25.04.2023.

Procureli dokumenti pokazuju kako Rusija i Kina sarađuju na cenzuri

Procureli dokumenti dostavljeni sestrinske mreže VOA RFE/RL potvrđuju izveštaje da Rusija i Kina sarađuju na taktici cenzure i kontrole interneta.

Materijali detaljno opisuju dokumente i zapise za koje se tvrdi da su napravljeni tokom sastanaka iza zatvorenih vrata 2017.i 2019. godine između zvaničnika iz kineskih i ruskih odeljenja zaduženih za nadzor interneta u obe zemlje.

U ovim dokumentima i zapisima – preneo je RFE/RL – zvaničnici obe zemlje dele strategije za traženje neslaganja i kontrolu interneta, uključujući zahteve za pomoć u blokiranju „opasnih“ novinskih članaka i savete o zaobilaženju tehnologije.

RFE/RL prenosi da je ruska istražna jedinica dobila snimke i dokumente od izvora koji je imao pristup materijalima. DDoSecrets, grupa koja objavljuje procurela i hakovana dokumenta, obezbedila je softver za pretragu datoteka.

Glas Amerike nije video fajlove.

Iako je bilo prethodnih izveštaja o saradnji Moskve i Pekinga po pitanju cenzure i drugih oblika represije, suština ovih konkretnih razgovora nikada nije objavljena.

Ni ruska ni kineska ambasada u Vašingtonu nisu odgovorile na mejlove Glasa Amerike tražeći komentar.

U nekim od materijala koji su procureli, kineski zvaničnici izgleda traže od Rusije savet o tome kako da se izbore sa narodnim neslaganjem i regulišu medije, navodi se u izveštaju. Istovremeno, ruski zvaničnici su zatražili od Pekinga savete o pitanjima kao što su sprečavanje alata za zaobilaženje kao što su virtuelne privatne mreže i regulisanje platformi za razmenu poruka.

Otkrića naglašavaju da je represija u Kini daleko sofisticiranija nego u Rusiji, kaže Yaxue Cao, osnivač China Change, veb stranice posvećene ljudskim pravima u Kini.

„Kineska cenzura i suzbijanje pristupa informacijama su totalni. Rusija ima još mnogo da nauči od Kine“, rekao je Cao za Glas Amerike.

„Čitav sistem je podržan njihovim narativima, njihovom revizionističkom istorijom, njihovom totalnom kontrolom medija, njihovom totalnom kontrolom polja mišljenja“, rekao je Cao, misleći na Kinu.

Drugi dokumenti pokazuju da je 2017. godine Aleksandar Žarov, bivši šef ruskog internet regulatora Roskomnadzora, zatražio od kineskog internet regulatora da organizuje posetu ruskih zvaničnika Kini radi proučavanja kineskog sistema cenzure i nadzora Velikog zaštitnog zida.

Dve godine kasnije, zvaničnici Kineske administracije za kibernetski prostor (CAC), kineskog internet regulatora, zatražili su od Rusije da blokira linkove na brojne novinske članke i intervjue u vezi sa Kinom koje su smatrali „opasnim i štetnim po javni interes“.

Na Svetskoj internet konferenciji 2019. u istočnom kineskom gradu Vužen, CAC i Roskomnadzor potpisali su sporazum o suzbijanju širenja „zabranjenih informacija“. Dokumenti do kojih je došao RFE/RL ukazuju da su neki zahtevi CAC-a za blokiranje informacija u Rusiji upućeni tokom godine na osnovu ovog sporazuma.

U zahtevu, kineski zvaničnici su zatražili od Rusije da cenzuriše izveštaj Bi-Bi-Sija na kineskom jeziku o vladinoj kampanji pokrenutoj 2015. za poboljšanje sanitarnih uslova u zemlji. U drugom zahtevu, kineski zvaničnici su zatražili od Rusije da blokira post na blogu o glasinama da je predsednik Si Đinping povredio leđa.

Prema Etu Buziašviliju, koji istražuje ruske dezinformacije u Laboratoriji za digitalna forenzička istraživanja Atlantskog saveta, Kremlj je postao još restriktivniji prošle godine nakon što je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022.

„Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Rusija je pokušala da udvostruči cenzuru u Rusiji kako bi sprečila širenje činjeničnih informacija o ratu u Rusiji“, rekao je Buziašvili za Glas Amerike.

Izveštaj RFE/RL o procurelim informacijama potvrđuje kako Peking i Moskva sarađuju na cenzuri i propagandi, rekao je Buziašvili.

Na primer, zvaničnici i kanali kineskih državnih medija u prošlosti su širili ruske propagandne poruke na društvenim mrežama. Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, kineski državni mediji su pokupili ruske dezinformacije o ratu.

„Ovaj izveštaj potvrđuje saradnju između dve države i njihovih institucija“, rekao je Buziašvili.

Logično je da bi dve autoritarne države sarađivale u vršenju uticaja, a državni medijski sistemi u obe zemlje su, prirodno, omogućili ovu vrstu saradnje.

„Ako već sarađuju u oflajn sferama, zašto ne i onlajn, da bi imali jači narativ i dosegli širu publiku?“ rekao je Buzijašvili./VOA/