazuje da je Peking spreman održavati dinamične odnose sa islamistima, sve dok njegovi interesi u Xinjiangu nisu pogođeni. Nudeći humanitarnu pomoć, Kina može uspostaviti dobre odnose s novom sirijskom vladom kako bi dalje razvijala ekonomsku saradnju i projekte obnove infrastrukture.  

 

Sporo oživljavanje

 

Slijedeći primjer Sjedinjenih Američkih Država u stvaranju saveznika i zavisnosti kroz projekte kao što su izgradnja Panamskog kanala i Marshallov plan, Kina će nastojati izgraditi globalnu mrežu kineskih investicija, trgovine i uticaja kroz BRI do 2049. godine. Počelo je od siromašnih i nerazvijenih zemalja i širi se na zemlje u razvoju i razvijene zemlje, kao što su članice BRICS-a. Ova mreža već pokriva dvije trećine stanovništva planete. Infrastrukturna modernizacija “Puta svile” dopunjena je “Digitalnim putem svile”, “Medicinskim putem svile” itd. 100. godišnjica osnivanja NR Kine trebalo bi da se poklopi sa ciljem kineskog dugoročnog globalnog liderstva. Ostaje da se vidi da li će Kina želeti da bude svetski hegemon poput Sjedinjenih Američkih Država.  

 

 

ZAKLJUČAK  

 

Kineska Inicijativa pojas i put koja je startala 2013. godine za cilj je imala povezivaanje Azije, Afrike i Evrope kroz kopnene i pomorske rute. U ovoj Inicijativi Kina se pojavljuje kao kreditor, najčešće u infrastrukturu, a većinu poslova u zemljama u kojima se rade projekti u okviru Inicijative Pojas i put rade kineske kompanije koje zapošljavaju kineske ili strane radnike. Projekti u okviru Inicijative Pojas i put realiziraju se diljem svijeta pa i u zemljama Zapadnog Balkana. Posljednjih godina kineske vlasti su predmet optužbi da kroz Inicijativu Pojas i put guraju pojedine zemlje u „dužničku zamku“.  

Generalno, kreditiranje infrastrukturnih projekata u okviru Inicijative Pojas i put u zemljama Zapadnog Balkana, ali i diljem svijeta prati niz kotraverzi, počev od netransparetnosti, optužbi za korupciju do preuzimanja strateški objekata pod kinesku upravu u situaciji kada zemlja nije u prilici vratiti dug. Takav primjer imali smo sa Crnom Gorom, koja nije bila u mogućnosti otplatiti dio kredita za izgradnju dionice autoputa Bar-Boljare, a u javnosti se ozbiljno kalkulisalo sa mogućnošću da Kina preuzme crnogorsku luku Bar. Na kraju, intervencijom evropskih banaka Crna Gora nije završila u „dužničkoj zamci“.  

U tekstu se ukazuje na činjenicu da je Inicijativa Pojas i put, zapravo, platforma koju Kina koristi za širenje svog geopolitičkog uticaja u svijetu.  

Posebno se skreće pažnja na činjenicu da „Kina pretvara BRI u centralni instrument za širenje svog globalnog političkog i ekonomskog uticaja i prodor u sigurnosni sektor“, a kao ilustrativan primjer se navodi slučaj Srbije, kroz  činjenicu da na međunarodnoj sceni Srbija zauzima prokineske pozicije.  

Kini je Inicijativa Pojas i put sredstvo za ostvarivanje i jačanje uticaja, no zemlje u kojima se Inicijativa provodi vrlo lako mogu doći u poziciju da u zamjenu za „povoljne“ kineske kredite rade protiv vlastitog, a u korist kineskog interesa.