Pro-moskovski kandidati na regionalnim izborima u Moldaviji

Napori Rusije da poveća svoj uticaj u Moldaviji mogli bi napraviti još jedan korak naprijed na predstojećim regionalnim izborima.

Dok se Ukrajina priprema za proljetnu kontraofanzivu, a Rusija nastavlja sa lošim rezultatima na bojnom polju, Putin pojačava pokušaje da potkopa Moldaviju, kao još jednu tačku odvraćanje pažnje od Ukrajine za Zapad. Putin je decenijama koristio svoje opunomoćenike u Pridnjestrovlju da izvrši pritisak na Moldaviju, a sada je djelovanje proširio na Gagauziju.
Biračko tijelo u autonomnoj regiji Gagauzija u Moldaviji izlazi na izbore za novog guvernera 14. maja. Dva su kandidata, Grigorij Uzun, iz Socijalističke partije koju predvodi bivši predsjednik Moldavije Igor Dodon, i Jevgenija Gutsul, kandidatkinj proruske stranke Šor, suočit će se u drugom krugu izbora. Međutim, oba kandidata predstavljaju političke zastupnike Rusije, što predstavlja još jednu prijetnju unutrašnjoj sigurnosti Moldavije.
“Izbor bilo koga od ova dva kandidata u Gagauziji će vrlo vjerovatno nastaviti trend pokušaja Kremlja da stekne uticaj u regiji i mogao bi čak povećati, u okolnostima rata u Ukrajini, pritisak na prozapadnu moldavsku vladu”, rekao je Vlad Lupan, bivši moldavski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, sada pomoćni profesor na NYU i FDU. 
“Ako novi šef Gagauzije (Baškan) želi dnastaviti antagonistički odnos sa moldavskim vlastima, to bi moglo povećati potencijalnu destabilizaciju u Moldaviji.”
Iako oba kandidata zastupaju proruske stavove, ruska portparolka Marija Zaharova požalila se da je Ruskoj ambasadi u Moldaviji uskraćena mogućnost da bude posmatrač na izborima. Ona je samouvjereno izjavila da se Moskva nada da će „novoizabrano rukovodstvo regiona nastaviti razvijati tradicionalne veze sa našom zemljom i ruskim regionima“.
Ovo nije iznenađenje za bilo koga ko prati ruske aktivnosti u Moldaviji. Rusija istorijski gleda na Moldaviju i koristi Pridnjestrovlje, otcijepljenu regiju u Moldaviji koju vode proruski lideri, gdje je 1.500 ruskih „mirovnih“ snaga, što dodatno ugrožava sigurnosnu situaciju u Moldaviji.
U februaru je ukrajinska obavještajna služba presrela ruske planove da "razbije demokratiju Moldavije i uspostavi kontrolu nad Moldavijom". Moldavska predsjednica Maja Sandu preventivno je razotkrila potencijalnu rusku zavjeru, koja uključuje detalje za izvođenje puča i smjenu Vlade Moldavije, uključujući proteste opozicije, napade na vladine zgrade i rušenje Vlade uz pomoć građana Ruske Federacije, Bjelorusije, Srbije i Crne Gore.
Ubrzo nakon toga, ruski projektil narušio je zračni prostor Moldavije, što je dovelo do toga da Moldavija zatvori svoj zračni prostor, nakon što je na njenoj teritoriji pronađen "objekat sličan meteorološkom balonu".
Za Rusiju, Pridnjestrovlje je važno ne samo iz ideoloških razloga, već i iz strateških razloga koji bi olakšali širi plan Rusije za destabilizaciju moldavske države. Rusija koristi Pridnjestrovlje kao potencijalno bojno polje sa Zapadom, sijući haos i stavljajući EU i NATO u defanzivu. Međutim, kako su ruski „mirovnjaci“ preslabi da vojno izazovu Zapad, Kremlj je pribjegao asimetričnim sredstvima da destabilizira region.
Naprimjer, Rusija je opskrbljivala energijom u Moldaviji ucjenjujući Kišinjev, iskorištavajući ekonomsku krizu u Moldaviji u posljednjim protestima. Moskva, također, koristi informativni prostor da izazove Moldaviju, a za stranku Šor, koju podržava Rusija, se sumnja da stoji iza niza protesta u Kišinjevu.
Prije nego što je moldavska premijerka Natalia Gavrilița podnijela ostavku, rekla je: 
"Vidimo elemente hibridnog rata... 2022. godine smo vidjeli najveće cyber napade u historiji naše zemlje i vidimo prijetnje bombama." 
Iako je Moldavija prošle godine suspendirala neke ruske medije, Moskva je i dalje aktivna u informativnom prostoru.

Percepcija je važna u Moldaviji. Tako je Evropska komisija „platila zajam od 40 miliona eura kao finansijsku podršku Republici Moldaviji, kao dio tekuće operacije makrofinansijske pomoći zemlji, čija je ukupna vrijednost 150 miliona eura“, što je korak u pravom smjeru. Međutim, uprkos evropskoj ekonomskoj podršci, informacije o podršci Zapada Moldaviji često ne dopiru do običnih građana. Ovo se može pripisati uspješnim informativnim operacijama Kremlja u Moldaviji, koje predstavljaju Rusiju kao ključnog regionalnog partnera. To su poruke koje se najviše šire među  tradicionalističkim, proruskim stanovništvom u Pridnjestrovlju i Gagauziji.
Štaviše, Moskva ne treba stvarati ekonomsku krizu, jer može jednostavno iskoristiti postojeći ekonomski haos da se prikaže kao pouzdaniji partner od Zapada. To znači da, iako je ekonomska podrška Zapada Moldaviji ključna, Zapad bi to trebao učiniti u sprezi sa kampanjama protiv dezinformacija. Jedna od mogućnosti bila bi široka upotreba platformi društvenih medija od strane EU kako bi doprla do ljudi u Moldaviji, kao prikaz evropske podrške narodu Moldavije. EU bi, također, mogla raditi sa članovima prozapadnih kreatora politike kako bi te poruke proširila na opću bazu birača i neutralizirala apatiju i ravnodušnost među stanovništvom. 
 Informativne operacije bi, također, trebale biti usmjerene na prorusku publiku u Moldaviji. Zbog ruske propagande, oni još uvijek ne vjeruju u loš učinak Rusije na bojnom polju i vjerovatno neće podržati zapadne demokratske vrijednosti. Međutim, razotkrivanje Rusije kao nepouzdanog saveznika bi vjerovatno imalo odjeka kod njih, s obzirom na nedavne loše rezultate Rusije u podršci svojim regionalnim saveznicima. Naprimjer, prošle godine je armenski premijer Nikol Pašinjan službeno zatražio od Organizacije dogovora o kolektivnoj sigurnosti na čelu sa Moskvom da intervenira i pomogne nakon što su izbila neprijateljstva između Armenije i Azerbejdžana u regionu Nagorno-Karabaha pokretanjem kolektivne odbrane Član IV, koji obavezuje organizaciju da zaštiti svoje članice. Rusija nije pružila ruku, pokazujući rusku sklonost da odmah odustane od svojih sigurnosnih obaveza prema saveznicima iz pragmatičnih razloga.
 Zapad bi trebao pojačati primjere ruske nepouzdanosti tako što će informirati prorusko stanovništvo u Moldaviji da se Rusija odbila umiješa i pomoći Armeniji, i da je samo pitanje vremena kada će Moskva odbaciti Pridnjestrovlje i Gagauziju. U skladu sa tim, neposredni cilj Zapada sa proruskim stanovništvom u Moldaviji trebao bi biti neutralizacija narativa Kremlja koji Rusiju prikazuje kao pouzdanog partnera.
Zapad nije bio voljan da koristi informacije u svoju korist i ostvari prednost u borbi protiv Rusije u Moldaviji, ustupajući tako informativni prostor antizapadnoj propagandi. Ova tišina daje kredibilitet narativima koje je iskrivio Kremlj i Zapad mora ući u informativni prostor u Moldaviji i preokrenuti scenarij Putinovog informacionog rata.