Putinova srednjoevropska avangarda prijeti da se proširi na Češku

Predviđa se da će proruski blok u srcu Evrope rasti 2025. godine.

Srednjoevropskim liderima naklonjenim Kremlju, poput mađarskog premijera Viktora Orbana i njegovog slovačkog kolege Roberta Ficoa, sljedeće godine će se pridružiti poznato lice: bivši češki premijer Andrej Babiš, čija popularnost ponovo raste u nacionalnim anketama.

Dok je Babiš, milijarder i politički kameleon, manje ideološki ukorijenjen od Orbana ili Fica, on je svoju stranku čvrsto usmjerio udesno i ponavlja retoriku svojih kolega u Mađarskoj i Slovačkoj.

Baš kao i Orban, Babiš kaže da da je Donald Trump predsjednik SAD-a ne bi bilo ruskog rata u Ukrajini i vjeruje da bi izborna pobjeda republikanskog kandidata u novembru osigurala mir. I kao i Fico, češki mogul je ranije signalizirao da preferira smanjenje podrške Ukrajini, jer se ona opire invaziji Kremlja u punom obimu.

Najviši češki zvaničnici pokušali su diskreditirati Babiša — kontroverznog poljoprivrednog tajkuna koji je bio premijer od 2017. do 2021. godine — da je u Orbanovom džepu otkako se njegova stranka Akcija nezadovoljnih građana (ANO) pridružila novim tvrdodesničarskim, antimigrantskim patriotama mađarskog lidera frakcije u Briselu ovog ljeta.

"Pokret ANO je samo Orbanova marioneta", rekao je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský za POLITICO.  

"Oni su očigledno našli prijatelje među proruskim nacionalistima i ksenofobima" u Evropskom parlamentu, dodao je on.

Ali češki birači se vraćaju Babišu masovno, prema rezultatima nedavnih regionalnih izbora, uoči parlamentarnih izbora u cijeloj zemlji 2025. godine.

Bivši premijer i njegov opozicioni ANO ostvarili su ubedljivu pobjedu u 10 od 13 regija u zemlji na 35 posto glasova u septembru, što je veliki porast u odnosu na 21 posto na posljednjim regionalnim izborima 2020. godine. Bio je to poziv na buđenje za trenutnu vladajuću koaliciju — i za Brisel.

Trenutna vlada premijera Petra Fiale, konzervativca koji podržava Ukrajinu, ima rekordno nisku popularnost od 24 posto, što je najgore od svih čeških vlada od 2013. godine, zbog loše komunikacije i prekršenog obećanja da neće podizati poreze.

To povećava Babišove šanse da preuzme vlast, jer je njegova popularnost i dalje stabilna uprkos njegovoj umiješanosti u brojne skandale, uključujući i dugotrajni slučaj sukoba interesa u vezi sa subvencijama EU isplaćenim njegovom poljoprivrednom konglomeratu, u kojem je na kraju oslobođen.

Koalicione kalkulacije

Otkako je izgubio parlamentarne izbore 2021. godine, 70-godišnji Babiš je prihvatio vatrenu retoriku koja je simbolična za lidere krajnje desnice, od okrivljavanja EU za visoke cijene energije do dovođenja u pitanje vojne pomoći Ukrajini ili buđenja protiv nedokumentovanih migracija, koje želi riješiti raspoređivanjem oružanih snaga duž plaža južne Evrope.

Tokom godina, njegova fleksibilna stranka opisivana je sve od ljevice do populističke, tehnokratske, sveobuhvatne, konzervativne i krajnje desnice.

U vrijeme kada je Babiš izgubio u utrci za predsjednika Češke 2023. godine, on je raspirivao strah od rata između NATO-a i Rusije, ponavljajući stav popularan u Moskvi i kod njenog saveznika u Budimpešti, Orbanom.

Povezanost sa Patriotima u Briselu - krajnje desničarska Austrijska narodna partija je, također, član i osvojila je prvo mjesto na nacionalnim izborima prošlog mjeseca - bila je poslednja kap koja je prelila čašu za liberalnije članove ANO-a.

Većina je sada napustila stranku zbog neslaganja oko njenog političkog pravca. Bivša potpredsjednica Evropskog parlamenta Dita Charanzová i europarlamentarka Martina Dlabajova istupile su iz ANO-a prošle godine, dok se potpredsjednica Evropske komisije Věra Jourová razišla sa Babišom neposredno prije formiranja nove krajnje desničarske alijanse.

Charanzova je za POLITICO rekla da je "iz događaja u Češkoj bilo jasno da će ANO pokret gurati nacionalističku politiku".

“Babiš je još kad je bio premijer želio formirati vladu s krajnjom desnicom. Martina [Dlabajova] i ja smo otišli u Prag da mu kažemo da će ga, ako to uradi, napustiti neki od članova njegove stranke. On se povukao i umjesto toga stvorio vladu sa socijaldemokratama”, rekla je Charanzova.

Nakon što je POLITICO zatražio komentar od Babiša i njegove stranke ANO, njegova desna ruka, potpredsjednik ANO-a Karel Havlíček, odgovorio je da je "besmislica" reći da je stranka krenula prema krajnjoj desnici.

„ANO je uvijek bio i ostao sveobuhvatna zabava. Još uvijek smo isti. Ono što se promijenilo je da su neki političari izgubili samorefleksiju i prestali da percipiraju stvarnost... Mislim da je legitimno imati drugačije mišljenje od rukovodstva EU i nema potrebe da se te ljude odmah izopštava”, rekao je Havlíček.

Petr Pavel, proevropski predsjednik zemlje koji je pobijedio u predsjedničkoj utrci protiv Babiša 2023. godine, pokazat će se smetnjom tajkunu ako otvoreno pokuša okrenuti Češku na istok. Na kraju, međutim, češko predsjedništvo nema izvršna ovlaštenja, ostavljajući premijeru politički prostor.

“Tvrda koalicija između Babiša i čeških krajnje desnih stranaka kao što su Sloboda i direktna demokratija ili Zakletva i automobilisti omogućila bi mu da radi „ono što smatra prikladnim u vanjskoj i evropskoj politici“, smatra Petr Kaniok, direktor Međunarodnog instituta za Političke nauke na Univerzitetu Masaryk u Brnu.

“Vlada bi svakako bila barem retorički slična sadašnjoj slovačkoj — anti-EU, više nacionalistička, manje proukrajinska i pasivna... Češka bi jednostavno prestala sa današnjom relativno konstruktivnom politikom i vratila bi se Babiševom razumijevanju EU kao bankomata”, rekao je Kaniok.

Ukrajina nema članstvo u EU.

Dok se čini da je EU ambivalentna po pitanju nedavnog porasta ekstremno desnih populističkih snaga širom kontinenta, rastući blok koji je prijateljski nastrojen prema Moskvi će otežati postizanje konsenzusa o pitanjima kao što su pomoć Ukrajini, sankcije Rusiji ili migracije.

Već postoje neki znaci o tome kakvu će politiku ANO usvojiti prema Ukrajini, kritičnom vanjskopolitičkom pitanju sa kojim se Evropa suočava dok se invazija ruskog lidera Vladimira Putina približava svojoj trogodišnjici.

Babiš je češkoj javnosti rekao da se nada da "Ukrajina nikada neće postati članica EU".

U međuvremenu, u Evropskom parlamentu dva od šest poslanika ANO-a bila su suzdržana od septembarskog glasanja o neobavezujućoj rezoluciji u kojoj se od zemalja članica traži da odobre Kijevu upotrebu raketa dugog dometa protiv ciljeva na ruskoj teritoriji. Ostala četvorica se nisu ni pojavila na glasanju.

Oni su, također, bili uzdržani ili nisu prisustvovali glasanju o rezoluciji u julu o potrebi da EU nastavi podržavati Ukrajinu.

“Glasanje je uključivalo obavezu da se Ukrajini da obavezni dio BDP-a iz državnog budžeta. Zašto bi nam to neko diktirao? Odlučit ćemo na koji način želimo pomoći sami sebi”, rekao je Babiš u intervjuu za češku medijsku kuću na pitanje zašto se njegovi europarlamentarci nisu pojavili na glasanju.

Ondřej Knotek, europarlamentarac iz stranke ANO, odbio je sugestije da je stranka proruska.

"Svaki pokušaji da nas oklevetaju i kažu da smo proruski, prokineski ili, ne znam, proantarktički orijentirani samo odražavaju strah od činjenice da smo formirali treću najjaču grupu u Parlamentu", rekao je Knotek.

Dodao je da je ANO proevropski, a ni na koji način ekstremistički ili krajnje desničarski.

To je izazvalo podsmijeh Kanioka, politikologa, koji je rekao da bi nova Babiševa administracija mogla ciljati na "institucije kao što su pravosuđe [i] javni mediji", poput njegovih srodnih duša u Budimpešti i Bratislavi.

„Oni [ANO] su nekada imali pozitivnu viziju, zbog čega su imali liberalne glasače… sada je to pokret širenja straha”.