Partnerstvo EU i Zapadnog Balkana važnije je nego ikad

Finska ima dugogodišnji snažan interes za Zapadni Balkan i podržava tamošnje partnere na njihovom evropskom putu. Ali, također, očekujemo od njih da se u potpunosti usklade sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU i podržavaju ljudska prava i vladavinu prava, piše Pekka Haavisto, ministar vanjskih poslova Finske.

Politika proširenja vratila se u prvi plan geopolitičkog djelovanja Evropske unije. Od prošle godine imamo tri nove zemlje kandidata, pokrenut je proces pregovora o članstvu sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, a posljednjih sedmica Srbija i Kosovo su preduzeli pozitivne korake ka normalizaciji odnosa.
EU pokazuje svoju kontinuiranu posvećenost Zapadnom Balkanu u pomaganju u izgradnji otpornih i održivih društava u regionu, koja se zalažu za osnovne evropske vrijednosti. Ove vrijednosti, ljudska prava, demokratija i vladavina prava,  se moraju odraziti u vanjskoj politici i reakcijama na ruski ilegalni rat protiv Ukrajine.
Prošle godine i proteklih mjeseci bili smo svjedoci mnogih važnih odluka.
Prvo, naši partneri, Ukrajina, Moldavija i Bosna i Hercegovina dobili su status zemlje kandidata za članstvo u EU 2022. godine. Nadamo se da će Gruzija uskoro poduzeti dogovorene korake i odlučno ih slijediti.
Drugo, počeo je proces pregovora o članstvu sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom – što predstavlja veliko olakšanje nakon velikog kašnjenja.
Kosovo je, sa svoje strane, u decembru napravilo historijski korak podnošenjem zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji. EU je, također, postigla sporazum o davanju bezviznog režima Kosovu, koji stupa na snagu najkasnije u januaru 2024.
Na Ohridskom jezeru, 18. marta Srbija i Kosovo postigli su sporazum o implementaciji Sporazuma o putu normalizacije odnosa od 27. februara, uz pomoć Evropske unije. Ovo je veliki korak i njegova implementacija će se pratiti u okviru EU puta obje strane.
Crna Gora, favorit u procesu proširenja, održala je predsjedničke izbore, nakon previranja kojima smo svjedočili posljednjih mjeseci.

Finska pozdravlja ove korake. Naše misli su sada usmjereni na napore da podržimo Ukrajinu na svaki mogući način. Nismo zaboravili ni naše partnere na Zapadnom Balkanu – u srcu Evrope.
Finska ima dugogodišnji snažan interes za region i njegovu dobrobit. Mnogi od najpoznatijih finskih političkih lidera odigrali su značajnu ulogu na Balkanu: Elisabeth Rehn, Harri Holkeri i Olli Rehn, i naravno predsjednik Martti Ahtisaari.
I ja sam radio na Balkanu od 1999-2005 za UNEP, istražujući uticaje sukoba na životnu sredinu.
Ove veze pomogle su Finskoj da izgradi posvećenost miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Naša podrška Zapadnom Balkanu na njihovom evropskom putu ostaje snažna. Pomagali smo im da ispune kriterije EU na mnogo načina, na primjer kroz twinning projekte.
Kada su zemlje kandidati uradile svoj dio posla da ispune kriterije, ne bi trebalo biti izgovora za odlaganje procesa sa strane EU. Bilateralna pitanja ne bi trebalo da budu dio procesa proširenja EU ili pregovora.
Jasno je da su saradnja i jedinstvo između EU i Zapadnog Balkana korisni i cijenjeni.
Značajna demonstracija opredijeljenosti EU je Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, koji ima za cilj mobilizirati oko 30 milijardi eura za razvoj regiona.
Nedavno je EU, također, predložila Paket energetske podrške od milijarde eura za regiju, u nastojanju da smanji ovisnost o ruskim izvorima energije, ubrza dekarbonizaciju i poboljša energetsku sigurnost. EU ulaže milijarde u oblasti kao što su zelena i digitalna ekonomija. Ovo je budućnost – EU donosi budućnost.
Ovim naporima, EU pomaže našim partnerima da izgrade održiva društva koja su otporna na različite vrste hibridnih prijetnji.
U okviru Berlinskog procesa, prošle godine su sklopljeni novi sporazumi o zajedničkom regionalnom tržištu koje olakšava putovanje unutar Zapadnog Balkana i zapošljavanje preko granica. Region je već zona bez roaminga, a od oktobra 2023. cijene roaminga između Zapadnog Balkana i EU bit će značajno smanjene.
Danas je zalaganje za naše osnovne vrijednosti važnije nego ikad. Vladavina prava je kamen temeljac stabilnog i dobro funkcionirajućeg demokratskog društva.
Smatram da je zabrinjavajuće što smo, kao što je navedeno u najnovijem Paketu proširenja Evropske komisije, vidjeli smo mali napredak u ključnim oblastima vladavine prava i osnovama u nekoliko zemalja proširenja.

Evropska unija se zalaže za ljudska prava, demokratiju i vladavinu prava. Ove vrijednosti vrijede i za zemlje kandidate i za države članice.
Vrijednosti se ogledaju i u našoj vanjskoj politici. Nekoliko partnera na Zapadnom Balkanu – Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo – u potpunosti su se uskladili sa sankcijama EU protiv Rusije, povećavajući time cijenu ruske brutalne agresije u Ukrajini.
Očekujemo da i Srbija i Bosna i Hercegovina (konkretno Republika Srpska) u potpunosti usklade svoju vanjsku i sigurnosnu politiku sa politikom EU. Ne samo da je to obaveza zemlje kandidata za članstvo u EU, već i jasna poruka podrške suverenitetu Ukrajine, protiv nezakonitog i neprihvatljivog rata.
EU nema nikakvu skrivenu agendu. Prednosti i odgovornosti članstva u EU su jasne. Zaista, EU i Zapadni Balkan su već snažno međusobno povezani. Građani šest zemalja Zapadnog Balkana na mnogo načina imaju koristi od istih prednosti kao i članice EU.
Na primjer, od 25 ključnih programa EU koji koriste građanima, kao što su Erasmus + i Horizon Europe, 20 je već otvoreno za naše partnere sa Zapadnog Balkana.
U mnogim zemljama zapadnog Balkana podrška naroda članstvu u EU i dalje je snažna. Ovu podršku, međutim, ne treba uzimati zdravo za gotovo. Da bismo došli do građana zemalja Zapadnog Balkana, potrebne su nam vlade i civilno društvo u regionu.
Svi naši partneri i EU moraju raditi protiv zlonamjernih uticaja i narativa koji iskrivljuju sliku ujedinjene Evrope. Da bismo ostali jaki, moramo predstaviti jedinstven front, zajedno graditi bolju budućnost za sve naše građane.