Produženo važenje "Sporazuma o žitu": Šta on donosi Ukrajini i svijetu?

U Istanbulu je u četvrtak, 17. novembra, za još 120 dana produženo važenje "sporazuma o žitu", odnosno "inicijative", kako je još nazivaju, prema kojoj se poljoprivredni proizvodi izvoze iz ukrajinskih luka.

Sporazum, prvi put postignut u julu, koji je sada produžen za još četiri mjeseca, ima za cilj stvaranje i upravljanje zaštićenim pomorskim tranzitnim koridorom za ukrajinski izvoz žitarica i sprečavanje globalne nestašice hrane. Zahvaljujući tome, bilo je moguće obnoviti izvoz iz tri luke u Ukrajini. Šta će se sada promijeniti i kako su Ukrajina i svijet reagirali na njegovo produženje - u osvrtu DW-a.

 

Šta se tačno izvozi?

 

Prema dostupnim podacima, zahvaljujući sporazumu, više od 11 miliona tona poljoprivrednih proizvoda izvezeno je u 38 zemalja svijeta, uključujući 4,5 miliona tona kukuruza i 3,2 miliona tona pšenice. Preko ovog koridora izvozili su se i repica, suncokretovo ulje i ječam. Osim prodaje, Ukrajina je, prema pisanju ukrajinskih medija, besplatno slala žito kao humanitarnu pomoć, naprimjer, u Somaliju i Etiopiju.

Prije početka invazije Rusije na Ukrajinu, mnoge zemlje, posebno u Africi i na Bliskom istoku, uvelike su se oslanjale na uvoz žitarica iz Ukrajine. Naprimjer, Jemen, u kojem vlada humanitarna katastrofa, prema dostupnim podacima, gotovo polovinu svojih potreba za pšenicom osigurava uvozom iz Ukrajine i Rusije.  

 

Uslovi?

 

Ukrajina je na pregovorima u Istanbulu ponudila proširenje sporazuma tako da uključi dvije dodatne luke u regiji Mikolajiv za izvoz. Iz trenutno dostupnih podataka nije jasno da li će se transport iz pomorskih luka sada proširiti na Mikolajevsku oblast, nakon produženja sporazuma. Do sada su sporazumom bile obuhvaćene tri luke - Odesa, Čornomorsk i Pivdenij. Ove tri luke imaju kombinirani kapacitet za otpremu oko tri miliona tona poljoprivrednih proizvoda mjesečno, prenosi Reuters.

Prije početka ruske invazije, luke Mikolajvske oblasti osiguravale su oko 35 posto ukrajinskog izvoza hrane. Prema podacima o izvozu iz 2021. godine, Mikolajev je bio drugi najveći terminal za žito u Ukrajini. U Kijevu je naglašeno da će učešće Mikolajeva u sporazumu značajno povećati obim isporuka žitarica i uljarica. Ukrajina je u Istanbulu ponudila da odmah produži sporazum na godinu ili više, dok je Kremlj saopćio da se o neograničenom produženju sporazuma nije razgovaralo.

„Naravno, željeli bismo da ova inicijativa bude otvorena“, rekao je ukrajinski ministar poljoprivredne politike i hrane Nkola Solskji u intervjuu za DW.

Rusija, koja se smatra najvećim svjetskim izvoznikom pšenice, ranije je rekla da će pristati na produženje sporazuma ako može izvoziti vlastito žito i đubrivo. Među zahtjevima koje je iznijela Moskva bilo je ublažavanje sankcija protiv državne Rosselkhozbanke i njeno povezivanje sa SWIFT sistemom bankovnih transfera, što bi trebalo pomoći povećanju ruskog izvoza.

Krajem oktobra, nakon serije eksplozija u luci okupiranog Sevastopolja, Moskva je objavila da se povlači iz "sporazuma o žitu". Međutim, u roku od tri dana, Kremlj je najavio da će se vratiti na njegovu implementaciju nakon što od Kijeva dobiju "pisane garancije" da se koridor žitarica neće koristiti za neprijateljstva. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine tada je negiralo da je Moskvi dalo bilo kakve nove pisane garancije.

 

Da li je sporazum pomogao u sprečavanju globalne krize hrane?

 

U pozadini rata, oštar pad zaliha iz Ukrajine – velikog svjetskog izvoznika poljoprivrednih proizvoda – odigrao je značajnu ulogu u krizi cijena hrane. Međutim, stručnjaci ukazuju na druge faktore.

Među njima su i posljedice pandemije COVID-19 i klimatski poremećaji koji i dalje negativno utiču na poljoprivredne proizvođače. Stručnjaci posebno ukazuju na nedavne velike suše u Argentini i Sjedinjenim Državama.

Otvaranje koridora zahvaljujući "sporazumu o žitu" omogućilo je Ukrajini da djelimično obnovi snabdijevanje svjetskog tržišta. Međutim, snabdijevanje je i dalje na mnogo nižem nivou nego prije rata.

Zbog neprijateljstava u Ukrajini, čak je i transport žitarica do morskih luka postao težak zadatak. Istovremeno, ukrajinski poljoprivrednici su smanjili sjetvu žitarica, jer domaće cijene ostaju neisplative, dok su njive za sjetvu tokom rata više puta napadane i paljene.

 

Je li dogovor pomogao u smanjenju cijena pšenice?

 

Neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, cijene pšenice na čikaškoj berzi, koja se smatra svojevrsnim barometrom za "fjučerse" poljoprivrednih proizvoda, naglo su porasle. Nedavno su se vratile na približno nivo koji je prethodio početku ruskog rata.

Posmatrači vjeruju da je sposobnost Ukrajine da izveze milione tona pšenice morskim koridorom omogućila da se cijene hrane donekle stabiliziraju. Drugi povoljni faktori bili su ovogodišnja rekordna žetva u Rusiji, kao i jačanje američkog dolara na deviznim tržištima.  

Ipak, svjetske cijene osnovnih prehrambenih proizvoda napravljenih na bazi pšenice, poput hljeba i tjestenine, ostaju znatno više od prošlogodišnjeg nivoa u mnogim zemljama, posebno u ekonomijama u razvoju. I to uprkos padu čikaških fjučersa, jer je u isto vrijeme pao tečaj mnogih lokalnih valuta, cijene energenata su značajno porasle, što je uzrokovalo povećanje troškova transporta i pakiranja robe. Porast cijena hrane u potpunosti je osjetio krajnji potrošač. Posebno je teško pogodio najugroženije slojeve stanovništva u mnogim zemljama svijeta.

 

Što je sa sigurnošću morskog koridora i sigurnošću posada?

 

Morske mine u Crnom moru predstavljaju ozbiljnu opasnost za brodove i njihove posade, o čemu je otvoreno govorio mornar broda "Razoni", koji je jedan od prvih izašao na more po uslovima "sporazuma o žitu" 1. augusta pod zastavom Sijera Leonea.

Ukrajinski, rumunski, bugarski i turski vojni ronioci  ulažu velike napore da otklone minske prijetnje u Crnom moru. Međutim, za potpuno deminiranje mogu biti potrebni mjeseci ili čak godine.

Osiguravajuća društva su ranije izjavila da su spremna osigurati rutu samo ako postoji međunarodna pratnja brodova i predstavljena je jasna strategija za suzbijanje morskih mina. Od tada su postignuti neophodni dogovori sa osiguravajućim društvima, od kojih je glavni da plovila moraju striktno pratiti zadati kurs unutar sigurnog koridora. Usluge osiguranja posebno pruža osiguravatelj Ascot grupe Lloyd's of London. Pokrivenost rizika se procjenjuje na do 50 miliona dolara po morskom putovanju.

Na početku rata oko 2.000 mornara iz cijelog svijeta bilo je zaglavljeno u ukrajinskim lukama. Prema podacima Međunarodne brodarske komore (ICS), do kraja oktobra u Ukrajini je ostalo 346 takvih osoba.

U septembru je u Ukrajini stupio na snagu dekret kojim se mornarima dozvoljava da napuste zemlju uprkos ograničenjima vanrednog stanja. Taj potez je imao za cilj osiguranje radne snage za nesmetan izvoz žitarica.

Zajednički koordinacioni centar u Istanbulu, koji treba da nadgleda poštovanje sporazuma o žitu, uključuje predstavnike Ukrajine, Turske, Ruske Federacije i Ujedinjenih nacija.

 

Kako svijet reagira na produženje sporazuma?

 

Kijev je pozdravio produženje sporazuma. Kako je istaknuo ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, "svijet je vidio da je nemoguće osigurati globalnu sigurnost hrane bez ukrajinskog izvoza", rekao je.

"Za Ukrajinu je ovo glavni koridor za izvoz žitarica, važan za ukrajinske poljoprivrednike i sve ljude u svijetu, jer sputava rast cijena hrane", dodao je ministar Solskij u razgovoru za DW.

Pozitivan stav iznio je i predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdogan.  

"Jasno je koliko je ovaj sporazum važan za sigurnost svjetske opskrbe hranom", rekao je Erdogan. Ministarstvo odbrane Turske saopćilo je da su dvodnevni pregovori o produženju sporazuma protekli u "pozitivnoj i konstruktivnoj atmosferi".

Generalni sekretar UN-a António Guterres, američki državni sekretar Anthony Blinken, predsjedavajući Evropskog vijeća Charles Michel i drugi političari su pozdravii dogovor o produženju sporazuma.

Njemačka savezna vlada je istaknula da će sporazum "pomoći najsiromašnijim ljudima koji najviše pate zbog visokih cijena hrane", prenosi agencija KNA izjavu ministra za ekonomsku saradnju i razvoj Svenje Schulzea.

Ministar poljoprivrede Njemačke Cem Özdemir je pozdravio produženje sporazuma.  

"Ukrajina pokazuje da čak I u vremenima najvećih nevolja preuzima odgovornost za gladne u svijetu." Istovremeno, Ezdemir je pozvao da se ne oslanja na pouzdanost ruske strane.  

„Treba očekivati da će Putin nastaviti da koristi crnomorski „sporazum o žitu“ kao sredstvo pritiska“, upozorio je Ezdemir.