„Ovo je prava katastrofa“ Šta sprečava Ukrajinu da izvozi žito zaobilazeći luke

Od 20. juna, ruski dronovi i rakete pogodili su 57 brodova (najmanje 21 osoba je poginula). Ovo je skoro trećina svih napada na brodove od početka potpune ruske invazije na Ukrajinu, izračunao je The Wall Street Journal (WSJ). Trenutnu situaciju opisuje televizijska i online mreža „Nastjošže Vremja“, koju je kreirao Radio Liberty za ruskogovornu publiku.

„Ukrzaliznicia“ izvještava da je zbog blokade morskih luka od početka augusta, ukrajinski izvoz žitarica smanjen za 76 posto u odnosu na isti period prošle godine. Od kraja jula, teretni brodovi za žito praktično su prestali ulaziti u bazene luka u Odeskoj oblasti, iako oni formalno ostaju otvoreni, piše Politico.

„Sada se nalazimo u situaciji vrlo sličnoj onoj s kojom smo se suočili 2023. godine, kada se naš žitni koridor urušio. Raspoloženje, ponašanje na tržištu i kako se događaji općenito razvijaju vrlo su slični“, citira The Wall Street Journal Serhija Vovka, direktora Ukrajinskog centra za transportne strategije.

Rješavanje jednog problema – i dobijanje novog

Usred napada na luke i trgovačke brodove, Ukrajina razgovara o novim rutama za izvoz žitarica sa svojim susjedima.

Ukrajinski poljoprivrednici situaciju nazivaju katastrofalnom.

„Najstrašnije je sada što ova žitarica nema gdje otići. A danas, s blokadom koju Rusija vrši nad našim lukama u Odesi, preko kojih smo izvezli oko 4,5 miliona tona, to je direktna katastrofa za sve poljoprivrednike“, rekao je ukrajinski poljoprivrednik Serhij Ribalko za Reuters.

Da bi pomogle poljoprivrednicima, ukrajinske vlasti su se obratile Evropskoj komisiji za grant od 220 miliona eura, na njihovu inicijativu, novac će pomoći u smanjenju kamatnih stopa na kredite za poljoprivrednike.

Nacionalna banka Ukrajine je ranije procijenila da bi zbog blokade crnomorskih luka zemlja mogla izgubiti oko 2,5 milijardi dolara deviznih prihoda do kraja godine  - u tom kontekstu, vlada proširuje državne programe kreditiranja.

Na pitanje mreže „Nastojašće Vremja“ o izgledima za dobijanje granta, iz Evropska komisija je odgovoreno da se zahtjev još uvijek razmatra. Ali Brisel vjeruje da bi Kijev mogao samostalno izdvojiti sredstva za poljoprivredni sektor iz kredita EU od 90 milijardi eura, ukoliko ubrza reforme kako bi dobio sljedeću tranšu.

„Također, nastavljamo pregovore s rumunskim, moldavskim i ukrajinskim vlastima, uključujući kompanije, kako bismo procijenili situaciju s alternativnim rutama snabdijevanja „kroz rute solidarnosti. Dakle, već smo pružili značajnu sveobuhvatnu podršku poljoprivrednom sektoru Ukrajine“, rekao je predstavnik Evropske komisije Guillaume Mercier.

Nije lako brzo preusmjeriti milione tona žitarica. Jedan od glavnih alternativnih puteva - preko Rumunije - sada nije relevantan: zbog vrućine i suše, nivo vode u Dunavu je prenizak.

Osim toga, riječni, željeznički i cestovni izvoz su mnogo skuplji od morskog.

Prema ukrajinskoj strani, kopnena dostava dodaje povećava ua 50 do 70 dolara cijenu svake tone žitarica. Takve isporuke često postaju jednostavno neisplative.

Ukrajinske vlasti pregovaraju o tranzitu s predstavnicima Rumunije, Poljske, Mađarske, Slovačke i Moldavije. Međutim, to riskira izazivanje političkog problema: nakon povećanja zaliha ukrajinskog žitarica, lokalni poljoprivrednici su se žalili na pad cijena i konkurenciju.

Naprimjer, moldavske vlasti su najavile da će tranzit ukrajinskog tereta željeznicom biti 50 posto jeftiniji  - ali su moldavski poljoprivrednici protestovali.

„Hoćemo li se naći u situaciji u kojoj će izvoz domaćih žitarica i uljarica biti blokiran u naredna četiri mjeseca zbog nedostatka vagona i općeg povećanja logističkih troškova? Istovremeno, ne znamo ništa o planovima za tranzit drumskim prijevozom i hoćemo li se suočiti s nedostatkom kamiona i gužvama na graničnim prijelazima s Rumunijom“, navodi se u saopćenju moldavskog udruženja „Snaga poljoprivrednika“.

Slična situacija sa žitaricama u Ruskoj Federaciji

Ukrajina je jedan od najvećih proizvođača pšenice, kukuruza i sjemenki suncokreta u svijetu, piše Reuters, a oko 90 posto izvoza ovih usjeva prolazi kroz crnomorske luke.

Rusija je, također, počela tražiti alternativne rute za izvoz žitarica - prije neki dan su dva najveća ruska terminala za žitarice u luci Novorossijsk oštećena noćnim napadima ukrajinskih dronova.

Situacija u Crnom i Azovskom moru već je pogodila ruske poljoprivrednike: ne mogu prodati žitarice, rekao je za BusinessFM šef seljačke farme Kolesnikovih u Stavropoljskom kraju, poljoprivrednik Sergej Kolesnikov.

„Glavni trgovci su  prestali kupovati bilo kakvo žito. Odnosno, uopće ga ne kupuju. Dio, recimo, još uvijek ide u Kaspijsko more, iako je isporuka ječma u Kaspijsko more već zaustavljena. <...> Žito je sada neprodana roba. Nemoguće ga je prodati“, rekao je Kolesnikov.

Problem već prelazi granice Ukrajine i Rusije: svako produženo smanjenje isporuka od dva najveća izvoznika žitarica moglo bi ponovo uzrokovati porast svjetskih cijena hrane.