27.10.2022.

Pljačka i uništavanje ukrajinskih kulturnih objekata 'ratni zločin'

Rusku invaziju na Ukrajinu prati uništavanje i pljačka istorijskih mjesta i kulturnog u velikim razmjerama, saopćile su ukrajinske vlasti.
 
U intervjuu za Associated Press (AP), ukrajinski ministar kulture Oleksandr Tkačenko je naveo da su ruski vojnici oteli artefakte u gotovo 40 ukrajinskih muzeja.
Pljačka i uništavanje kulturnih objekata prouzrokovalo je gubitke koji se procjenjuju na stotine miliona eura, dodao je ministar.
„Stav Rusa prema ukrajinskoj kulturnoj baštini je ratni zločin“, rekao je Tkačenko.
U ovom trenutku, ukrajinska vlada i njeni zapadni saveznici koji joj dostavljaju oružje uglavnom su fokusirani na poraz Rusije na bojnom polju.
Ali ako i kada se mir vrati, očuvanje vrijednih ukrajinskih kolekcija umjetnosti, istorije i kulture također će biti od vitalnog značaja, kako bi oni koji su preživjeli rat mogli započeti sljedeću borbu - obnovu svojih života.
“Radi se o muzejima, historijskim građevinama, crkvama. Sve što su gradile i stvarale generacije Ukrajinaca”, rekla je prva dama Ukrajine Olena Zelenska u septembru kada je posjetila ukrajinski muzej u New Yorku.
“Ovo je rat protiv našeg identiteta.”
Izuzetna zlatna tijara, ukrašena dragim kamenjem od strane majstora prije oko 1500 godina, bila je jedan od najvrijednijih artefakata na svijetu iz perioda vladavine Atile Huna, koji je sa svojim divljm ratnicima prodro duboko u Evropu u 5. stoljeću.
Radnici Muzeja lokalne istorije u Melitopolju pokušali su sakriti Hunsku dijademu i stotine drugih artefakata kada su ruske trupe upale u ovaj grad.
Ali nakon više sedmica uzastopnih pretraga, ruski vojnici su konačno otkrili tajni podrum zgrade u koji je osoblje odnijelo najdragocjenije predmete muzeja - uključujući i Hunsku dijademu, prema riječima jednog muzejskog radnika.
Radnik, koji je za AP razgovarao pod uslovom da ostane anoniman, plašeći se ruske kazne zbog čak i razgovora o tim događajima, rekao je da Ukrajinci ne znaju gdje su ruske trupe odnijele muzejske eksponate uključujući tijaru i oko 1.700 drugih artefakata.
 
Iskopana iz groba 1948. godine, kruna je jedna od samo nekoliko hunskih kruna širom svijeta.
Radnik muzeja je rekao da druga blaga koja su odnijeli ruski vojnici uključuju 198 komada zlata starog 2.400 godina iz doba Skita, nomada koji su migrirali iz centralne Azije u južnu Rusiju i Ukrajinu i osnovali carstvo na Krimu.
“Ovo su drevni nalazi. Ovo su umjetnička djela. Oni su neprocjenjivi”, rekao je Oleksandr Simonenko, glavni istraživač na Ukrajinskom institutu za arheologiju.
“Ako kultura nestane, to je nepopravljiva katastrofa.”
Ministarstvo kulture Rusije nije odgovorilo na pitanja o melitopoljskoj kolekciji.
Ruske snage su, također, opljačkale muzeje dok su pustošile crnomorsku luku Mariupolj, prema ukrajinskim zvaničnicima koji su protjerani iz ovog grada, koji su Rusi nemilosrdno bombardirali.
Pod potpunu kontrolu Moskve pao je tek u maju kada su se ukrajinski branitelji koji su se branili u gradskoj čeličani konačno predali.
Gradsko vijeće Mariupolja u egzilu saopćilo je da su ruske snage opljačkale više od 2.000 predmeta iz gradskih muzeja.
Među najdragocjenijim predmetima bile su drevne vjerske ikone, jedinstveni rukom pisani svitak Tore, 200 godina stara Biblija i više od 200 medalja, saopćeno je iz Vijeća.
Opljačkana su i umjetnička djela slikara Arhipa Kuindžija, koji je rođen u Mariupolju i Ivana Ajvazovskog rođenog na Krimu, poznatih po morskim pejzažima, rekli su prognani odbornici.
Rekli su da su ruske trupe prenijele sva ukradena blaga u oblast Donjecka koju je okupirala Rusija u istočnoj Ukrajini.  
Invazija je također nanijela veliku štetu i uništenje ukrajinskom kulturnom nasljeđu. Kulturna agencija UN-a vodi evidenciju o lokacijama pogođenim projektilima, bombama i granatiranjem.
S obzirom da je rat sada već ušao u osmi mjesec, iz Agencije je potvrđeno da je šteta nanesena na 199 lokacija u 12 regija.
Uključuju 84 crkve i druga vjerska mjesta, 37 zgrada od historijskog značaja, 37 objekata za kulturne aktivnosti, 18 spomenika, 13 muzeja i 10 biblioteka, saopćeno je iz UNESCO.
Podaci ukrajinske vlade govore o još većem broju lokacija, a vlasti kažu da je prema njihovim evidncijama broj uništenih i oštećenih vjerskih objekata najmanje 270.
 
Dok su invazione snage tražile blago za krađu, ukrajinski muzejski radnici činili su sve što su mogli da ih drže daleko od očiju i ruku ruskih vojnika.
Desetine hiljada artikala evakuirano je sa linija fronta i područja pogođenih borbama.
U Kijevu, direktor Muzeja istorijskog blaga Ukrajine živio je u zgradi, čuvajući njene artefakte, tokom prvih sedmica invazije kada su ruske snage, bezuspješno, pokušavale opkoliti glavni grad.
„Bojali smo se ruskih okupatora, jer oni uništavaju sve što se može identificirati kao ukrajinsko“, prisjeća se Natalija Pančenko.
Bojeći se da će ruske trupe upasti u grad, pokušala ih je ih zbuni tako što je skinula ploču na ulazu u muzej.
Takođe je demontirala eksponate, pažljivo pakujući artefakte u kutije za evakuaciju. Jednog dana će se, nada se, vratiti na svoje pravo mjesto.
Za sada muzej prikazuje samo kopije.
 
“Ove stvari su bile krhke, preživjele su stotinama godina. Nismo mogli podnijeti pomisao da bi mogli biti izgubljeni”, rekla je Pančenko.