Putin, antikolonijalist: Kremlj ima novi model ruske 'meke moći' koji će podstaknuti nezadovoljstvo protiv Zapada u Južnoj Evropi, Južnoj Americi, Africi i Aziji
Ruska invazija na Ukrajinu dovela je do toga da mnoge zemlje prekinu različite vrste partnerstava sa Rusijom. Ipak, ruske vlasti i ruski predsjednik Vladimir Putin nastavljaju insistirati na tome da Rusija uživa globalnu podršku, uprkos navodnim pljačkama „kolektivnog Zapada“. U stvarnosti, ovo je daleko od istine. Naprimjer, samo pet zemalja usprotivilo se rezoluciji UN-a koja je osudila ruske ilegalne aneksije ukrajinskih teritorija. To su bile Bjelorusija, Sirija, Nikaragva, Sjeverna Koreja — i sama Rusija. U pozadini gubljenja međunarodne podrške, Kremlj sada nastoji skinuti prašinu sa koncepta „meke moći“, čije se značenje u posljednje vrijeme promijenilo, kao odgovor na sve veću izolaciju Rusije. Za razliku od njenih ranijih napora da oblikuje opozicione pokrete na Zapadu, nova ruska ideja o „mekoj moći“ odnosi se na okupljanje „potlačenih zemalja“ svijeta u opoziciji sa „pogubnim anglosaksoncima“.
Dva insajdera Kremlja razgovarala su za Meduzu o načinu na koji Putinova administracija oblikuje svoju strategiju globalnog uticaja. Čini se da Kremlj stavlja svoje uloge na određene južnoevropske zemlje (poput Portugala i Grčke), Južne Amerike, Afrike i Azije. Jedan od naših izvora objašnjava,
„Meka moć“ je bila usmjerena na „staru“ Evropu; pokušavali su predstaviti Rusiju kao demokratiju, grubo i nespretno, ali su barem pokušavali. Trenutni vektor je drugačiji — radi se o anti-zapadnjaštvu, pogubnim anglosaksoncima, kolonijalnoj represiji, itd. Zbog toga je i geografija za promoviranje ove agende drugačija — uključuje bivše kolonije, postsovjetski prostor, plus manje bogate evropske zemlje, koje, također, mogu biti ogorčene“.
Vladimir Putin je u svojim nedavnim govorima često spominjao kolonijalizam. Meduzini izvori bliski Kremlju sugeriraju da je rad na reviziji „izvoznog” imidža Rusije počeo u proljeće 2022. Od raznih mogućnosti koje su mu bile predstavljene, Putin je odabrao antikolonijalni narativ, koji implicira fokus na zemlje koje navodno nemaju “ništa zajedničko” sa Zapadom (kako to sam Putin shvata), i može se očekivati da će pokušati pratiti svoj “poseban put”. Insajderi Kremlja naveli su neke od ključnih ideja koje su izdvojene za promociju u Južnoj Americi:
„Zapad je vjekovima ugnjetavao naše zemlje. Na Zapadu nema prave slobode. Sva ključna mjesta i svi finansijski tokovi su unaprijed propisani. Rusija je na čelu pravednog svjetskog poretka sa više centara moći i spremna je postati njegov moderator. Nema potrebe da se osjećate kao parije i igrate po tuđim pravilima – ne postoji jedinstven skup pravila za sve“.
Poruka za južnu Evropu će biti drugačija. Tamo će Kremlj potencirati ideju da se južna Evropa suočava sa najtežom ekonomskom situacijom u cijeloj EU (iako je to daleko od istine). Drugo, ruska strana bi željela uvjeriti Evropljane da idu ka „krizi tradicionalnih vrijednosti“ – i da će stvari biti samo gore. (Putin se već nekoliko puta dotaknuo ove teme — naprimjer, u svom nedavnom govoru u diskusionom klubu Valdai.)
Generalno, Kremlj ima namjeru promovirati ideje o „propadanju Zapada“ i globalnoj preraspodjeli moći — kao i ideju da „jednostavno rečeno, Amerika je prokleta“ (kako je formulirao izvor blizak administraciji). Plan je da se Rusija pozicionira kao globalni antikolonijalni lider – kroz odnose sa medijima, angažiranje „elita“ u inozemstvu i druge vrste dometa. Svim tim će upravljati Rossotrudničestvo — savezna agencija za kulturnu razmjenu — i njeni međunarodni ogranci poznati kao „Ruske kuće“. U jesen 2022. otvoreno je nekoliko „ruskih kuća“ u nekoliko afričkih zemalja.
Osoba zadužena za ove napore je diplomata i bivši zamjenik Državne dume Jevgenij Primakov mlađi, sin bivšeg ruskog premijera. Savjetodavni odbor Rossotrudničestva vodi Igor Čajka, protagonista višestrukih antikorupcijskih istraga i sin Jurija Čajke, ozloglašenog bivšeg državnog tužioca Rusije.
Jedan od naših izvora sugerira da će samo za djelovanje u Južnoj Americi ruska „meka moć“ dobiti desetine miliona dolara. Rossotrudničestvo će ova sredstva dobiti kako iz državnog budžeta, tako i iz segmenata ruskog biznisa lojalnih Kremlju.
Prema upućenim izvorima, ideološko oživljavanje ruske „meke moći“ bit će povjereno EISR-u (Ekspertnom institutu za društvena istraživanja), „unutarnjem“ Kremljovskom trustu mozgova osnovanom 2017. godine, nakon imenovanja Sergeja Kirijenka na „ideološki” položaj u administraciji.
Kremlj se nada da njegova "antikolonijalna" agenda ne mora patiti od vojnih poraza Rusije u Ukrajini. Plan je da se kaže nešto poput „Pogledajte nas – cijeli Zapad pokušava savladati jedinu zemlju koja se usudila da mu se suprotstavi. Ova zemlja istrajava i drži svoje pozicije.”
Drugi cilj ovog oživljavanja „meke moći“ je „da pokažemo drugom polu da imamo svoje saveznike, da nismo sami i da utičemo na globalnu agendu“. Ovo se ne razlikuje mnogo od sovjetskih ideja vanjske politike.